{"id":4860,"date":"2011-03-28T05:51:29","date_gmt":"2011-03-28T05:51:29","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=4860"},"modified":"2012-05-21T08:07:19","modified_gmt":"2012-05-21T07:07:19","slug":"katehetska-radionica-za-bracne-parove-u-pripremi-za-nacionalni-susret-obitelji","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=4860","title":{"rendered":"KATEHETSKA RADIONICA ZA BRA\u010cNE PAROVE"},"content":{"rendered":"<p style=\"text-align: justify;\"><a href=\"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/wp-content\/uploads\/2011\/03\/16-katehet-radionica-parovi.jpg\"><img decoding=\"async\" loading=\"lazy\" class=\"alignleft size-medium wp-image-4864\" title=\"16 katehet radionica parovi\" src=\"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/wp-content\/uploads\/2011\/03\/16-katehet-radionica-parovi-300x224.jpg\" alt=\"\" width=\"300\" height=\"224\" srcset=\"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/wp-content\/uploads\/2011\/03\/16-katehet-radionica-parovi-300x224.jpg 300w, https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/wp-content\/uploads\/2011\/03\/16-katehet-radionica-parovi-150x112.jpg 150w, https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/wp-content\/uploads\/2011\/03\/16-katehet-radionica-parovi.jpg 448w\" sizes=\"(max-width: 300px) 100vw, 300px\" \/><\/a>\u201eMu\u0161karac i \u017eena \u2013 sloboda u jednakosti i razli\u010ditosti\u201c naziv je tre\u0107e katehetske radionice u sklopu katehetske cjeline &#8216;Mozaik obiteljskih prava&#8217; koja je u pripremi za nacionalni susret obitelji s papom Benediktom XVI. u Zagrebu odr\u017eana u ponedjeljak 21. o\u017eujka u pastoralnom cnetru Bezgre\u0161nog za\u010de\u0107a BDM na Puntamici u Zadru. Voditelji su bili supru\u017enici Martina i Ivan \u0160imuni\u0107, a uz nadbiskupijskog povjerenika za obitelj don Emila Bilavera u radionici su sudjelovale i dvije redovnice i bra\u010dni parovi iz \u017eupa koji se na tom susretu uvode za vo\u0111enje i preno\u0161enje tih kateheza u \u017eupi u kojoj \u017eive. Uvodno se govorilo o zna\u010denju gender ideologije te s tim povezane homofobije i antidiskriminacijskih zakona. Za to je poslu\u017eio izvrstan prikaz mons. Nikole Radi\u0107a u tekstu kateheze. Mons. Radi\u0107 upozorava da se u svijetu odvija kulturna revolucija koju promi\u010du brojni politi\u010dki, vladaju\u0107i i drugi utjecajni krugovi koji postepeno zauzimaju sve dru\u0161tvene institucije \u017eele\u0107i promijeniti sr\u017e strukture ljudskog dru\u0161tva. U pozadini nastojanja da \u010dovjek samog sebe druga\u010dije shva\u0107a i do\u017eivljava je nova, gender ideologija koja probija put od 1970-ih godina. Rije\u010d &#8216;gender&#8217; je engleski gramati\u010dki pojam kojim se ozna\u010duje rod neke imenice (mu\u0161kog, \u017eenskog ili srednjeg roda). No, tu ta rije\u010d nije gramati\u010dki pojam, nego je oznaka za \u010dovjekov rod. Ljudi se ra\u0111aju biolo\u0161ki odre\u0111eni spolom, kao \u017eensko i mu\u0161ko, \u010dime mu je prirodno odre\u0111en i rod: \u0161to je po spolu, to je i po rodu. No u gender perspektivi nije tako. Perspektiva roda je uvedena na 4. svjetskom kongresu \u017eena u Pekingu 1995. g. \u201eGender perspektiva dokida preklapanje spola i roda. Treba ih odvojiti jer tvrde da je taj spoj dru\u0161tveni konstrukt. Za njih su to dvije potpuno razli\u010dite stvari pa biolo\u0161ke razlike nemaju vi\u0161e nikakvu ulogu u odre\u0111ivanju ne\u010dijeg roda i njegove spolne orijentacije. Odabir roda i spolne orijentacije spada u podru\u010dje osobne slobode svakog ljudskog bi\u0107a. Mu\u0161karci i \u017eene kao mu\u0161ki i \u017eenski rod u dosada\u0161njem smislu prestaju postojati. Sad mu\u0161ko i \u017eensko mogu postojati u barem tri gender verzije: heteroseksualnoj, homoseksualnoj i biseksualnoj. No gendera je puno vi\u0161e: trans, animal, pedo, tris, incesty&#8230; oni trebaju biti dru\u0161tveno priznati i jednakopravni u svemu. Zato ih treba legalizirati\u201c upozorava mons. Radi\u0107 u katehezi.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Prema Pekin\u0161koj deklaraciji, gender perspektiva trebalo bi postati &#8216;uvrije\u017eeno mi\u0161ljenje&#8217; (mainstream) dru\u0161tvenog \u017eivota i to je preporuka svim zemljama, a usvojile su je UN kao\u00a0 platformu svog djelovanja. Potpisalo ju je i konkretnim politi\u010dkim mjerama provela 191 zemlja. Glavni tajnik UN-a Kofi Annan je 2006. g., govore\u0107i o reformi UN-a, predstavio &#8216;gender equality&#8217; (jednakost svih gendera) kao sredi\u0161nji cilj kojem UN treba te\u017eiti a dr\u017eave u tom smislu poduzimati aktivnosti kod programiranja bud\u017eeta za razvoj. To je slijedila i EU. Dakle, dr\u017eave koje tu ideologiju ne provode ne\u0107e dobiti novac od financijskih institucija ovisnih o UN-u. Stvorena je i nova rije\u010d kojom se obilje\u017eavaju oni koji se ne sla\u017eu s gender ideologijom. To je homofobija. Parlament EU-a je 2006. g. usvojio Rezoluciju o homofobiji u Europi, \u010dime je ona u istoj razini s rasizmom, ksenofobijom i antisemitizmom. Homofobi su oni koji diskriminiraju homo, bi, trans i ine seksualce. Zato dr\u017eave moraju donijeti antidiskriminacijske zakone koji \u0107e sve rodove \u0161tititi od diskriminacije, odnosno na koje \u0107e se oni pozivati kad se osjete diskriminirani. Na ve\u0107ini zapadnih sveu\u010dili\u0161ta pou\u010dava se o gender teoriji i pokretu, gender agenti su prisutni u svim vladinim ustanovama. Velik dio sredstava EU-a odlazi za projekte stvaranja gender dru\u0161tva. \u201eAntidiskriminacijski zakoni zapravo ne rje\u0161avaju problematiku diskriminacije koja je naj\u010de\u0161\u0107e ve\u0107 regulirana drugim zakonima, nego stvaraju uvjete da se temeljem toga mogu donositi drugi zakoni kojima \u0107e se stvarati gender dru\u0161tvo. Zato je spominjanje mame i tate diskriminiraju\u0107i postupak prema usvojenoj djeci iz tzv. homo-brakova\u201c upozorava mons. Radi\u0107. Da bi djeca lak\u0161e shvatila kako ne moraju biti ono \u0161to jesu, mu\u0161ko ili \u017eensko, poti\u010de ih se preodijevanjem u odje\u0107u suprotnog spola, pa je u Americi uveden Dan promjene roda. U Europi se promijenilo ispunjavanje formulara. Vi\u0161e se ne tra\u017ei staviti oznaku uz mu\u0161ki ili \u017eenski spol, nego odabrati koji si gender. \u201eGender ideologija je sasvim nespojiva s kr\u0161\u0107anskom antropologijom, kr\u0161\u0107anskom vjerom, kao \u0161to je s kr\u0161\u0107anstvom nespojiv rasizam: rasni, klasni, antisemitski, sa stajali\u0161ta obezvrije\u0111ivanja \u010dovjeka u njegovu Bogom danom dostojanstvu i vrijednosti\u201c upozorava mons. Radi\u0107. Temeljem upoznavanja takvih \u010dinjenica, sudionici su razmatrali kako bi izgledala njihova strategija za\u0161tite slobode mu\u0161karca i \u017eene u jednakosti i razli\u010ditosti; na \u010demu bi se trebala temeljiti kr\u0161\u0107anska strategija i \u0161to uo\u010davaju kao aktualno u dru\u0161tvu. Te\u0161ko je istupiti kao kr\u0161\u0107anin, istaknuli su uvidjev\u0161i tendenciju da kr\u0161\u0107anin zbog svog stava mo\u017ee biti osu\u0111en. \u201eTakvo je vrijeme da treba opreznije nastupati i paziti kako se govori, ali kr\u0161\u0107anin ne smije izgubiti hrabrost\u201c jedan je zaklju\u010daka. Istaknuto je da treba djelovati u manjim grupama, po \u017eupama, u sredini gdje se \u017eivi treba svjedo\u010diti brak. Potreban je aktivan odgoj za kr\u0161\u0107anske vrijednosti u vrti\u0107u, \u0161koli i potreban je kr\u0161\u0107anski brak kao vidljivi znak. \u201eJe li i koliko postoji otvorenost \u017eivotu?\u201c jedan je od poticaja, s istaknutom potrebom da se vide znakovi, treba ih pokazati. Zato je va\u017eno zajedni\u010dko okupljanje obitelji i obilje\u017eavanje datuma, npr.\u00a0 Svjetskog dana braka, a i nacionalni dan obitelji \u0107e biti odre\u0111ena poruka.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Ines Grbi\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<div class=\"mh-excerpt\"><p>\u201eMu\u0161karac i \u017eena \u2013 sloboda u jednakosti i razli\u010ditosti\u201c naziv je tre\u0107e katehetske radionice u sklopu katehetske cjeline &#8216;Mozaik obiteljskih <a class=\"mh-excerpt-more\" href=\"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=4860\" title=\"KATEHETSKA RADIONICA ZA BRA\u010cNE PAROVE\">&#8230;<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0},"categories":[8],"tags":[],"aioseo_notices":[],"jetpack_featured_media_url":"","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4860"}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=4860"}],"version-history":[{"count":7,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4860\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":7706,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4860\/revisions\/7706"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=4860"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=4860"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=4860"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}