{"id":51002,"date":"2021-09-26T10:18:13","date_gmt":"2021-09-26T09:18:13","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=51002"},"modified":"2021-09-26T10:18:13","modified_gmt":"2021-09-26T09:18:13","slug":"zadar-teme-predavanja-iz-prve-sesije-medunarodnog-simpozija-o-novom-direktoriju-za-katehezu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=51002","title":{"rendered":"ZADAR: Teme predavanja iz prve sesije me\u0111unarodnog Simpozija o novom Direktoriju za katehezu"},"content":{"rendered":"\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Na znanstvenom me\u0111unarodnom skupu o temi \u201eNovi Direktorij za katehezu<\/em> \u2013 Izazov katehezi i pastoralu danas\u201c u petak 24. rujna u Sve\u010danoj dvorani na Sveu\u010dili\u0161tu u Zadru, tijekom prve sesije Simpozija na kojem je prvi put hrvatskoj javnosti predstavljen novi Direktorij za katehezu<\/em> koje je Papinsko vije\u0107e za promicanje nove evangelizacije objavilo 2020. g., izlagalo je \u0161estero predava\u010da. <\/p>\n\n\n\n

Prvo plenarno izlaganje o temi \u201eDirektorij za katehezu: povijesni proces, klju\u010dne teme i interpretacija\u201c odr\u017eao je doc. dr. Miguel L\u00f3pez Varela, ravnatelj Katehetskog ureda iz biskupije Santiago de Compostela u \u0160panjolskoj. Dr. Varela je predava\u010d na Teolo\u0161kom institutu Compostela, profesor Osnovne pastoralne teologije na Teolo\u0161kom fakultetu Papinskog sveu\u010dili\u0161ta u Salamanci i \u010dlan Europskog katehetskog tima. <\/p>\n\n\n\n

Dr. Varela predstavio je faze u procesu poja\u0161njenja i pripreme nacrta novog Direktorija za katehezu<\/em> iz holisti\u010dke perspektive. Sva tri zadnja Direktorija smatraju se dijelom triptiha koji ozna\u010dava bogati put post-koncilske obnove u katehezi. Predava\u010d je pojasnio trodijelnu strukturu novog Direktorija \u010diji je klju\u010dni poticaj misionarsko obra\u0107enje kateheze i kateheta, katekumensko nadahnu\u0107e kateheze i njeno provo\u0111enje u egzistencijalnim i kulturnim periferijama. <\/p>\n\n\n\n

Tragom biblijskog temelja, dr. Varela\nistaknuo je tri zna\u010dajne stvarnosti koje su ujedno paradigma  kateheze u procesu evangelizacije. To su\nnavje\u0161taj (misija), utjeloviti (procese), nastaniti (inkulturacija). Klju\u010dem\nrazumijevanja, interpretacije i primjene Dokumenta smatra se susret i\nzajedni\u0161tvo s Kristom, kerigmatska kateheza i mistago\u0161ka inicijacija. U tim\nklju\u010dnim postavkama novost je katehetske svrhe novog Direktorija, to je okvir\nteolo\u0161ko pastoralne obnove koju poja\u0161njava papa Franjo u Evangelii Gaudium,\nrekao je dr. Varela.   <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Izlaganje \u201eIdentitet kateheze u Direktoriju za katehezu<\/em>\u201c odr\u017eao je prof. dr. Giuseppe Ruta<\/strong>, profesor Katehetike\nna Fakultetu odgojnih znanosti na Papinskom sveu\u010dili\u0161tu Salesiana u Rimu,\nsvojevremeno  \u010dlan Nacionalnog\nkatehetskog ureda i podru\u010dja za vjeronauk u \u0161koli u Italiji. <\/p>\n\n\n\n

Istaknuv\u0161i da je kateheza \u201eodgojna i\nkomunikacijska crkvena slu\u017eba Rije\u010di\u201c, dr. Ruta opisao je odre\u0111enja koja\nDirektorij sadr\u017ei, a nalaze se izme\u0111u tradicionalnog na\u010dina kateheze koji se prenosi,\nu smislu pou\u010davanja i kognitivnog stjecanja znanja o vjeri te sada\u0161nje\ngenerativne, odgojne paradigme. Dr. Ruta opisao je zna\u010dajke misionarske,\nkerigmatske i mistago\u0161ke kateheze koju treba provoditi s obzirom  na odre\u0111ene dru\u0161tvene kontekste i \u017eivotne\nsituacije.<\/p>\n\n\n\n

O temi \u201eMjesto svjedo\u010denja u novom Direktoriju za katehezu<\/em>\u201c izlagao je prof. dr. Janez Vodi\u010dar<\/strong>, dekan\nTeolo\u0161kog fakulteta u Ljubljani. \u201eKateheza je dinami\u010dan proces koji se odvija u\nodnosu s konkretnom osobom, u komunikaciji. To nije jednostrana i samodostatna\nstvarnost. Svjedo\u010denje je sredi\u0161nje mjesto u kr\u0161\u0107anstvu od njegovih po\u010detaka.\nKr\u0161\u0107anstvo je tradicija svjedo\u010denja i svjedoka\u201c istaknuo je dr. Vodi\u010dar,\ncitiraju\u0107i jednog teologa kako Bog \u010dovjeku, dru\u0161tvu, uvijek govori kroz drugu\nosobu, a ne direktno. I vjera prve zajednice kr\u0161\u0107ana temelji se na\nsvjedo\u010denjima konkretnih ljudi koji su poznavali kr\u0161\u0107ane i \u017eivjeli su me\u0111u njima.  <\/p>\n\n\n\n

U novom Direktoriju svjedo\u010denje se spominje\nvi\u0161e od devedeset puta. Predava\u010d je rekao da biti navjestitelj, svjedok,\nzahtjeva mjesto susreta s Bogom. Slu\u0161atelj bi u osobi, navjestitelju, trebao\nvidjeti ne\u0161to \u0161to ga doti\u010de, dira, pokre\u0107e, onda se posti\u017ee egzistencijalna\nautenti\u010dnost, rekao je dr. Vodi\u010dar. <\/p>\n\n\n\n

Istaknuv\u0161i da novi evangelizacijski pokreti\nosobito rade sa svjedo\u010danstvima i promi\u010du svjedo\u010danstva, dr. Vodi\u010dar je rekao kako\n\u201ekerigmatski pristup katehezi zna\u010di da osoba postaje \u010dimbenik na na\u010din da \u017eivi\niz te vjere, a ne da o vjeri ne\u0161to zna\u201c. Katehist se ne mo\u017ee sakriti iza\nnavje\u0161taja, nego on sam mora predstavljati sadr\u017eaj o kojem govori.<\/p>\n\n\n\n

Novi Direktorij\nza katehezu<\/em> veliki naglasak stavlja na kerigmatsku dimenziju, a do\nkerigmatskog pristupa vodi put svjedo\u010denja. \u201eU kerigmi, aktivni subjekt je\nIsus, otkriven u iskazu svjedoka. Katehist treba biti svjedok Radosne vijesti.\nSvjedo\u010danstvo onoga koji je do\u017eivio spasenje dodiruje slu\u0161atelja i pokre\u0107e ga.\nVrijednost svjedo\u010denja je u \u010dinjenici da \u010dovjeka poti\u010de iskusiti Bo\u017eju milost\nsada i ovdje\u201c istaknuo je dr. Vodi\u010dar. <\/p>\n\n\n\n

Naglasiv\u0161i da je i \u201eteolo\u0161ki va\u017eno staviti\nsvjedo\u010danstvo u katehezu\u201c, predava\u010d je rekao da svjedo\u010danstvo obuhva\u0107a\npro\u0161lost, sada\u0161njost i budu\u0107nost. Svjedok zahvaljuje za ono \u0161to je Bog u\u010dinio u\npro\u0161losti, govori o zna\u010denju milosti u na\u0161oj sada\u0161njoj situaciji i svjedo\u010dimo\nkako bismo dali slavu Bo\u017ejem imenu.<\/p>\n\n\n\n

\u201eUloga svjedoka smje\u0161tena je u proces\nkateheze i u jedan od ciljeva. Svjedo\u010denje ima ulogu i u rastu osobne vjere,\n\u0161to je temeljni cilj svake kateheze\u201c, rekao je dr. Vodi\u010dar. Direktorij predla\u017ee\nedukaciju u svjedo\u010denju i nagla\u0161ava da cilj treba biti promjena \u017eivota, \u010demu\ndoprinosi kerigmatska kateheza.<\/p>\n\n\n\n

\u201eEvangelizacijska kateheza ne zna\u010di samo\nstaviti Evan\u0111elja u sredi\u0161te, nego i postajati osoba kroz koju \u0107e drugi\nsusresti Krista. Ona poma\u017ee pojedincu da postane osoba preko koje drugi susre\u0107u\nKrista. Kada se u predstavljanju crkvenog nauka ljudi bore s vi\u0111enjem osobnosti\ni dinamizma Krista kako je prikazan u evan\u0111eljima, kateheza riskira ostati na\nrazini informacije, a ne transformacije, promjene\u201c upozorio je dr. Vodi\u010dar.<\/p>\n\n\n\n

Izlaganje \u201eKateheza kao odgojni \u010din.\nSmjernice iz Direktorija za katehezu<\/em>\u201c\nodr\u017eao je prof. dr. Ubaldo Montisci<\/strong>,\nravnatelj Instituta za katehetiku na Fakultetu odgojnih znanosti Papinskog\nsveu\u010dili\u0161ta Salesiana u Rimu. \u010clan je Europskog tima za katehezu i urednik\ninternetskog \u010dasopisa Katehetika i obrazovanje.  <\/p>\n\n\n\n

Sadr\u017eaj novog Direktorija pa\u017eljiv je prema odgojnoj\nnaravi kateheze, rekao je dr. Montisci, podsjetiv\u0161i da je prema koncilskom\nu\u010denju kateheza \u201eprvi odgojni \u010din\u201c Crkve. \u201eKateheza treba biti odgovor vjere na\nporuku Evan\u0111elja. Duh Sveti je esencijalni faktor u procesu katehiziranja\u201c\nrekao je predava\u010d, istaknuv\u0161i da je narav kateheze to da je ona komunikacijska,\nrelacijska, u odnosu, me\u0111usobnom i u odnosu osobe s Kristom. Govorio je o\nna\u010delima kateheze kao procesa, doktrine i prijenosa vjere.<\/p>\n\n\n\n

U svjetlu odgojnih znanosti, u Direktoriju\nsu tri specifi\u010dna fokusa: odgojni ciljevi kateheze u odnosu na Generalni direktorij za katehezu<\/em>, uvjeti\nkoji odgojni \u010din \u010dine mogu\u0107im (slu\u0161anje, dijalog, pra\u0107enje) i prepoznatljive\nodgojne kompetencije za katehetu.<\/p>\n\n\n\n

Predava\u010d je rekao da su odgoj op\u0107enito i\nodgoj za vjeru u slu\u017ebi cjelovitog razvoja osobe, ljudskog i kr\u0161\u0107anskog.\nOdgajanje je stupnjeviti proces i ne doga\u0111a se automatski. Stoga se odgojni \u010din\nzahtijeva u evangelizacijskom poslanju. Specifi\u010dni doprinos kr\u0161\u0107anstva je \u0161to\npredla\u017ee cjeloviti, odnosni, relacijski humanizam.<\/p>\n\n\n\n

Novi Direktorij\nza katehezu<\/em> poku\u0161ava ponovno sagledati i ponovno otkriti pa\u017enju prema\npedago\u0161koj perspektivi, \u0161to je bila zna\u010dajka prvog postkoncilskog Direktorija\niz 1971. g., vode\u0107i prema \u201ezrelosti vjere\u201c kr\u0161tenih i kr\u0161\u0107anske zajednice.\nNaglasak u Direktoriju iz 1997. g. je na zajedni\u0161tvu i bliskom odnosu s\nKristom. <\/p>\n\n\n\n

Priznaju\u0107i odgojnu narav kateheze, prema\nnovom Direktoriju \u201ekateheza je dinami\u010dna i slo\u017eena stvarnost u slu\u017ebi Bo\u017eje\nrije\u010di koja prati, odgaja i formira, u i prema vjeri\u201c. Tako posve\u0107enom\nkatehezom, da svaka osoba sazrijeva u odgovoru vjere, posti\u017ee se cilj bliskog\nzajedni\u0161tva s Kristom. \u201eNovi Direktorij isti\u010de va\u017enost pra\u0107enja sazrijevanja\nmentaliteta vjere u transformacijski dinamizam, \u0161to je u bitnome duhovni \u010din.\nTo je obavezan oblik u inkulturaciji vjere\u201c rekao je dr. Montisci. <\/p>\n\n\n\n

Predava\u010d smatra da Direktorij sabire sve\nfunkcije kr\u0161\u0107anskog odgoja koje isti\u010du crkveni dokumenti i omogu\u0107uje vjernicima\nda \u017eive u sada\u0161njem trenutku. Odgaja za svijest i sposobnost kori\u0161tenja\ndigitalne tehnologije, za vrijednosti cjelovite ekologije, suo\u010davanje s\nbioeti\u010dkim pitanjima, da se socijalnim naukom Crkve evangelizira svijet rada,\nradno mjesto. Kateheza nosi mo\u0107 Evan\u0111elja u kulture. Direktorij isti\u010de da je\ndoprinos dru\u0161tvenih znanosti neophodan i treba ga shvatiti ispravno.<\/p>\n\n\n\n

Govore\u0107i o odnosu izme\u0111u sadr\u017eaja i metode,\ndr. Montisci je rekao da Direktorij sadr\u017ei komplementarnost dvostruke vjernosti,\nBogu i \u010dovjeku, istaknuv\u0161i poticaj iz novog Direktorija: \u201eEvangelizirati\nodgajaju\u0107i i odgajati evangeliziranjem\u201c.<\/p>\n\n\n\n

Prema novom Direktoriju, \u201ene postoji jedna\nkatehetska metoda. Potrebno je rasu\u0111ivanje. Ljudsko iskustvo je konstitutivno\nza katehezu, da se iznosi u grupi i u dobro o\u010duvanim prostorima, pa i ne-crkvenima.\nSje\u0107anje je sastavni dio povijesti spasenja. Jezik je sastavni dio ljudskog\niskustva\u201c rekao je predava\u010d, citiraju\u0107i Direktorij da je \u201ekateheza pedago\u0161ka\naktivnost koja se izra\u017eava razli\u010ditim jezicima subjekata i istovremeno je\ndonositelj specifi\u010dnog jezika\u201c.    <\/p>\n\n\n\n

U nekim brojevima Direktorij je katekumenski\nnadahnut. Kateheza kao proces odnosi se na unutarnji dinamizam u pojedincu, a\nkao staza podrazumijeva itinerarij. Upozoriv\u0161i na \u201erizik op\u0107enitosti\u201c, dr.\nMontisci je rekao da se u novom Direktoriju neke skupine sagledava dublje nego\nu prija\u0161njem Direktoriju; to su osobe s te\u0161ko\u0107ama, stari, migranti, emigranti,\nljudi na rubu. <\/p>\n\n\n\n

O temi \u201eNovi Direktorij za katehezu<\/em> u kontekstu slovenske katehetske prakse\u201c\nizlagao je doc. dr. Andrej \u0160egula<\/strong>, predava\u010d\nna Katedri religiozne pedagogije i katehetike i Katedri pastoralne teologije\nteolo\u0161kog fakulteta u Ljubljani. <\/p>\n\n\n\n

Slovenski katehetski plan sastavljen je\n2018. g., a Pravilnik za katehezu 2020. g. Slovenski katehetski plan \u017eeli\ndefinirati misiju kateheze koja je namijenjena svim ljudima i uzrastima. Naime,\ndonedavno se smatralo kako je kateheza namijenjena samo mlade\u017ei. Taj dokument\nkateheti \u017eeli pokazati smjer katehetskog rada, odre\u0111uju\u0107i na\u010din, mjesto i\nvrijeme katehetske aktivnosti. Potrebno je uzeti u obzir i uvjete u kojima\n\u017eivimo, i odvijanje kateheze preselilo se u digitalni svijet. <\/p>\n\n\n\n

\u201eS novim Pravilnikom za katehezu mijenjaju\nse i odgojne paradigme u podru\u010dju kateheze i pastorala. Postoji opasnost da\nkateheza bude indoktrinacija, stoga je potreban prijelaz s indoktrinacije prema\nkonkretnoj osobi. Sadr\u017eaj i metoda su nu\u017eni i va\u017eni, ali va\u017ean je i osobni\npristup, kontakt. Potrebno je pri\u0107i djetetu, odraslome, na frekvenciji na kojoj\nse osoba nalazi\u201c istaknuo je dr. \u0160egula. Kako kateheza ne bi imala karakter\nindotkrinacije i propagande, u ishodi\u0161te treba staviti dijete i njegove\nroditelje. \u201eSadr\u017eaj i metodologija lak\u0161e se stave u sredi\u0161te jer to se mo\u017ee\nocijeniti, vrednovati, a djetetu, osobi, treba se posvetiti. Sadr\u017eaj kateheze\ntreba postaviti prema potrebama djeteta, osobe\u201c istaknuo je dr. \u0160egula, rekav\u0161i\nda postoje dvije stvarnosti: znanje, sadr\u017eaj te otvorenost prema vi\u0161em,\ntranscedenciji. <\/p>\n\n\n\n

\u201eTreba uzeti u obzir da djeca nisu vi\u0161e evangelizirana kao \u0161to su nekad bila, sada se neka djeca ne znaju niti prekri\u017eiti. Time se mijenja temeljna paradigma. U tom kontekstu, postavlja se pitanje koja su njihova temeljna vjerska uvjerenja i koliko ti ljudi ipak imaju osje\u0107aj za Boga ili neku temeljnu \u010de\u017enju, \u017eelju za spasenjem\u201c rekao je dr. \u0160egula. <\/p>\n\n\n\n

Ines Grbi\u0107\u00a0 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Na znanstvenom me\u0111unarodnom skupu o temi \u201eNovi Direktorij za katehezu \u2013 Izazov katehezi i pastoralu danas\u201c u petak 24. rujna …<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":10,"featured_media":51003,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0},"categories":[1],"tags":[],"aioseo_notices":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/09\/P1010140.jpg","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/51002"}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=51002"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/51002\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":51010,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/51002\/revisions\/51010"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/51003"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=51002"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=51002"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=51002"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}