{"id":49720,"date":"2021-06-25T15:53:28","date_gmt":"2021-06-25T14:53:28","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=49720"},"modified":"2021-07-01T23:41:10","modified_gmt":"2021-07-01T22:41:10","slug":"zadar-nadbiskup-puljic-o-zasluznim-hrvatskim-biskupima-na-simpoziju-preko-i-njegovo-podrucje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=49720","title":{"rendered":"ZADAR: Nadbiskup Pulji\u0107 o zaslu\u017enim hrvatskim biskupima na simpoziju ‘Preko i njegovo podru\u010dje’"},"content":{"rendered":"\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n

\u201ePreko i njegovo podru\u010dje\u201c naziv\nje dvodnevnog znanstvenog skupa u organizaciji Sveu\u010dili\u0161ta u Zadru i Op\u0107ine\nPreko koji je po\u010deo u petak 25. lipnja u Sve\u010danoj dvorani Sveu\u010dili\u0161ta u Zadru. <\/p>\n\n\n\n

Na otvaranju simpozija, prigodni govor sudionicima uputio je\nzadarski nadbiskup \u017delimir Pulji\u0107. Izrazio je zadovoljstvo \u0161to \u0107e se na skupu\ngovoriti i o dvojici zaslu\u017enih i na domovinskom planu poznatih Pre\u010dana, Josipu\nMar\u010deli\u0107u (Preko, 1847. – Dubrovnik, 1928.) koji je bio dugogodi\u0161nji dubrova\u010dki\nbiskup (1894.-1928.) te rodoljubu i mu\u010deniku Ivi Ma\u0161ini (Preko, 1927. –\nKaznionica Stara Gradi\u0161ka, 1961.) koji je bio vrsni, perspektivni hrvatski\nintelektualac, progla\u0161en najboljim studentom povijesti na zagreba\u010dkom\nsveu\u010dili\u0161tu u svoje vrijeme, a po njemu je ime dobila i zadarska katoli\u010dka\nosnovna \u0161kola Ivo Ma\u0161ina.<\/p>\n\n\n\n

\u201eDrago mi je istaknuti kako sam prije \u010detiri godine kod\nutemeljenja prve katoli\u010dke osnovne \u0161kole u Zadarskoj nadbiskupiji, odlu\u010dio dati\njoj ime zaslu\u017enog rodoljuba, Pre\u010danina Ive Ma\u0161ine, koji se nalazi na popisu\nna\u0161ih mogu\u0107ih budu\u0107ih bla\u017eenika i mu\u010denika. U suradnji s Gradom Zadrom ostvaren\nje projekt nove \u0161kole na Bokanjcu koja \u0107e nositi njegovo \u010dasno ime. Ivo je\nvolio svoje mjesto, ovaj kraj i Nadbiskupiju, hrvatski jezik, domovinu i Katoli\u010dku\nCrkvu. Stoga je postao uzor vjernika i rodoljuba koji izaziva respekt, \u010dast i\npo\u0161tovanje\u201c istaknuo je nadbiskup Pulji\u0107. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

U kontekstu biskupa Mar\u010deli\u0107a, rodom Pre\u010danina, mons. Pulji\u0107\nistaknuo je zasluge hrvatskih biskupa u zahtjevnom vremenu na prijelazu\nstolje\u0107a. <\/p>\n\n\n\n

\u201eCrkva u Hrvata krajem 19. i po\u010detkom 20. st. imala je nekoliko velikih biskupa: \u0111akova\u010dkog Josipa Jurja Strossmayera (1815.-1905.) koji je bio teolog, ali i politi\u010dar, utemeljitelj brojnih znanstvenih i kulturnih institucija, pisac i mecena; sarajevskog Josipa Stadlera (1843.-1918.), pisca prvih filozofijskih priru\u010dnika na hrvatskom i utemeljitelj Dru\u017ebe Slu\u017eavki Maloga Isusa; kr\u010dkog Antuna Mahni\u0107a (1850.-1920.), pokreta\u010da hrvatskog laikata, za\u0161titnika glagoljice te dubrova\u010dkog biskupa Josipa Grgura Mar\u010deli\u0107a koji je nakon profesorske i rektorske slu\u017ebe u Zadru upravljao Dubrova\u010dkom biskupijom 34 godine. Osobito se isticao u borbi za glagoljicu, 1900. g. odr\u017eao je Sinodu, a 1901. g. pokrenuo je mjese\u010dnik List Dubrova\u010dke biskupije te je bio suutemeljitelj dru\u017ebe K\u0107eri Milosr\u0111a\u201c rekao je mons. Pulji\u0107, istaknuv\u0161i kako \u201enije na odmet spomenuti\u201c da od te \u010detvorice biskupa, trojica nose Josipovo ime, a nalazimo se u Godini sv. Josipa. \u201eDvojica su se osobito borila za glagoljicu u liturgiji (Mahni\u0107 i Marceli\u0107), a dvojica su usko vezani uz utemeljenje dviju autohtonih hrvatskih \u017eenskih redovni\u010dkih zajednica: nadbiskup Josip Stadler sa Slu\u017eavkama Maloga Isusa i biskup Mar\u010deli\u0107 s Dru\u017ebom K\u0107eri Milosr\u0111a\u201c rekao je mons. Pulji\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Biskup Mar\u010deli\u0107 je kroz 34 godine svoje biskupske slu\u017ebe u Dubrovniku u\u010dinio puno dobrih stvari, rekao je nadbiskup Pulji\u0107. \u201eNa humanitarnom planu, bio je svjestan da se bratskim slu\u017eenjem (diakonijom) ostvaruje Isusov plan i program: \u201eBijah gladan i dadoste mi jesti, \u017eedan i napojiste me, putnik bijah i primiste me\u201c (Mt 25, 35-36). U tom vidu utemeljio je nekoliko humanitarnih institucija: Dje\u010dje zakloni\u0161te, Pu\u010dku kuhinju, Stanak Sv. Vlaha, Sirotinjsko vije\u0107e, Javnu dobrotvornost i Zakloni\u0161te sirota. S Marijom Petkovi\u0107 utemeljio je 4. listopada 1920. g. \u017eensku redovni\u010dku zajednicu K\u0107eri milosr\u0111a koja \u0107e brinuti za siromahe. Mariju Petkovi\u0107 je sv. Ivan Pavao II. proglasio bla\u017eenom u Dubrovniku, 6. lipnja 2003. g.\u201c rekao je nadbiskup Pulji\u0107.<\/p>\n\n\n\n

\"\"
Josip Mar\u010deli\u0107<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

U podru\u010dju odgoja i prosvjete, \u201ebiskup Mar\u010deli\u0107 bio je svjestan da\nu dru\u0161tvu ima previ\u0161e ‘sva\u0111e i nezdravog rivalstva’. Stoga je smatrao va\u017enim da\nsve\u0107enici i vjernici imaju obvezu i du\u017enost \u017eivjeti ‘utopiju brat\u00adstva i mira,\nslobode, ljubavi i po\u0161to\u00advanja’. Stoga je osnivao prikladne institucije: Biskupsko\nsjemeni\u0161te pokraj katedrale i ‘Sve\u0107eni\u010dku knji\u017eevnu dru\u017ebu za izobrazbu klera’\n(1904.). Uz druge vidove pastoralnog rada osnivao je ili obnavljao postoje\u0107e\nbratov\u0161tine. Preko njih \u017eelio je da se vjernici udru\u017euju i aktivno uklju\u010duju pa\npridonose vjerskom, kulturnom, gospodarskom i  dru\u0161tvenom \u017eivotu zajednice. Tako se lak\u0161e prevladavaju\nnepotrebne sklonosti ‘sva\u0111ama i rivalstvu’\u201c rekao je mons. Pulji\u0107. <\/p>\n\n\n\n

Glede zauzimanja za hrvatsko\nrodoljublje, nadbiskup je opisao doga\u0111anja glede \u201eSvetojeronimske afere\u201d koja je trajala skoro jedno\nstolje\u0107e, od 1889. do 1971. g., a sastojala se u sljede\u0107em. <\/p>\n\n\n\n

\u201eSveta Stolica s hrvatskim biskupima\nnastojala je Gostinjac sv. Jeronima, utemeljen 1453. g., prilagoditi novim\npotrebama. Bitnu ulogu u tom procesu vodili su Stadler i Strossmayer, a pomagao\nim je i Mar\u010deli\u0107. Borave\u0107i na odmoru u Dubrovniku, Stadler je 21. o\u017eujka 1897.\ng., nakon savjetovanja s biskupom Mar\u010deli\u0107em, sastavio prijedlog od sedam\nto\u010daka i poslao ga biskupima, a onda u Vatikan. \u010cekalo se tri godine da kardinal\nVannutelli, 19. o\u017eujka 1900. g., pozove hrvatske biskupe da po\u0161alju sve\u0107enika koji\n\u0107e pripremiti statut za novi Zavod. Poslan je profesor prava i morala dr. Josip\nPazman iz Zagreba koji je pripremio dokument (breve) o Zavodu za odgoj klera, a\nhrvatsko ime spominje se sedam puta. <\/p>\n\n\n\n

Dok je ‘breve’ bio jo\u0161 u tiskari,\n\u017eestoko je napadnut u talijanskom tisku. Slijedilo je i fizi\u010dko nasilje: \u010detvorica\ntalijana\u0161a provalili su i zauzeli Zavod, 29.  kolovoza 1900. g. Stvar je dignuta na\ndiplomatsku razinu izme\u0111u Italije, Austro-Ugarske i Svete Stolice. Uplela se i\nkne\u017eevina Crna Gora koja je pod pritiskom Srbije predlagala neka se Zavod\nprozove srpsko-hrvatskim imenom. Italija je prognala rektora Pazmana. Nakon\ndiplomatskog natezanja, Sveta Stolica ocijenila je kako je najbolje vratiti Zavodu staro ‘ilirsko ime’, da bi se\nspasila imovina. To je i u\u010dinila 7. o\u017eujka 1902. i upisala ga kao Ilirski Zavod. Tako \u0107e\nostati sedamdeset godina, do Hrvatskog prolje\u0107a 1971. g., kad mu je papa Pavao\nVI. promijenio naslov u Papinski hrvatski zavod sv. Jeronima. Za to su zaslu\u017eni\nStadler, Strosmayer i Mar\u010deli\u0107 te drugi hrvatski biskupi iz toga vremena,\npo\u010detkom 20. stolje\u0107a\u201c rekao je nadbiskup Pulji\u0107, u po\u0161tovanju za odva\u017enu\nanga\u017eiranost hrvatskih biskupa u zahtjevnim vremenima.  <\/p>\n\n\n\n

\"\"
Ivo Ma\u0161ina<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

U svom pozdravnom govoru, prof. dr. Robert Bacalja, predsjednik Organizacijskog odbora simpozija, rekao je da \u0107e znanstveni radovi predava\u010da, koji \u0107e biti tiskani u monografiji, dati nova tuma\u010denja \u0161to je Preko iznjedrilo u svom povijesnom hodu, izgra\u0111uju\u0107i specifi\u010dnosti u kulturi, prosvjeti i gospodarstvu. <\/p>\n\n\n\n

Jure Bri\u017ei\u0107, na\u010delnik Op\u0107ine Preko, istaknuo je da \u0107e budu\u0107a monografija doprinijeti o\u010duvanju povijesti, tradicije i identiteta otoka te o\u010duvanja oto\u010dnog \u017eivota kao nacionalnog blaga Hrvatske. Prof. dr. Josip Fari\u010di\u0107, prorektor zadarskog  Sveu\u010dili\u0161ta, rekao je da je akademska zajednica du\u017ena i na tako znanstveni na\u010din doprinositi domovini i zajednici, prou\u010davanjem stvarnog prostora i njegovog imaginarija. Zadarsko sveu\u010dili\u0161te i Op\u0107ina Preko potpisali su sporazum o suradnji, \u0161to je primjer suradnje sveu\u010dili\u0161ne i lokalne zajednice, a uklju\u010duje i konkretnu obnovu stare \u0161kolske zgrade na O\u0161ljaku, koji bi trebao postati jedan od sveu\u010dili\u0161nih centara koji \u0107e se baviti oto\u010dnim stanovni\u0161tvom. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Predava\u010di prvog dana u sekciji A su: Smiljan Glu\u0161\u010devi\u0107, Ante\nUgle\u0161i\u0107, Martina Dubolni\u0107 Glavan, Mato Ilki\u0107 i Jakov Vu\u010di\u0107, Mario Solja\u010di\u0107,\nRobert Bacalja i Elvis Ra\u017eov, \u017divko Ni\u017ei\u0107, Katarina Ivon i Jelena Alfirevi\u0107,\nGrozdana Franov – \u017divkovi\u0107 i Danijela Dekovi\u0107, Vera Graovac Matassi, Sven\nMarceli\u0107, Josip Fari\u010di\u0107, Ante \u0160iljeg, Tome Mareli\u0107 i Ivan Mari\u0107, Tihomil\nMa\u0161trovi\u0107, Teodora Vigato, Mikica Ma\u0161trovi\u0107, Sanja Vuli\u0107 i Ante Toni Val\u010di\u0107,\nSanda Ugle\u0161i\u0107, Igor Radeka i Ivo Ni\u017ei\u0107. <\/p>\n\n\n\n

Predava\u010di u sekciji B su: Marko Brklja\u010di\u0107, Lucija Konfic, Ane\nGveri\u0107, Ante Orlovi\u0107 i Nevena \u0160toki\u0107, Nikola Markulin, Zdenko Dundovi\u0107, Ante\nDeli\u0107, Zlatko Begonja, Ivica Vigato, Diana Sori\u0107 i Teuta Serreqi Juri\u0107, Milenko\nLon\u010dar i Emil Hilje, Mirko \u0110in\u0111i\u0107, \u0160ime Mihatov, Maja Runje, Jak\u0161a Ragu\u017e,\nJadran Kale, Jasenka Luli\u0107 \u0160tori\u0107, Manuela Vladi\u0107 Ma\u0161truko, \u0110ani Bunja.<\/p>\n\n\n\n

U osvrtu na Preko iz raznih\ngledi\u0161ta: povijesnog, zemljopisnog, znanstvenog, kulturnog, gospodarskog,\ndemografskog, etnografskog, teme nekih predavanja su bogata crkvena povijest i\nglagolja\u0161ka tradicija pre\u0161kog kraja koja je obogatila \u017eivot Zadarske\nnadbiskupije i cijele Crkve. <\/p>\n\n\n\n

U subotu, 26. lipnja, skup \u0107e se odr\u017eati u prostorima Osnovne\n\u0161kole ‘Valentin Klarin’ u Preku. Zavr\u0161nog dana skupa stru\u010dna izlaganja \u0107e\nodr\u017eati: Robert Bacalja, \u0160ime Marceli\u0107, Milenka Bukvi\u0107, Lucija Jozi\u0107, Anamarija\nFranki\u0107, Melita Mokos, Ivan Tot, Milenko Milovi\u0107 i Marija Pand\u017ea, Sofija Sori\u0107,\nfra Bo\u017eo Su\u010di\u0107, Kristina Juran, Davor \u0160trmelj, Vladimir Alavanja, Irena\nMarkovi\u0107 i Marijana \u010cikli\u0107, Lina Pli\u0161ko i Marijana Fabijani\u0107, Mislav Beni\u0107,\nNikola Vuleti\u0107 i Hrvoje Bazina, Mirisa Kati\u0107, Jasna Marceli\u0107 i Ivica Vu\u010dak. <\/p>\n\n\n\n

Nadbiskup Pulji\u0107 \u010destitao je Sveu\u010dili\u0161tu u Zadru i Op\u0107ini Preko na\norganizaciji simpozija te je sudionicima po\u017eelio uspje\u0161no zborovanje.<\/p>\n\n\n\n

Ines Grbi\u0107 <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u201ePreko i njegovo podru\u010dje\u201c naziv je dvodnevnog znanstvenog skupa u organizaciji Sveu\u010dili\u0161ta u Zadru i Op\u0107ine Preko koji je po\u010deo …<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":10,"featured_media":49730,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0},"categories":[1],"tags":[],"aioseo_notices":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/06\/Simpozij-Preko-1.jpg","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/49720"}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=49720"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/49720\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":49731,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/49720\/revisions\/49731"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/49730"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=49720"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=49720"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=49720"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}