{"id":4953,"date":"2011-03-30T05:31:05","date_gmt":"2011-03-30T05:31:05","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=4953"},"modified":"2012-11-26T05:16:11","modified_gmt":"2012-11-26T04:16:11","slug":"u-zadru-predstavljen-dnevnik-josipa-vranekovica","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=4953","title":{"rendered":"U ZADRU PREDSTAVLJEN \u201eDNEVNIK\u2026\u201c JOSIPA VRANEKOVI\u0106A"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Malo je \u017eupnika imalo tako \u010dasnog gosta za ‘kapelana’, svoga nadbiskupa, rekao je mons. Juraj Batelja, postulator za progla\u0161enje svetim bl. Alojzija Stepinca u ponedjeljak 28. o\u017eujka u sve\u010danoj dvorani Sveu\u010dili\u0161ta u Zadru na predstavljanju knjige Josipa Vranekovi\u0107a “Dnevnik – \u017divot u Kra\u0161i\u0107u zasu\u017enjenog nadbiskupa i kardinala Alojzija Stepinca” koju je Batelja priredio u izdanju Postulature. Zahvalio je na odazivu brojnom zadarskom puku sa sve\u0107enicima i redovni\u0161tvom podsjetiv\u0161i da je prije 20 godina prva tribina o Stepincu u slobodnoj Hrvatskoj bila ba\u0161 u Zadru. Knjiga je svjedok bezakonja koji je zagor\u010dao \u017eivot nevino osu\u0111enoga i pokazuje perfidnost progonitelja kao dio sustava. \u201ePisma su najvjerodostojniji svjedok ne\u010dije nutrine i duhovnih puteva usavr\u0161avanja. Dnevnik je osobita radost i ponos Crkvi u Hrvata i narodu jer se iz pepela i pra\u0161ine uzdizala jedna veli\u010dina i narod koji je sa\u010duvao svoju svijest i ishodio samostalnost. Taj narod i njegova Crkva nisu se spominjali, ali je svijet znao da u Lepoglavi, Kra\u0161i\u0107u, u kutku zarobljene Hrvatske kuca srce koje ljubi svoj narod i \u010duva svjedo\u010danstvo o dragome Bogu\u201c rekao je Batelja istaknuv\u0161i Stepin\u010devu snagu su\u017eivljavanja sa sudbinom cijelog naroda. Tito mu je nudio da ode iz zemlje kako bi lak\u0161e pokorio Crkvu, no Stepinac je rekao ‘Dok sam tu, ne popu\u0161tam’. Istan\u010danu osjetljivost Stepin\u010deve savjesti koja se uvijek propitkivala potvr\u0111uje i sljede\u0107e. Kad je Stepinac \u010duo da se svi redovnici i sve\u0107enci u Sloveniji upisuju u sve\u0107eni\u010dko stale\u0161ko udru\u017eenje koje vodi i nadzire UDBA, rekao je Vranekovi\u0107u da cijelu no\u0107 nije spavao od pomisli je li njegov stav ispravan, je li na pravom putu kad toliki misle druga\u010dije. A onda je za nekoliko dana, 1956. g., papa Pio XII. izdao okru\u017eno pismo \u010detvorici kardinala, me\u0111u njima i Stepincu, u kojem ih moli da ni pod koju cijenu ne odustaju od svog stava, makar za to trebali proliti vlastitu krv. \u201e\u017dupnik je \u010duo tu vijest na Radio Madridu, a kardinal mu je rekao: ‘Nabavite mi \u0161to prije taj tekst, umno\u017eit \u0107emo ga i poslati svima. Sje\u0107ate se da sam Vam rekao da nisam spavao od pomisli je li moj stav ispravan. Ali kad papa tra\u017ei mu\u010deni\u0161tvo, onda dileme nema\u201c podsjetio je Batelja istaknuv\u0161i da se rijetko na\u0161la osoba s toliko vjernosti Svetom Ocu i papa poput Pia XII., koji je jednom rezidencijalnom biskupu pokazao toliku privr\u017eenost i po\u0161tovanje, kao \u0161to je Pio XII. nadbiskupu Stepincu. S time je povezana i cijela na\u0161a povijest.<\/p>\n

Sveta Stolica je proglasila Stepinca bla\u017eenim temeljem 42 000 stranica dokumenata, me\u0111u kojima je i 220 sa\u010duvanih pisama u znaku Stepin\u010devih uzdaha ‘Neka bude’. Pisan perom neposrednog o\u010devica, nakon napornih dana kao svjedoka nadbiskupovih uzbu\u0111enja nad \u010dinjenicom ‘Da sam slobodan, bio bih zdrav’, iz memoarskog pristupa mo\u017ee se osjetiti sve \u0161to se doga\u0111alo; pred sobom vidite \u010dovjeka kojem srce otkucava, rekao je Batelja. Dnevnik u pet svezaka otvara o\u010di onima koji stvaraju javno mnijenje, rekao je Batelja, dodav\u0161i da je tih 900 stranica korisno teolozima, povjesnicima, politolozima, sociolozima, komunikolozima, pedagozima, prirodoznanstvenicima i drugima. Knjiga je svjedok na koji je sve suptilan na\u010din jedna ideologija gu\u0161ila slobodu svojih gra\u0111ana, te je Batelja upozorio da se povijest ne zatvara uz ‘blagoslov’ onoga \u0161to je gu\u0161ilo hrvatski katoli\u010dki i nacionalni identitet. Pritom je podsjetio na rije\u010di Ivana Supeka u knjizi ‘Krivovjernik na ljevici’: \u201eKad smo dolazili iz Rusije, nastojali smo iskorijeniti hrvatsku i katoli\u010dku tradiciju u hrvatskom narodu\u201c. Stepinac je lu\u010dio dr\u017eavu koju vode lideri od naroda, svjestan da je faktor narodnog identiteta narod; zato je bio za pravo naroda da se izjasni o svojoj stvarnosti. Batelja je podsjetio da je svim partijskim \u0107elijama bilo nare\u0111eno da se \u0161alju telegrami potpore Vrhovnom sudu u Zagrebu ili Centralnom komitetu u vidu gu\u0161enja protudr\u017eavnog djelovanja nadbiskupa i ‘reakcionarnih’ snaga. U arhivu UDBE postoje tomovi svezaka kako su agenti UDBE pitali ljude po selima i mjestima \u0161to misle o uhi\u0107enju Stepinca; neki su odgovorili iz straha a neki hrabro i odva\u017eno. \u010citatelj Dnevnika uo\u010dava poveznicu izme\u0111u \u017eivota u zatvoru u Lepoglavi i na uvjetnoj slobodi u su\u017eanjstvu u Kra\u0161i\u0107u, rekao je Batelja, dodav\u0161i da je 6. prosinca 1951. g., po premje\u0161taju u Kra\u0161i\u0107, na pitanje novinara kako se osje\u0107a, Stepinac rekao: \u201eOvdje jednako kao i tamo, u Lepoglavi. Meni je svejedno gdje sam, u Lepoglavi, Kra\u0161i\u0107u ili Zagrebu, jer gdje god bio, tu vr\u0161im svoju du\u017enost\u201c. Tu du\u017enost protuma\u010dio je rije\u010dima ‘Trpjeti i raditi za Katoli\u010dku Crkvu’, rekao je Batelja, upozoriv\u0161i da Stepinac nije preba\u010den u Kra\u0161i\u0107 radi dolara koje su SAD tra\u017eile kao ustupak da ga se pusti iz zatvora, nego zato \u0161to je prijetila neposredna nadbiskupova smrt u zatvoru \u0161to bi dodatno kompliciralo polo\u017eaj Jugoslavije. Stepin\u010deva hrabrost, odva\u017enost, postojanost, \u010dvrstina i upornost sa\u010duvali su ki\u010dmu hrvatskom narodu, istaknuo je Batelja, dodav\u0161i da su svi stvaratelji biv\u0161e dr\u017eave zasnivali je na ‘bratstvu’ ju\u017enoslavenskih naroda. Jedino je Stepinac na sudu rekao ‘Ako svaki narod ima pravo na svoju dr\u017eavu, za\u0161to bi se to pravo prije\u010dilo hrvatskom narodu koji ima pravo na svoju samostojnost’. Velikan, Kristov vjernik i pastir Crkve, \u010dovjek koji je ope\u010datio povijest Crkve iz koje potje\u010de i naroda iz kojeg je nikao, opisao je Batelja Stepinca, dodav\u0161i da je kardinal iz Kra\u0161i\u0107a pisao biskupima o potrebi unutarnjeg jedinstva, spremnosti na \u017ertvu i progone, jer \u201ene mo\u017eemo se prepustiti ni interese Crkve i savjesti preuzeti za oglodane kosti koje nam dobacuje bezbo\u017eni progonitelj\u201c. \u00a0Ti zapisi otkrivaju kardinala kao velikog teologa, citira Sveto Pismo, pobo\u017ean vjernik, osjetljiv na \u010dovjekovu ranjivost, moli za progonitelje, duboko je pogo\u0111en ljudskim tragedijama.<\/p>\n

Batelja je govorio i o \u017eupniku Vranekovi\u0107u rekav\u0161i da je iznimna sve\u0107eni\u010dka du\u0161a i zna\u010dajan kroni\u010dar u 20. st. u hrvatskom narodu. Postao je suputnik i supatnik najsvijetlijeg lika Crkve u Hrvata. Bio je uzoran sve\u0107enik i gorljivi pastir te \u0107e mnogi sve\u0107enici po\u017eeljeti neki ideal koji je na Vranekovi\u0107u privla\u010dan i odu\u0161evljavaju\u0107i, rekao je Batelja. Odlazio bi u slu\u017ebu izvan ku\u0107e na biciklu, a kad su komunisti i to zarobili, i\u0161ao bi pje\u0161ice. Metci su mu fijukali iznad glave, policija ga je pratila u stopu, otu\u0111ivala mu nezakonito i nepovratno dokumente i novce, prijetila mu i ucjenjivala ga, ali on je ostajao uspravan i ispravan. \u017delio je svom narodu u trajno sje\u0107anje sa\u010duvati tu\u017eno i tegobno razdoblje njegove povijesti. \u201eRadio je to hranjen Kristovom ljubavlju koja sve podnosi i koja ga je vezivala uz dragog gosta kojem je bio do kraja vjeran doma\u0107in. Zanemarivao je lije\u010diti sebe da bi zasu\u017enjenog kardinala manje boljele njegove rane prouzro\u010dene bole\u0161\u0107u i progonom. Bio je pravi \u0160imunc Cirenac koji poma\u017ee Isusu nositi kri\u017e. Rekao je: Sve \u0161to poduzimam za dragog gosta nije izgubljeno vrijeme, kad mi je jedna od prvih du\u017enosti sve \u017ertvovati za njegovu osobu\u201c rekao je Batelja dodav\u0161i kako je Vranekovi\u0107 prve promjene na svom tijelu primjetio 1958. g. Trebao je oti\u0107i na pregled u Vinogradsku bolnicu u Zagreb radi dijagnoze, no tog je dana bila pljenidba svih stvari u kra\u0161i\u0107kom \u017eupnom dvoru jer nije imao \u010dime platiti porez. Da ne ostavi nadbiskupa samog, ostao je kod ku\u0107e. Umro je 1964. g. od raka, od iste bolesti od koje i kardinal, rekao je Batelja, dodav\u0161i: Poslije njega jo\u0161 su dvojica kra\u0161i\u0107kih \u017eupnika umrla od raka. Na pljenidbi su im oduzeli vino iz podruma, \u017eito s tavana i jedinu kravu koja je davala mlijeko. Kardinal je rekao: ‘Vele\u010dasni, nisam \u010duo ni pro\u010ditao igdje u povijesti Crkve da je sve\u0107enik umro od gladi. Pa ne\u0107emo ni mi. Recimo samo s Jobom ‘Gospod dao, Gospod oduzeo’. Onaj koji odijeva ljiljane u polju i hrani ptice u zraku, ne\u0107e dati da i mi poginemo\u201c rekao je Batelja podsjetiv\u0161i\u00a0 na kardinalove rije\u010di Vranekovi\u0107u: ‘Oni nisu htjeli Vas poniziti. Vas su kaznili da mene ujedu’.<\/p>\n

Nadbiskup je dijete sa sela, rekao je Batelja, istaknuv\u0161i da ga je veselio pas Campek kojeg je dobio za poklon. Bio je radostan kad je i\u0161ao s njima u \u0161etnju i vrzmao mu se oko nogu. \u201eDa mu oduzmu i tu radost, \u017eupnik je morao platiti 300 dinara globe jer je pas sko\u010dio na jednog policajca. \u017dupnik je na saslu\u0161anju rekao: ‘U na\u0161e dvori\u0161te ulaze vatrogasac, po\u0161tar, svi su u uniformi i ni na jednoga pas ne ska\u010de. Ne znam za\u0161to je ba\u0161 navalio na njega’. No, nov\u010dana kazna i pas na lanac. Jednog dana Stepinac je po\u0161ao u \u0161etnju, a pas je po\u010deo tr\u010dati uz lanac kad je \u010duo da dolazi. Policajci su sa zida gledali \u0161to se dolje zbiva; znali su pljunuti i poni\u017eavati. Stepinac pogleda \u010duvara, stane milovati psa pa ka\u017ee: ‘Campek, Campek, kaj se srdi\u0161? Tek si tri dana na re\u0161tu i tolika galama? Ja sam sedam let pa \u010dkomim (\u0161utim)\u201c pripovijedio je Batelja. Ispri\u010dao je i kako je Stepin\u010dev brat iz Vrhovca do\u0161ao pozdraviti nadbiskupa; nije smio do\u0107i u \u017eupnu ku\u0107u nego su se sreli prema Hr\u017eeniku. \u201eBrat sretan, vidi ga, pru\u017ea ruku, a policajac sko\u010di: ‘Ti njega ne smije\u0161 pozdraviti \u2013 narodnog zlo\u010dinca’. Nadbiskup je rekao: ‘Osjetio sam da mi je krv navrla u lice. I bio bih ga najradije udario’. Ali ne, rekao je Stepinac: ‘Mi njih ne smijemo mrziti, mi za njih moramo moliti\u201c zaklju\u010dio je Batelja.<\/p>\n

O Dnevniku je govorio i povjesni\u010dar dr. Zlatko Begonja. Doga\u0111aj su organizirali Zmajski Stol u Zadru Dru\u017ebe Bra\u0107e hrvatskog zmaja s predsjednikom dr. Josipom Fari\u010di\u0107em i Zadarska nadbiskupija. Prisutne je kao doma\u0107in pozdravio i Ive Livljani\u0107 a u uvodnom dijelu ve\u010deri nastupila je klapa Intrade.<\/p>\n

Ines Grbi\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Malo je \u017eupnika imalo tako \u010dasnog gosta za ‘kapelana’, svoga nadbiskupa, rekao je mons. Juraj Batelja, postulator za progla\u0161enje svetim …<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0},"categories":[1,8],"tags":[],"aioseo_notices":[],"jetpack_featured_media_url":"","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4953"}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=4953"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4953\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":8717,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4953\/revisions\/8717"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=4953"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=4953"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=4953"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}