{"id":5028,"date":"2011-04-05T06:02:05","date_gmt":"2011-04-05T06:02:05","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=5028"},"modified":"2012-05-21T08:07:18","modified_gmt":"2012-05-21T07:07:18","slug":"strucni-skup-vjeroucitelja-o-temi-komunikacijska-osposobljenost-vjeroucitelja-u-skoli","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=5028","title":{"rendered":"STRU\u010cNI SKUP VJEROU\u010cITELJA O TEMI ‘KOMUNIKACIJSKA OSPOSOBLJENOST VJEROU\u010cITELJA U \u0160KOLI’"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Komunikacijska osposobljenost vjerou\u010ditelja u \u0161koli bila je tema stru\u010dnog skupa za vjerou\u010ditelje Zadarske nadbiskupije odr\u017eanom u subotu 2. travnja u pastoralnom centru Uznesenja BDM u Zadru, u organizaciji nadbiskupijskog Katehetskog ureda i Agencije za odgoj i obrazovanje \u2013 podru\u017enice Split. O fenomenu komunikacije u filozofskoj misli izlagala je mr. Ana Jeli\u010di\u0107 a o komunikacijskoj osposobljenosti vjerou\u010ditelja u \u0161koli mr. Mladen Klanac. Pod vodstvom Sabine Marun\u010di\u0107 i Snje\u017eane Ra\u0111e odr\u017eane su i pedago\u0161ke radionice u kojima \u00a0su vjerou\u010ditelji prakti\u010dno razmatrali komunikacijske vje\u0161tine na razrednoj i \u0161kolskoj razini. Iako je dobra komunikacija temelj uspje\u0161nih me\u0111uljudskih odnosa, ve\u0107ina ljudi ne komunicira dobro. No komunikacija je vje\u0161tina koja se mo\u017ee unaprijediti. U\u00a0 govornoj komunikaciji dojam se stvara na temelju govora tijela (dr\u017eanje, geste, mimika) intonacije glasa i sadr\u017eaja poruke. Udio pojedinih sastavnica je: govor tijela 55 %, intonacija 38 % te rije\u010di 7 %. Govorilo se i o obrambenim stilovima u komunikaciji: pomiritelj (moji osje\u0107aji nisu va\u017eni u komunikaciji, osoba negira sebe), optu\u017eitelj (nisu va\u017eni osje\u0107aji drugoga, osoba zanemaruje drugoga), propovijednik (ni moji ni osje\u0107aji drugoga nisu va\u017eni, va\u017ean je samo sadr\u017eaj) i izbjegavatelj (ni\u0161ta nije va\u017eno, osje\u0107aji ni sadr\u017eaj komunikacije). Stil koji omogu\u0107ava kvalitetnu komunikaciju vodi ra\u010duna o sve tri komponente: va\u017eni su moji i osje\u0107aji drugoga te sadr\u017eaj komunikacije. U komunikaciji treba prevladati iskrenost i uskla\u0111enost, voditi ra\u010duna o \u010dinjenicama, nastojati izraziti sebe i razumjeti druge. U radionicama se opisao o model u\u010dinkovite komunikacije; treba biti jasan (izraziti se da svatko mo\u017ee razumjeti), autenti\u010dan (izraziti se tako da drugi mogu jasno vidjeti \u0161to osoba misli i osje\u0107a), odgovoran (pokazati razumijevanje i podr\u017eati daljnju komunikaciju) i empati\u010dan (poku\u0161ati razumjeti osje\u0107aje i misli drugoga iz njegove perspektive). Istaknulo se da se slu\u0161anje mo\u017ee pobolj\u0161ati vizualizacijom (ono \u0161to se slu\u0161a probati vizualizirati), logi\u010dkim slu\u0161anjem (pratiti strukturu govora i uvidjeti ako je ne\u0161to propu\u0161teno ili krivo re\u010deno) te predvi\u0111anjem (poku\u0161ati predvidjeti \u0161to \u0107e sugovornik re\u0107i). Nazna\u010deni su i poticaji provjere sposobnosti komuniciranja: osoba treba biti svoja, pokazuje li zanimanje, je li izvje\u0161ta\u010dena, kakav je govor tijela, smisao za humor, uspostavlja li kontakt o\u010dima, kakv je glas i intonacija, kakva pitanja postavlja. Osnove u\u010dinkovite neverbalne komunikacije su osmijeh, zainteresiranost, otvoreni stav, odr\u017eavanje kontakta o\u010dima i po\u0161tivanje osobnog prostora.<\/p>\n

\u201eO dijalogu se puno vi\u0161e pri\u010da nego \u0161to ga se sprovodi. Mi sve vi\u0161e participiramo na tu\u0111em dijalogu nego \u0161to vodimo vlastiti. Dijalog je sve vi\u0161e tema rasprava i sadr\u017eaj je polemika, a sve manje sastavnica na\u0161ih \u017eivota i konstitutivni dio na\u0161ih odnosa\u201c istaknula je Jeli\u010di\u0107 upozoriv\u0161i da i komunikacija, vi\u0161e nego je proces, postaje univerzalna i sveprisutna rije\u010d koja ima puno interpretacija, definicija i zna\u010denja i objekt je mnogih studija. Iako je aktulana tema, sve vi\u0161e se udaljava od svog etimolo\u0161kog zna\u010denja \u2013 staviti, stajati, biti zajedno. U me\u0111usobnoj komunikaciji nedostaju osnovni pojmovi na kojima se inzistiralo u filozofskoj misli misaonih inovatora koji su u susretu, prisutnosti, dijalogu i odgovornosti prepoznali uvjete za autenti\u010dnost me\u0111uljudske komunikacije, rekla je Jeli\u010di\u0107 istaknuv\u0161i da u obilju zabavnih i zanimljivih sadr\u017eaja te privla\u010dnih tehni\u010dkih pomagala i sredstava \u010dovjek stvara iluziju ostvarivanja dijaloga i odnosa s drugima ili inzistira na njima ne bi li zamaskirao istinski osje\u0107aj osamljenosti i izoliranosti. \u00a0\u201eUnato\u010d mno\u0161tvu kontakata koje je \u010dovjek u mogu\u0107nosti ostvariti putem suvremenih medija, nikad se kao prije u povijesti ne \u017eali zbog osje\u0107aja osamljenosti. No razlog je i opravdan jer je \u010dovjek zaista sam ukoliko nema bli\u017enjih i ako nema na koga usmjeriti svoju ljubav. \u010covjek je pozvan posredstvom drugog vidjeti i samog sebe\u201c poru\u010dila je Jeli\u010di\u0107. Kao \u0161to osoba fizi\u010dki promatra sebe u ogledalu, tako bi na licu i u pogledu drugog mogla vidjeti svoju nutrinu ili dio onoga \u0161to bi mogla biti ukoliko bi se uputila prema drugome i upustila se s njim u tra\u017eenje smisla i ispitivanje svojih potencijala.<\/p>\n

Jeli\u010di\u0107 je predstavila i zna\u010dajke predstavnika filozofije dijaloga, Martina Bubera i Emmanuela Levinasa, \u010diji je stav da je jedini prihvatljivi interpersonalni odnos, odnos dva subjekta koji se ne zavr\u0161ava na vezi kao ne\u010dem stati\u010dnom, kao statusu, nego je ono doga\u0111anje: su-\u017eivot, su-govor, zajedni\u0161tvo. Televizija i internet predstavljaju svijet u sli\u010dicama, fragmentima i na taj na\u010din osiroma\u0161uju ljudsko isksutvo. Temeljno za me\u0111usobne odnose je sposobnost i spremnost s nekim podijeliti trenutak, situaciju, bol, radost ili \u017eivot. \u201eDanas je tako ne\u0161to te\u0161ko realizirati jer mjesto izmjene nije zajedni\u0161tvo nego virtualan svijet u kojem se ne govori o life sharingu nego o file sharingu, ne govori se o dijalogu koliko o dijablogu, a \u017eivot se svodi na on i off line. Pred nama stoji izazov humanizacije komunikacije koja preuzima obrise masovnosti i tako gubi svaki oblik intimnosti. Taj izazov zna\u010di povratak na esencijalno i fundamentalno za ljudski \u017eivot \u2013 povratak na zajedni\u010dko iskustvo, zajedni\u010dki hod u kojem upoznajemo sebe i svijet oko sebe. Takav odnos je autenti\u010dan ukoliko uklju\u010duje osamljenost, ne izoliranost i ti\u0161inu kao stanja u kojima smo osjetljiviji i sposobniji \u010duti zov drugoga, ostvariti s njim dijalog i najuzvi\u0161eniji oblik komunikacije \u2013 ljubav\u201c zaklju\u010dila je Jeli\u010di\u0107. Mr. Klanac je istaknuo da komunikacija predstavlja konstitutivni element ljudskih odnosa i izgradnje na\u0161eg identiteta, \u0161to zahtjeva neprestanu podr\u0161ku porukama koje izmjenjujemo s razli\u010ditim osobama, do zadovoljenja prakti\u010dnih potreba te me\u0111ugeneracijskog preno\u0161enja znanja i ideja koji su podloga za razvoj osobnog i dru\u0161tvenog \u017eivota. Poziv vjerou\u010ditelja i formatora mladih odvija se u simbiozi s vje\u0161tinom komunikacije, rekao je Klanac, navode\u0107i i odre\u0111ene komunikacijske probleme. \u201eNe radi se samo o preno\u0161enju znanja nego i o vjeri u ono \u0161to se prenosi, o vlastitom iskustvu te o spremnosti da se sam izlo\u017ei i izvrgne riziku kako bi pomogao u\u010deniku\u201c istaknuo je Klanac. Poziv vjerou\u010ditelja zahtjeva veliku komunikacijsku osposobljenost i sposobnost uspostavljanja pozitivnih znakovitih odnosa; i najizvrsnije pripremljeni vjerou\u010ditelji ponekad \u0107e se osjetiti nemo\u0107ni pred nekim pona\u0161anjima i stavovima u\u010denika, kao \u0161to su odbijanje i pasivnost. \u201ePote\u0161ko\u0107a u interakciji je i \u0161to se komunikacija izme\u0111u vjerou\u010ditelja i u\u010denika odvija u grupi, u kontekstu u kojem se poja\u010davaju efekti emotivnih stanja i izra\u017eavanja a zahtijevaju i kompetencije vodstva, poznavanje grupnih procesa i specifi\u010dno snala\u017eenje u njima. Nastava vjeronauka odvija se u institucionalnom okviru \u0161kole u kojem djeluju i drugi subjekti s kojima vjerou\u010ditelj ima niz kompleksnih odnosa, formalne i neformalne komunikacije. Takvi odnosi i okru\u017eenje zahtijevaju od vjerou\u010ditelja dodatne komunikacijske vje\u0161tine, naro\u010dito one rje\u0161avanja konflikata, motivacije i usmjerenja\u201c rekao je Klanac. Komunikacija unutar razreda je vrlo kompleksan pojam i rezultat je tri me\u0111uovisna faktora: sadr\u017eaja komunikacije, uzajamne definicije odnosa i ambijentalnih uvjeta. Takva kompleksnost stavlja vjerou\u010ditelje pred veliki problem, osobito kad u\u010denici imaju negativan stav prema predmetu ili kad su im o\u010dekivanja toliko razli\u010dita da ih je te\u0161ko sabrati. Na\u010din komunikacije koji bi promovirao odnos vjerou\u010ditelja i u\u010denika mora biti usmjeren dijalo\u0161ki, u smislu susreta ja-ti, poru\u010dio je Klanac, dodav\u0161i da takav odnos ima dvije dimenzije \u2013 pozitivnu blizinu te suradnju i aktivno sudjelovanje u ostvarivanju zajedni\u010dkih ciljeva. \u201ePsihi\u010dka zrelost vjerou\u010ditelja podrazumijeva primjeren stupanj tolerancije na frustraciju, pomo\u0107u kojeg je mogu\u0107e prepoznati i nositi se s negativnim stanjem protivljenja koji se mogu pojaviti kod vjerou\u010ditelja nakon provokacija u\u010denika. Vjerou\u010ditelj motivacijsku snagu za odnos mora crpiti iz osobe Isusa Krista, a pretpostavka je da ima iskustvo osobnog susreta s Isusovim pashalnim otajstvom. To zna\u010di da su upoznali, razumjeli i mogli prihvatiti svoje konflikte i ograni\u010denosti te da imaju iskustvo da su neke od njih prevladali i da ih mogu nositi i dalje u susretu s u\u010denicima\u201c rekao je Klanac, dodav\u0161i da je to preduvjet da u\u010denici uspostave s njima kontakt te prihvate njihov na\u010din razmi\u0161ljanja i djelovanja. \u201ePriroda nastave vjeronauka daje u\u010denicima ve\u0107e mogu\u0107nosti za dijeljenje osobnih iskustava i izno\u0161enje primjera iz svog \u017eivota. To stvara jedinstven oblik me\u0111uljudskih samo-o\u010ditovanja, a to zna\u010di imati stav povjerenja i ljubavi. O\u010ditovanje je va\u017eno jer stvara interpersonalni kontekst u kojem se u\u010denici osje\u0107aju ugodno i spremniji su na interakciju u kojoj \u0107e se i vjerou\u010ditelj osje\u0107ati ugodnije u komunikaciji s u\u010denicima\u201c zaklju\u010dio je Klanac.<\/p>\n

Susret je po\u010deo molitvom, a sudionike je pozdravio i predstojnik Katehetskog ureda Zadarske nadbiskupije don Ga\u0161par Dodi\u0107.<\/p>\n

Ines Grbi\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Komunikacijska osposobljenost vjerou\u010ditelja u \u0161koli bila je tema stru\u010dnog skupa za vjerou\u010ditelje Zadarske nadbiskupije odr\u017eanom u subotu 2. travnja u …<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0},"categories":[8],"tags":[],"aioseo_notices":[],"jetpack_featured_media_url":"","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5028"}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=5028"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5028\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":7702,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5028\/revisions\/7702"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=5028"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=5028"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=5028"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}