{"id":50047,"date":"2021-07-03T22:43:23","date_gmt":"2021-07-03T21:43:23","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=50047"},"modified":"2021-07-03T22:46:43","modified_gmt":"2021-07-03T21:46:43","slug":"zadar-prof-dr-dijana-vican-katolicke-skole-u-kontekstu-drustvenih-gospodarskih-i-drugih-promjena-u-svijetu-i-u-hrvatskoj","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=50047","title":{"rendered":"ZADAR: Prof. dr. Dijana Vican – ‘Katoli\u010dke \u0161kole u kontekstu dru\u0161tvenih, gospodarskih i drugih promjena u svijetu i u Hrvatskoj’"},"content":{"rendered":"\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n

‘Katoli\u010dke \u0161kole u kontekstu dru\u0161tvenih, gospodarskih i\ndrugih promjena u svijetu i u Hrvatskoj’ tema je izlaganja prof. dr. Dijane\nVican, rektorice Sveu\u010dili\u0161ta u Zadru, koje je odr\u017eala u petak 2. srpnja za\nravnatelje hrvatskih katoli\u010dkih osnovnih i srednjih \u0161kola koji su se okupili na\nsvom zajedni\u010dkom godi\u0161njem susretu, u sve\u010danoj dvorani Sveu\u010dili\u0161ta u Zadru. <\/p>\n\n\n\n

U svom stru\u010dno – prakti\u010dnom izlaganju u kojem je svaku\nna\u010delnu stavku potkrijepila primjerom iz prakse, a i sama je provela mnoga\nistra\u017eivanja odgojno – obrazovnih procesa i vrednovanja pojedinih pristupa u\nHrvatskoj i svijetu, dr. Vican predstavila je slojevitost, raznolikost potreba,\nzahtjeve, ali i zamke koje se doga\u0111aju u odgojno – obrazovnom procesu, ako se\nmanipulira neispravno i parcijalno postavljenim ciljevima ili krivo postavljenim\nvrijednostima u \u010dijem sredi\u0161tu treba biti dobro \u010dovjeka u cjelovitosti njegovog\nrazvoja. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

U vrijeme dok je dr. Vican bila dr\u017eavna tajnica u Ministarstvu znanosti i obrazovanja RH osnovano je vi\u0161e katoli\u010dkih \u0161kola u Hrvatskoj. Na tom vrijednom i stru\u010dnom doprinosu i podr\u0161ci dr. Vican, na zadarskom susretu zahvalio joj je vl\u010d. Ivica \u017duljevi\u0107, predstojnik Nacionalnog ureda HBK za katoli\u010dke \u0161kole.<\/p>\n\n\n\n

\u201eJa sam pedagog po struci. Obrazovanje je moj poziv i moja\nprofesija. U bavljenju obrazovnom politikom mogu znati \u0161to je kvaliteta\nobrazovanja. Katoli\u010dke \u0161kole u svijetu predstavljaju kvalitetu obrazovanja, pa\nza\u0161to ne bi postojale i u Hrvatskoj. Te su se \u0161kole potrudile u izgradnji, u\nprimanju djece na cjelodnevni boravak, \u0161tovi\u0161e, katoli\u010dke \u0161kole su me\u0111u prvima\norganizirale cjelodnevni boravak\u201c rekla je dr. Vican, smatraju\u0107i da dobru\nkvalitetu predstavlja balans u zapo\u0161ljavanju koje katoli\u010dkim \u0161kolama osigurava\ndr\u017eava i ono \u0161to one rade.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Katoli\u010dka Crkva upravlja najve\u0107im svjetskim nevladinim\n\u0161kolskim sustavom, citirala je svjetskog znanstvenika dr. Vican. U vi\u0161e od 90\nzemalja postoji 45 000 katoli\u010dkih srednjih \u0161kola, 95 000 katoli\u010dkih osnovnih\n\u0161kola i oko 1 400 katoli\u010dkih sveu\u010dili\u0161ta. <\/p>\n\n\n\n

Taj je podatak mnogima u Hrvatskoj bio nedovoljno poznat kao\nposljedica mentaliteta iz komunizma te su postojale predrasude prema otvaranju\nkatoli\u010dkih \u0161kola koje su u svijetu toliko po\u0161tovane da ih u velikom broju\npoha\u0111aju i ljudi koje nisu katolici. <\/p>\n\n\n\n

\u201eDa bismo napredovali, moramo smanjivati razlike, tako i\nrazlike u neznanju i znanju. Trebamo govoriti jedni drugima \u0161to je kvaliteta,\nvrijednost, kako se osiguravaju vrijednosti. Treba vi\u0161e znati o odre\u0111enim\ninstitucijskim vrijednostima. Na\u0161 sustav je ina\u010de bio otvoren i za druge. Prema\ntome, osim vjerskih zajednica, osniva\u010di mogu biti i drugi. S obzirom da se\nve\u0107ina stanovnika u Hrvatskoj izja\u0161njava katolicima, bilo bi nelogi\u010dno da ne\npostoje katoli\u010dki vrti\u0107i, katoli\u010dke osnovne i srednje \u0161kole i Katoli\u010dko\nsveu\u010dili\u0161te\u201c naglasila je dr. Vican.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Predstavljaju\u0107i vrijednosti kao izvori\u0161te ciljeva odgoja i\nobrazovanja, dr. Vican je rekla kako je u slu\u017ebi zdravlja tjelesni i\nzdravstveni odgoj, intelektualni odgoj poma\u017ee spoznaji istine, dobrota je\nvrijednost moralnog odgoja, ljepota estetskog, a stvarala\u0161tvo radnog i\ntehni\u010dkog odgoja.  <\/p>\n\n\n\n

Rektorica Vican predstavila je ravnateljima europske i\nsvjetske trendove i europske reformske smjernice u odgoju i obrazovanju,\npoja\u0161njavaju\u0107i taj proces i u Hrvatskoj. Istaknuv\u0161i da je znanje i obrazovanje\nvrijednost te potrebu dodatnog obrazovanja, dr. Vican je navela podatke da u\nHrvatskoj 4 % ljudi uop\u0107e nisu poha\u0111ali \u0161kolu, 24 % populacije nisu zavr\u0161ili\nosnovnu \u0161kolu, 20 % su djelomi\u010dno i\u0161li u \u0161kolu te da su najve\u0107i dio populacije\nsrednjo\u0161kolci. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Svjetski i europski trendovi u obrazovanju uvelike su pod\nutjecajem i dominacijom neoliberalne ideologije. \u201eDo\u0161li smo u novi vrijednosni\nsustav. Tr\u017ei\u0161te rada je nova vrijednost neoliberalne ideologije. \u010covjek je\npostao ljudski kapital, a obrazovanje roba\u201c upozorila je dr. Vican, istaknuv\u0161i:\n\u201eObrazovanje ima najve\u0107u vrijednost kad je javno dobro. Zbog mitova u\nobrazovanju, a prvi mit je da znanje nije op\u0107e i javno dobro, ono onda postaje\nroba usmjerena na mo\u0107 i profit. Je li vrijedno samo ono \u0161to ima tr\u017ei\u0161nu\nvrijednost?\u201c upitala je dr. Vican, rekav\u0161i da tr\u017ei\u0161te ima svoju ‘vrijednosnu’\nvagu. <\/p>\n\n\n\n

Potaknuv\u0161i sudionike da preispitaju sebe i druge je li\nvrijedno samo ono \u0161to ima tr\u017ei\u0161nu vrijednost, rektorica je poru\u010dila: \u201eLjudski\n\u017eivot, zdravlje, obrazovanje, ljudsko dostojanstvo, ljubav, prijateljstvo \u2013 to\nsu artikli koji ispunjavaju \u010dovjeka i nema tr\u017ei\u0161ta koje ih mo\u017ee obezvrijediti\u201c.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

U svemu se pozivaju\u0107i na javno dostupne i temeljem istra\u017eivanja\nznanstveno utvr\u0111ene \u010dinjenice, dr. Vican navela je podatak Odjela\ninvesticijskog bankarstva Merrill Lynch Ameri\u010dke banke koji je prije deset\ngodina procijenio da globalno tr\u017ei\u0161te obrazovnih usluga godi\u0161nje vrijedi 111\nmilijardi dolara izvan SAD-a s potencijalnom bazom potro\u0161a\u010da od 32 milijuna\nu\u010denika. Pritom je upozorila na tendenciju \u201egovora o sustavu obrazovanja na\nnov\u010danicima\u201c. <\/p>\n\n\n\n

Upozorila je i na promjenu terminolo\u0161kog korpusa, a upravo\nnam pojmovi omogu\u0107uju da svijetu damo smisao, red i suvislost. \u201ePojmovi su\nsredstva pomo\u0107u kojih se mo\u017eemo suo\u010diti sa svojim iskustvom. Na\u010din na koji\ndo\u017eivljavamo svijet uvelike ovisi o repertoaru pojmova kojima vladamo\u201c citirala\nje znanstvenike dr. Vican, poru\u010div\u0161i: \u201eOdgoj i obrazovanje temelje se na\npojmovima. Moramo davati smisao terminu. Ako ljudi nemaju zajedni\u010dko zna\u010denje\nza pojam, ne\u0107e se sporazumjeti. Ako jedan radi po sistemu vje\u0161tina, a drugi po\ndrugom konceptu, razli\u010diti smo. Terminolo\u0161ki korpus je promijenjen – sve je\npostalo vje\u0161tina. Mora li u obrazovanju sve rezultirati vje\u0161tinom? Mi smo\nnjema\u010dka tradicija, a sad smo preuzeli skandinavski model – sve je vje\u0161tina, skills, skills<\/em>. Mi smo uvijek imali\numije\u0107a koja imaju dodatne vrijednosti na psihomotori\u010dke sposobnosti\u201c poru\u010dila\nje dr. Vican.<\/p>\n\n\n\n

\u201eKroz novu terminologiju, novi vrijednosni sustav i tr\u017ei\u0161te\nrada, obrazovanje postaje roba. \u017deli se i da rektori postanu menad\u017eeri. To\ndovodi do tehnokratskog pristupa svrsi obrazovanja kojeg karakteriziraju\nfunkcionalan i kompetencijski pristup. Nova paradigma je kompetencijski\npristup, znanje gubi na vrijednosti\u201c upozorila je dr. Vican, istaknuv\u0161i da je\nobrazovni sadr\u017eaj potka u \u010dijem sredi\u0161tu trebaju biti vrijednosti. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

\u201eTreba znati \u0161to su dru\u0161tvene vrijednosti, pretvoriti ih u\ncilj i znati artikulirati gdje moramo do\u0107i. Kad su jasni ciljevi, da znamo \u0161to\nnam je cilj, to zna\u010di i efikasnost. Mo\u017ee se vrednovati samo ono \u0161to je bio\ncilj. Va\u017eno je stalno vrednovati ciljeve odgojno – obrazovnog procesa\u201c\npotaknula je dr. Vican, rekav\u0161i da je sada\u0161nji vrijednosni pluralizam usitnjenih\nrazlika i promi\u010de detradicionalizaciju. \u201eTradicija nije neprijatelj\u201c poru\u010dila\nje dr. Vican, upozoriv\u0161i na ‘vrednovanje’ vrijednosti kroz ono \u0161to nije\nvrijednost. <\/p>\n\n\n\n

\u201eKada smjelost bude iznad sposobnosti, nastupa najve\u0107a kriza\nmorala jer je \u010dovjek ogoljen od emocionalne komponente. Idemo samo na spoznajnu\nstranu osobe, a treba sustavno razvijati emocije. Ideologije koje se\npotenciraju stavljaju nas u novi dru\u0161tveni pla\u0161t\u201c upozorila je dr. Vican,\nnavode\u0107i primjer kako se naru\u0161ava ex cathedra na\u010din predavanja, a favorizira workshop <\/em>kao metoda. Provela je vrednovanje\nworkshop<\/em> metode i utvrdila njenu\nu\u010dinkovitost od 30 %. <\/p>\n\n\n\n

\u201eZa\u0161to smeta predavanje? Pripovijedanje je najte\u017ea metoda,\nbiti predava\u010d. Imati sposobnost izazvati i zadr\u017eati pa\u017enju slu\u0161atelja\u201c rekla je\ndr. Vican, istaknuv\u0161i da osposobljenost za biti predava\u010dem zahtjeva puno\nulaganja u \u010ditanje brojnih izvora, literature, sposobnost sinteze, memorije i\nkona\u010dno suvislog izlaganja.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Govore\u0107i o mitovima u obrazovanju, pri \u010demu je tendencija da\nse ve\u0107a vrijednost daje znanosti, tehnologiji, in\u017eenjerstvu i matematici, predava\u010dica\nje rekla kako je drugi mit da \u0107e nas STEM podru\u010dje u\u010diniti konkurentnim u\nEuropi i svijetu. Podsjetila je kako su na\u0161i ljudi, obrazovani u hrvatskom\nobrazovnom sustavu i prije jako uspijevali u najve\u0107im sustavima obrazovanja u\nsvijetu. <\/p>\n\n\n\n

Dr. Vican je rekla kako je Hrvatska 2006. g. provela prve\nnacionalne ispite i sve \u0161kole su vrednovane. Te 2006. g. pokazalo se da su\nu\u010denici u hrvatskim \u0161kolama najlo\u0161iji u STEM podru\u010dju. U javnom diskursu i\nnastojanjima uslijedilo je obezvrje\u0111ivanje humanisti\u010dkih znanosti u odnosu na dominaciju\nSTEM podru\u010dja. <\/p>\n\n\n\n

\u201eDru\u0161tveno – humanisti\u010dke znanosti su va\u017ene za dru\u0161tvo. Da bi\nbio kriti\u010dan, mora\u0161 jako puno znati, rasti u sposobnostima, na stru\u010dnim\nusavr\u0161avanjima. U znanosti je va\u017eno govoriti argumentima. Va\u017eno je da prosijana\nznanost do\u0111e kao va\u017ena istina za pou\u010davanje pa treba re\u0107i da je znanost\ndokazala u \u010demu je, dugoro\u010dno, vrijednost dru\u0161tveno – humanisti\u010dkih znanosti i\nda ne mo\u017ee biti dominacija samo jednog odgojno – obrazovnog podru\u010dja. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Mislim da je strahovito pogre\u0161na povika oko STEM-a koja je\njako vezana i za financiranje obrazovanja na svim razinama, osobito\nvisoko\u0161kolskog. Ja sam to du\u017ena javno re\u0107i i sve sam javno argumentirala\u201c\nistaknula je dr. Vican. Postoji vi\u0161e odgojno – obrazovnih podru\u010dja, ali \u201ene\nmo\u017ee se raditi razlika u podru\u010djima obrazovanja, misle\u0107i na predtercijarnu\nrazinu, to su razine obrazovanja prije fakultetskog. Dakle, ne mo\u017ee nitko re\u0107i\nda je jezi\u010dno – komunikacijsko podru\u010dje manje vrijedno od STEM podru\u010dja, da je\numjetni\u010dko podru\u010dje manje vrijedno od podru\u010dja informacijsko – komunikacijske\ntehnologije\u201c upozorila je dr. Vican, naglasiv\u0161i da u dru\u0161tvenim znanostima\nvrijedi niz zakonitosti. <\/p>\n\n\n\n

U tom kontekstu, govorila je o zakonitostima odrastanja i\nrazvoja djece kod kojih se trebaju doga\u0111ati procesi sve u svoje vrijeme, o\npotrebi po\u0161tovanja zakonitosti razvoja te o povezanosti zdravlja i obrazovanja.\n<\/p>\n\n\n\n

\u201e\u0160kolska dob je najkriti\u010dnija dob za mentalna obolijevanja, a\npove\u0107ava se u adolescenciji. Polovica svih mentalnih poreme\u0107aja nastaje kod\n14-godi\u0161njaka te kod tri \u010detvrtine 25-godi\u0161njaka. To su dobi koje se odnose na\nobrazovno razdoblje\u201c rekla je dr. Vican, upozoriv\u0161i na alarmantni podatak da se\nzadnjih godina broj neuroza kod djece pove\u0107ao za \u010dak 300 %. <\/p>\n\n\n\n

Istaknula je da je najva\u017enija kompetencija jezi\u010dno \u2013\nkomunikacijska: \u201eOna je pretpostavka svih drugih kompetencija. Slu\u0161na\nkompetencija je bitna. Va\u017eno je djeci \u010ditati lektiru. Dijete mora nau\u010diti\nslu\u0161ati, pamtiti, pravilno izgovarati rije\u010di, onda mo\u017ee razgovarati\u201c.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

\u201eHumanisti\u010dki razvoj konceptualiziran je tako da se razvija\nsvako podru\u010dje ljudske osobe i kroz sva odgojno – obrazovna podru\u010dja.\nHumanisti\u010dka dimenzija je naj\u0161ira, ona je potka i osnova za druga podru\u010dja. Ciljevi\nobrazovanja obi\u010dno su propisani zakonom u javnom sustavu. Va\u017ena je jasno\u0107a\ncilja u smislu izra\u017eavanja profila kakvo mi dijete \u017eelimo u kona\u010dnici. Ako\n\u017eelimo da je dijete zdravo, emocionalno stabilno, spoznajno razvijeno, da ima\nrazvijenu emocionalnu stranu li\u010dnosti, da je tjelesno razvijeno,\nsocijalizirano, duhovno ispunjeno – to su sve ciljevi u kojima mo\u017eemo\nprimijeniti dva pristupa: kooperativni i kolaborativni. Kooperativni je da\nzajedno radimo istim metodama iste ciljeve a kolaborativni da smo svjesni tih\nciljeva i da ih mo\u017eemo raditi na razli\u010dite na\u010dine jer nam se i djeca razlikuju.\nPred nama je predivan posao. Trebamo njegovati pravo i na humanisti\u010dke ciljeve,\nda podupiremo ono \u0161to osoba \u017eeli postati\u201c potaknula je dr. Vican, upozoriv\u0161i kako\nposljedice zapostavljenosti pojedinih podru\u010dja u razvoju \u010dovjeka za odre\u0111eni\ncilj osobito osje\u0107aju odgoj i obrazovanje.<\/p>\n\n\n\n

Rektorica Sveu\u010dili\u0161ta govorila je i o va\u017enosti sustavnog\nobrazovanja kojega je zamijenio koncept pismenosti: \u201eTreba se vratiti u\nsustavno obrazovanje prema zakonitosti razvoja koji je zadan. Pismenosti su\nsasvim drugi koncept obrazovanja i mnoge su vrste: informacijska pismenost,\ngra\u0111anska, potro\u0161a\u010dka, kulturna, \u010ditala\u010dka pismenost\u201c.<\/p>\n\n\n\n

Dr. Vican je govorila i o osobitostima katoli\u010dke perspektive\nu \u0161kolama. To je holisti\u010dki pristup koji pokazuje da je \u010dovjek i duhovno bi\u0107e,\na Krist je temelj. \u201eKatoli\u010dka perspektiva zna\u010di mladima ponuditi cjelovito\nobrazovanje i pomo\u0107 u otkrivanju njihove osobne slobode, \u0161to je Bo\u017eji dar.\nPomo\u0107i djetetu i u\u010deniku da spozna svoju cjelovitost, da tra\u017ee istinu u \u017eivotu,\npromi\u010du zajedni\u0161tvo, solidarnost, pravdu, ljubav\u201c rekla je dr. Vican.  <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Dr\u017eavni i javni ciljevi odgoja i obrazovanja propisani su zakonom,\na katoli\u010dka \u0161kola u Hrvatskoj djeluje po principu dr\u017eavnog i javnog obrazovanja.\nNo, legitimno je da katoli\u010dka \u0161kola ima svoj katoli\u010dki identitet u kurikulumskim\npodru\u010djima: religijskom, moralnom i kulturnom; ekonomskom, poslovnom i\npoduzetni\u010dkom te dru\u0161tvenom, okoli\u0161nom i politi\u010dkom. <\/p>\n\n\n\n

Filozofski kontekst katoli\u010dkog obrazovanja temelji se na\nmudrosti i potrazi za op\u0107im dobrom, a teolo\u0161ki na vjeri u Isusa, sakramentima,\nkatoli\u010dkom svjetonazoru i crkvenom osje\u0107aju zajednice. <\/p>\n\n\n\n

Budu\u0107i da je vjeronauk izborni predmet u \u0161koli, dr. Vican je\nistaknula da je \u201eizborni predmet najbolji test vrednovanja. Ako je u\u010denik\nizabrao neki predmet, zna\u010di da ga ba\u0161 \u017eeli slu\u0161ati i saznavati o tom\npodru\u010dju\u201c.  <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Rektorica je izrazila razumijevanje za zahtjevnosti slu\u017ebe\nravnatelja, rekav\u0161i da je \u201eravnatelj funkcija, ali treba biti i kvalifikacija\u201c.\nPotaknula ih je da budu hrabri, nasuprot \u201ekulturi i\u0161\u010dekivanja naputaka odozgor\u201c\ni ohrabrila na \u201espremnost za preuzimanje vo\u0111enja i aktivniji pristup u\nrje\u0161avanju problema, umjesto \u010dekanja odluka s vrha. Vo\u0111enje nije osoba ili\nfunkcija. To je slo\u017eena moralna povezanost izme\u0111u ljudi, temeljena na\npovjerenju, obvezi, posve\u0107enosti, emociji i podijeljenoj viziji dobra\u201c citirala\nje stru\u010dnjake iz podru\u010dja vo\u0111enja dr. Vican. <\/p>\n\n\n\n

Upozoriv\u0161i da je kultura odgojno – obrazovne ustanove u\nkrizi, rektorica je rekla da tu kulturu mo\u017ee pobolj\u0161ati usmjerenost na\ndru\u0161tveno – kulturne vrijednosti, zajedni\u010dko kreiranje vizije i misije,\nremoralizacija radnog i \u017eivotnog okru\u017eenja, (etika i pravila pona\u0161anja),\nvratiti o\u017eivotvorene eti\u010dke i moralne pojmove u odgojno – obrazovnu ustanovu,\nnatjecati se u prijateljstvu i kolegijalnosti. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Predstavljaju\u0107i mozaik profesionalnih podkultura, dr. Vican nepo\u017eeljnima\nje navela kulture sagorijevanja na poslu, nadu da \u0107e sve biti dobro na na\u010din da\nse osoba pasivno i lijeno postavlja u radu, izuzimaju\u0107i sebe od odgovornosti za\nono \u0161to bi trebalo poduzeti i prepu\u0161taju\u0107i sve drugima, kultura \u017eilavog otpora\npraksi i dosade te kultura nekriti\u010dnosti, da je dovoljno slu\u0161ati kritike\ndrugih. Treba razvijati kulturu ravne hijerarhije u kolektivu i radnih\nstrategija: osobnih, timskih i kolektivnih, kulturu aktivnog sudioni\u0161tva te\nkulture autoriteta i kvalitete. <\/p>\n\n\n\n

\u201eSustav obrazovanja treba nositelje odgojno \u2013 obrazovne\ndjelatnosti koji su refleksivni, kreativni, inovativni, visoko kompetentni  i visoko obrazovani\u201c istaknula je dr. Vican. <\/p>\n\n\n\n

Navode\u0107i da bi kulturu odgojno – obrazovne ustanove trebalo\ngraditi sljede\u0107e: entuzijazam, op\u0107e dobro, posve\u0107enost cilju, dijeljenje znanja\ni ideja, inspirativnost, povjerenje, empatija, smisao za humor, strpljenje,\nenergi\u010dnost i potpora, prof. dr. Dijana Vican ravnateljima je poru\u010dila da i\ndalje budu vo\u0111eni nastojanjem da je \u201eznanje vrijedno znanja i pou\u010davanja\u201c.<\/p>\n\n\n\n

Ines Grbi\u0107  <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"
Foto: I. Grbi\u0107<\/figcaption><\/figure>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

‘Katoli\u010dke \u0161kole u kontekstu dru\u0161tvenih, gospodarskih i drugih promjena u svijetu i u Hrvatskoj’ tema je izlaganja prof. dr. Dijane …<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":10,"featured_media":50048,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0},"categories":[1],"tags":[],"aioseo_notices":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/07\/P1016987.jpg","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/50047"}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=50047"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/50047\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":50067,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/50047\/revisions\/50067"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/50048"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=50047"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=50047"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=50047"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}