{"id":50348,"date":"2021-07-14T07:22:45","date_gmt":"2021-07-14T06:22:45","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=50348"},"modified":"2021-07-14T07:22:46","modified_gmt":"2021-07-14T06:22:46","slug":"skoljic-nadbiskup-puljic-papa-bergoglio-osam-godina-poslije-izmedu-radikalnih-reformi-odobravanja-i-osporavanja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=50348","title":{"rendered":"\u0160KOLJI\u0106: Nadbiskup Pulji\u0107: \u201ePapa Bergoglio osam godina poslije – izme\u0111u radikalnih reformi, odobravanja i osporavanja\u201c"},"content":{"rendered":"\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n

\u201ePapa Bergoglio osam godina poslije – izme\u0111u radikalnih reformi, odobravanja i osporavanja\u201c naziv je izlaganja kojega je zadarski nadbiskup \u017delimir Pulji\u0107 odr\u017eao na ljetnom susretu moralnih teologa \u010dija je tema ‘<\/em>Doprinos pape Franje razvoju moralne teologije’, <\/em>u utorak 13. srpnja u franjeva\u010dkom samostanu sv. Pavla Pustinjaka na \u0160kolji\u0107u. <\/p>\n\n\n\n

Mons. Pulji\u0107 u izlaganju je koncizno naveo u kojim se postupanjima i procesima pape Franje o\u010dituje provo\u0111enje reformi u Katoli\u010dkoj Crkvi koje je Papa po\u010deo ostvarivati. <\/p>\n\n\n\n

U osam godina otkad <\/em>je <\/em>13. o\u017eujka 2013. g. izabran za papu, <\/em>mo\u017ee se nazrijeti odre\u0111ena bilanca pontifikata pape Franje koji je obilje\u017een \u201evelikim doga\u0111ajima i velikim svjetskim krizama, od ekonomske do zdravstvene. Uz popularnost, kao i odre\u0111ena osporavanja i kritike unutar Katoli\u010dke Crkve, primje\u0107uje se i njegova popularnost i me\u0111u nevjernicima i sljedbenicima drugih religija, kao i primjeren respekt me\u0111u svjetskim mo\u0107nicima, osobito zbog tema koje su vrlo aktualne, poput okoli\u0161a, enciklike Fratelli tutti\u201c rekao je mons. Pulji\u0107. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Izbor Bergoglia za Papu i odabir imena\nFranjo \u201edonio je odre\u0111ene novosti koje su bile popra\u0107ene iznena\u0111enjima, kritikama\ni izrazima odu\u0161evljenja\u201c rekao je nadbiskup, istaknuv\u0161i dva od mnogih velikih\nizazova s kojima se suo\u010dio papa Franjo. Jedan je izazov s moralnim dimenzijama,\nzbog \u010dega je Papa 2018. g. u Vatikanu organizirao susret predsjednika\nbiskupskih konferencija iz cijeloga svijeta, a 2019. g. pojavio se izazov s\nfinancijskim problemima.<\/p>\n\n\n\n

\u201eSusret s predsjednicima BK svijeta u\nVatikanu od 21. do 24. velja\u010de 2018. g. urodio je  naknadnim izmjenama kaznenog poglavlja u\nZakoniku kanonskog prava. Slu\u010daj nekretnina u Londonu (kardinal Becciu, 2019.)\nsastavni je dio procesa reforme Vatikanske kurije koju je najavio kod prvog\nsusreta s kardinalima 2013. g. te je reformu po\u010deo provoditi ve\u0107 sljede\u0107e\ngodine, kao i reformu Vatikanske banke (IOR). U kontekstu Papine reforme, 2020.\ng. Kongregacija za kler objavila je dokument \u201ePastoralna preobrazba \u017eupne\nzajednice u slu\u017ebi evangelizacijskog poslanja Crkve\u201c a Papino vije\u0107e za\npromicanje nove evangelizacije objavilo je 2020. g. \u201eDirektorij za katehezu\u201c u\nkojem su obra\u0111ena bioeti\u010dka pitanja (br. 373-378) kroz \u010detiri klju\u010dna pojma:\nBog je prvi i posljednji izvor \u017eivota; Osoba je jedinstvo tijela i duha;\nZnanost je u slu\u017ebi osobe te \u017divot treba biti prihva\u0107en u svakom stanju jer je\notkupljen vazmenim otajstvom Isusa Krista. <\/p>\n\n\n\n

To je tre\u0107i po redu Direktorij, nakon\nDirektorija kojeg je 1971. g. objavio papa Pavao VI. i 1997. g. papa Ivan Pavao\nII. U tijeku je prijevod na hrvatski, a u rujnu \u0107e Teolo\u0161ko – katehetski odjel\nna Sveu\u010dili\u0161tu u Zadru imati simpozij o tom Direktoriju, najavio je mons.\nPulji\u0107. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

\u201eOdr\u017eavanjem dviju sinoda o obitelji s\npobudnicom \u201cAmoris Laetitia\u201d, osobna nazo\u010dnost Pape na simpoziju u Napulju\n2019. g. s izlaganjem \u201eTeologija nakon Veritatis gaudium u kontekstu\nMediterana\u201d, \u201ePreobrazba \u017eupe\u201c i novi \u201eDirektorij za katehezu\u201c daju naslutiti\nodre\u0111ene pravce i pomake u reformi pristupa studiju morala, pastorala i studiju\nteologije uop\u0107e\u201c rekao je mons. Pulji\u0107. Papinu otvorenost ilustrirao je\nprimjerom kako je, kada je dekan isusova\u010dkog fakulteta najavio papi Franji\nodr\u017eavanje simpozija u Napulju 2019. g., Papa odmah rekao: ‘Dolazim. Ali, ne\ndolazim samo biti, nazo\u010diti, nego i odr\u017eati predavanje. Papi je bilo\ninteresantno Sredozemlje i reforma teologije\u201c rekao je mons. Pulji\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Poja\u0161njavaju\u0107i gdje su obrazlo\u017eeni razlozi\nnavedenih reformi, zadarski nadbiskup opisao je kako ih je Papa objavio kao\nsvoj ‘Manifest’ u Apostolskoj pobudnici Evangelii Gaudium 2013. g. <\/p>\n\n\n\n

\u201eNa stranicama toga dokumenta\nprepoznaje se najprije njegova osobnost. To je papa Franjo. Tu je on izlo\u017eio\nsvoju du\u0161u i svoj program kojeg kao Papa \u017eeli provesti. Na pitanje za\u0161to je\nnapisao tu pobudnicu, Papa ka\u017ee: \u201eOsjetio sam \u017eivu \u017eelju pozvati sve vjernike\nneka no\u0161eni misijskom rado\u0161\u0107u krenu u evangelizaciju svijeta\u201c (br. 1) te \u201ePozivam\nCrkvu i njene \u010dlanove neka novim \u017earom iza\u0111u iz vlastite udobnosti i po\u0111u na\nsve periferije koje trebaju svjetlo evan\u0111elja\u201c (20). Papa time najavljuje kakvu\nCrkvu \u017eeli: ne onu koja je ogra\u0111ena zidovima, nego zajednicu koja tra\u017ei na\u010din\nsusreta i posredovanja Radosne vijesti. U tom vidu smatra da je potrebna \u201epastoralna\nobnova i preobrazba \u017eupa\u201c kako bi Crkva postale vi\u0161e misionarska (27). Papa\nka\u017ee: \u201e\u010cesto se, naime, pona\u0161amo kao kontrolori milosti\u201c. A \u201eCrkva nije\ncarinarnica, nego O\u010dev dom gdje ima mjesta za svakoga\u201c (47). Stoga i pi\u0161e da mu\nje dra\u017ea i \u201euprljana Crkva, koja je iza\u0161la na ulicu, nego kad je obuzeta mi\u0161lju\nkako mora biti u sredi\u0161tu, pa zavr\u0161i u nekim protokolarnim uzlovima\u201c. I poziva sve\nvoditi brigu o \u201enajranjivijim dijelovima \u010dovje\u010danstva i svijeta\u201c (216)\u201c\npredstavio je mons. Pulji\u0107 sa\u017eetak paradigmatskih Papinih misli iz njegove\npobudnice Evangelii Gaudium.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

U toj su pobudnici navedena i \u010detiri\nprincipaza izgradnju dru\u0161tva \u201emira,\npravde i bratstva\u201c (221). Prvi princip glasi: vrijeme je va\u017enije od prostora (222).\n<\/p>\n\n\n\n

\u201ePapa Franjo se jako puno slu\u017ei\nterminima koji su razumljivi suvremenom \u010dovjeku. Kao da je studirao i\npsihologiju i sociologiju, ne samo teologiju. Izvrstan je, razumljiv. Kad sam\npro\u010ditao tu Papinu pobudnicu, nisam mogao odoljeti a da je ne prika\u017eem\u201c\nistaknuo je mons. Pulji\u0107, naglasiv\u0161i da na\u010delo \u201evrijeme je va\u017enije od prostora\u201c\nomogu\u0107uje raditi polako i na duge staze, bez opsesivne \u017eelje da se odmah vide\nrezultati (223). <\/p>\n\n\n\n

\u201eU drugom principu, Papa ka\u017ee, jedinstvo\nprevladava nad konfliktima. Papa tuma\u010di kako se konflikte ne smije ignorirati\nniti skrivati (226). Istina, ka\u017ee Papa, neki se pred konfliktom pona\u0161aju kao da\nse ni\u0161ta nije dogodilo, dok se drugi upu\u0161taju u raspravu pa postaju taocima\nkonflikata. Ispravno je, ka\u017ee Papa, suo\u010diti se s konfliktom i \u201erje\u0161avati ga\nlogikom mironosnog Govora na Gori\u201c (227). To stvara ozra\u010dje \u201ezajedni\u0161tva u razli\u010ditosti\u201c,\na ono je plod Duha koji \u201euskla\u0111uje razli\u010ditosti\u201c (230)\u201c citirao je nadbiskup\nPulji\u0107 papu Franju. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Tre\u0107im na\u010delom papa Franjo isti\u010de da je stvarnost va\u017enija od ideja. \u201eA to zna\u010di kako valja, ka\u017ee Papa, \u201eizbjegavati praznu retoriku, eti\u010dke sustave li\u0161ene dobrote, intelektualne rasprave li\u0161ene mudrosti\u201c (231). Naime, postoji opasnost da ljudi \u201e\u017eive u stvarnosti u kojoj postoji samo rije\u010d, slika i retorika\u201c. To je zaista ozbiljna opasnost na\u0161eg vremena u kojem smo postali dio virtualnog svijeta, a realnost je ne\u0161to drugo. Zato Papa uvodi to tre\u0107e na\u010delo\u201c istaknuo je mons. Pulji\u0107, poru\u010div\u0161i: \u201eTo je trojstveno na\u010delo tako formulirao da ne mo\u017ee ljep\u0161e izre\u0107i ono \u0161to je va\u017eno u principu kako je stvarnost va\u017enija od ideje. Ono troje treba izbjegavati da se ne bi dogodilo, \u0161to se, na\u017ealost, \u010desto doga\u0111a, ka\u017ee Papa, kako u podru\u010dju stvarnosti politike, tako i u podru\u010dju Crkve, da narod ne razumije i ne slijedi svoje vo\u0111e, politi\u010dare, a nerijetko i vjerske vo\u0111e. Jer, \u201ezapali su, ka\u017ee Papa, u carstvo ideja pa politiku i vjeru sveli na retoriku\u201c (232)\u201c smatra papa Franjo. <\/p>\n\n\n\n

U tom kontekstu, mons. Pulji\u0107 je\nupozorio: \u201e\u010cesto smo negdje daleko, u oblacima. A narod osje\u0107a potrebu da mu\nbude\u0161 blizu, da mu pru\u017ei\u0161 ruku, da osjeti da si brat pokraj njega\u201c. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

\u010cetvrti princip glasi da je cjelina\nve\u0107a od sastavnih dijelova (234). U tu raspravu Papa uvodi zaklju\u010dke Gestalt\npsihologije. U tom kontekstu mons. Pulji\u0107 pokazao je primjer ilustracije Perlsa\ni Wertheimera koja u jednom crte\u017eu prikazuje kale\u017e, ali i profile dva lica usmjerenih\njedno prema drugome. Osoba vidi kale\u017e ili dva lica, ovisno iz koje perspektive netko promatra\ntaj prizor. <\/p>\n\n\n\n

\u201eZakon Gestalt psihologije je da ne\nmo\u017eemo u isto vrijeme vidjeti dvije stvarnosti. Moramo alternativno vidjeti. Da\nbismo vidjeli dva lica, moramo prizor kale\u017ea staviti u pozadinu. Mi se neki put\nuhvatimo sastavnog dijela i svu svoju energiju izbacimo u tome, a to je jedan\ndio, djeli\u0107. I kad sazna\u0161 sve djeli\u0107e, znaj da je cjelina ve\u0107a od svih tih sastavnih\ndijelova, od zbroja sastavnih dijelova\u201c istaknuo je va\u017enu zakonitost \u017eivota nadbiskup\nPulji\u0107.<\/p>\n\n\n\n

\u201ePapa isti\u010de da je va\u017eno \u201euskladiti lokalno s globalnim\u201c,\nina\u010de \u0107emo upasti u dvije krajnosti: postati \u201edio slijepih putnika iz\nposljednjeg vagona ili pak dio \u201efolklornog muzeja\u201c koji ponavlja uvijek iste\nstvari\u201c. Mons. Pulji\u0107 smatra da \u201ete razumljive rije\u010di poga\u0111aju srce stvari i\nproblematiku\u201c s kojima se i sudionici suo\u010davaju na tom susretu. <\/p>\n\n\n\n

\u201eTemeljem tih principa Papa pristupa odnosu vjere, razuma i\nznanosti te poti\u010de na ekumenizam i me\u0111ureligijski dijalog. Crkva je suputnica\nonih koji Boga tra\u017ee. <\/strong>Pobudnica Evangelii\nGaudium  puna je poticaja kojima Papa \u017eeli\npokazati put Crkvi. Pro\u017eeta je pozitivnim duhom koji se ne pla\u0161i opisati krutu\nrealnost problema i te\u0161ko\u0107a. Osnovna misao je \u201ereforma Crkve ima biti\nmisionarska\u201c. Od \u201ebirokratskog i stati\u010dnog pastorala\u201c, Papa \u017eeli prije\u0107i u onaj\nkoji je obilje\u017een \u201emisijskom perspektivom\u201c, u duhu \u201etrajnog pastoralnog\nobra\u0107enja\u201c. Govor je vrlo jasan i neposredan. Ide u srce problema s kojim se\nsusre\u0107u dana\u0161nji ljudi i \u017eeli neka \u201eDuhom Svetim ispunjeni evangelizatori bez\nstraha, poput apostola, navje\u0161\u0107uju \u010dudesna djela Bo\u017eja\u201c (259). To nas podsje\u0107a\nna razdoblje prvih kr\u0161\u0107ana koji su \u201epuni radosti i hrabrosti navje\u0161\u0107ivali\nRadosnu vijest\u201c (263)\u201c rekao je mons. Pulji\u0107. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Nadbiskup zanimljivima smatra posljednje re\u010denice pojedinih\npoglavlja te pobudnice, osobito prvog i drugog. Papa ka\u017ee: \u201eNe dopustimo da nam\nse ukrade misijski zanos (80), radost evangelizacije (83), nada (86) i\nzajedni\u0161tvo (92). Ne dopustimo da nam se ukrade evan\u0111elje (97), ideal bratske\nljubavi (101) i misionarska snaga’ (109)\u201c citirao je nadbiskup Pulji\u0107 poticaje\npape Franje, po\u017eeljev\u0161i da tu pobudnicu \u201ene ukradu police u knji\u017enicama i pohrane\nje u arhiv da se na nju skuplja pra\u0161ina\u201c. <\/p>\n\n\n\n

\u201e\u017delimo li shvatiti duh reforme koju je\npapa Franjo po\u010deo provoditi, pobudnicu Evangelii Gaudium valja uvrstiti u na\u0161e\npastoralne programe, teolo\u0161ke traktate i zadatke kao ideal odgoja i\nobrazovanja, evangelizacije i misijskog zanosa\u201c potaknuo je mons. Pulji\u0107,\npo\u017eeljev\u0161i da i taj susret moralnih teologa bude prigoda razmi\u0161ljati u tom\nvidu.  <\/p>\n\n\n\n

Nadbiskup Pulji\u0107 izrazio je zadovoljstvo odabranom temom ‘Doprinos pape Franje razvoju moralne teologije’ toga susreta koji se na takav na\u010din odr\u017eava prvi put, okupljaju\u0107i (poslije)doktorande modula Eti\u010dko – moralna i dru\u0161tvena relevantnost teologije i Crkve sa zagreba\u010dkog KBF-a.<\/p>\n\n\n\n

Ines Grbi\u0107<\/p>\n\n\n\n

\"\"
Foto: I. Grbi\u0107<\/figcaption><\/figure>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u201ePapa Bergoglio osam godina poslije – izme\u0111u radikalnih reformi, odobravanja i osporavanja\u201c naziv je izlaganja kojega je zadarski nadbiskup \u017delimir …<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":10,"featured_media":50349,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0},"categories":[1],"tags":[],"aioseo_notices":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/07\/P1017535.jpg","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/50348"}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=50348"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/50348\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":50377,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/50348\/revisions\/50377"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/50349"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=50348"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=50348"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=50348"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}