{"id":48284,"date":"2021-05-05T20:10:04","date_gmt":"2021-05-05T19:10:04","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=48284"},"modified":"2021-05-05T20:10:05","modified_gmt":"2021-05-05T19:10:05","slug":"pag-proslavljen-blagdan-svetog-trna-u-zbornoj-crkvi-uznesenja-bdm","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=48284","title":{"rendered":"PAG: Proslavljen blagdan Svetog Trna u zbornoj crkvi Uznesenja BDM"},"content":{"rendered":"\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Blagdan Svetog Trna, papinskom Autenticom potvr\u0111ene relikvije\nTrna koji je bio na glavi raspetoga Isusa Krista kada je na\u0161 Spasitelj na\nkri\u017enom putu i Golgoti podnio muku za otkupljenje svijeta, proslavljen je u\nutorak 4. svibnja u zbornoj crkvi Uznesenja BDM u Pagu. Ve\u010dernje misno slavlje\nu pa\u0161koj \u017eupnoj crkvi predvodio je pa\u0161ki sin don Dario Ti\u010di\u0107, \u017eupnik \u017eupe\nUznesenja BDM na Belafu\u017ei u Zadru.<\/p>\n\n\n\n

Sveti Trn bio je postavljen na glavni oltar u prezbiteriju\ncrkve. Za tu prigodu javnog \u010da\u0161\u0107enja, pa\u0161ki \u017eupnik i dekan don Bo\u017eo Bari\u0161i\u0107\ndonio je Sveti Trn iz pa\u0161kog samostana benediktinki sv. Margarite, u \u010dijem se\nsamostanu Sveti Trn nalazi ve\u0107 \u0161est stolje\u0107a i koje su svih ovih stolje\u0107a vlasnice\ni \u010duvarice Svetoga Trna te imaju i oficij Svetoga Trna. U svojoj samostanskoj kapeli\npred Trnom, koludrice svakodnevno mole za dobro du\u0161a, Crkve, domovine i\nsvijeta.  <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Uz potvrdu papinskih vizitatora da je taj Trn bio u trnovoj\nkruni na raspetom Kristu izrazom: \u201eEsse de corona Domini – Jest s krune\nGospodnje\u201c, Rimska kongregacija za obrede odobrila je 1788. g. da se svake\ngodine Sveti Trn u Pagu \u010dasti 4. svibnja. Ta odluka Kongregacije slu\u017ebeno je zapisana\nu pa\u0161kom Kodeksu isprava i povlastica te je objavljena u Obredniku Zadarske\nnadbiskupije, s kalendarskom odredbom da se svake godine 4. svibnja u Pagu\n\u0161tuje Sveti Trn. <\/p>\n\n\n\n

Pa\u0161ki sin, fra Ivan Tutni\u0107, opat benediktinske opatije sv. Petra u Pagu, donio je Sveti Trn 1443. g. iz Svete Zemlje svojoj sestri Stani, redovni\u010dkog imena Marija, na njeno sve\u010dano mona\u0161ko posve\u0107enje u pa\u0161ki benediktinski samostan. Tutni\u0107 je napisao i javnu ispravu o tom daru gdje pi\u0161e kako \u0107e se u Pagu odvijati \u0161tovanje te relikvije. Prijepis te isprave iz 1564. g. iz arhiva Marka Laura Rui\u0107a otkriva zahtjeve Tutni\u0107a na koji na\u010din \u010duvati Trn i izlo\u017eiti ga u liturgijskim slavljima.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

\u201e\u010caste\u0107i Sveti Trn, \u017eelimo zahvaliti Gospodinu za njegovu\n\u017ertvu, za njegovu muku, smrt i za dar njegovog uskrsnu\u0107a, koji je na\u0161 putokaz i\nna\u0161e svjetlo. Osje\u0107am ganu\u0107e, radost i neznatnost pred tom tajnom koju \u010duvamo, pred\ntim darom kojeg imamo, kojeg smo dobili, kako pi\u0161u stare kronike, 1443. g. Koludrica\nMarija je Sveti Trn koji joj je donio njen brat Ivan Tutni\u0107, darovala svom\nbenediktinskom samostanu, gradu Pagu. Benediktinke su iz svoga staroga\nsamostana iz staroga Paga, koji postoji skoro tisu\u0107u godinu, donijele te svete\nmo\u0107i sa sobom u samostan u novi Pag koji u svom kontinuitetu postoji \u0161est\nstolje\u0107a\u201c rekao je don Dario u propovijedi. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Naglasiv\u0161i da je \u201epresveta euharistija iznad svih mo\u0107i, iznad\nsvih relikvija i darova\u201c, don Dario je podsjetio da Pag ima tri svetinje: Sveti\nTrn, \u010dudotvorni Sveti Kri\u017e koji se tijekom mise nalazio uz sredi\u0161te oltara i\nkip Majke Bo\u017eje od Staroga grada. <\/p>\n\n\n\n

\u201eTe svete mo\u0107i su sveti znakovi, znakovi svetoga, znakovi\nonostranosti. To su znakovi poziva da nismo stvoreni samo za ovu zemlju, nego\nda nakon ovoga svega postoji ono vi\u0161e, \u0161to je gore, gdje Krist sjedi zdesna\nBogu\u201c poru\u010dio je don Dario, govore\u0107i u propovijedi nagla\u0161eno o \u010dinjenici\nKristovog uskrsnu\u0107a. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

\u201eNa\u0161 \u010din poklona, \u010da\u0161\u0107enja, molitve i zazivanja, \u010duvanje\nuspomene na Kristovu muku, mo\u017eemo shvatiti jedino u sna\u017enom svjetlu njegovog\nuskrsnu\u0107a. Kao da Isus \u017eeli re\u0107i svojoj Majci: Evo ti sinova i k\u0107eri. Jer za te\nsinove i k\u0107eri ja sam podnio smrt, ja sam prolijevao svoju krv. Ja sam bio\nbi\u010devan, trnjem okrunjen, umro, da bi oni \u017eivjeli. Ali, da Isus Krist nije\nuskrsnuo, ni\u0161ta to ne bi imalo smisla. Sveti Pavao ka\u017ee: Ako Krist nije\nuskrsnuo, uzalud je na\u0161a vjera\u201c istaknuo je don Dario.<\/p>\n\n\n\n

\u201eMoramo shvatiti da je me\u0111u nama \u017eivi Krist Gospodin, uskrsli\nGospodin. A to \u0161to \u010dastimo, to su ostaci, relikvije, uspomene na Njegovu\nmu\u010deni\u010dku smrt. Imamo veliku milost koje nismo svjesni, ne samo mi, nego i \u0161ire\noko nas – da Pag \u010duva Trn iz Isusove krune. A \u017eao mi je zbog toga. Pred tim Svetim\ntrnom, prije nas generacije su padale na koljena i molile Gospodina za\nblagoslov, za snagu, \u017eivot, za pobjedu nad grijehom i smr\u0107u. Generacije prije\nnas pred tim Trnom molile su za uskrsnu\u0107e. Jer \u017eivot kojega \u017eivimo je priprema\nza onaj vje\u010dni \u017eivot. Ali moramo pro\u0107i kroz vrata smrti, ne kao kroz vrata u\nni\u0161tavilo, nego u \u017eivot bez kraja. Zbog toga i Sveti Trn kojega \u010dastimo ima\nsvoju vrijednost i dragocjenost, ima svoju mo\u0107 i snagu\u201c naglasio je Ti\u010di\u0107.\nNapomenuo je da se prema Svetom Trnu \u201ene smijemo odnositi kao da je to Bog. Bog\nje \u017eiv, Bog je uskrsli, a Trn je znak kako je do nas do\u0161la Isusova snaga i\nnjegovo bogo\u010dovje\u0161tvo. Sve svete mo\u0107i u crkvama su znak onostranosti. Jer da\nIsus nije uskrsnuo, Trn ne bi imao svoga smisla ni povoda, ne bismo ga ni \u010dastili\u201c\nistaknuo je don Dario. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Ti\u010di\u0107 je potaknuo da bismo \u201ekroz duhovne nao\u010dale Kristovog\nuskrsnu\u0107a trebali shvatiti i \u010dastiti mo\u0107i Svetoga Trna kao znak Kristove\npobjede, Kristovog uskrsnu\u0107a. Mi smo svojim grijesima zasadili taj Trn. I taj trn\nje Krista ranio. Molimo Gospodina da iz na\u0161eg srca izvu\u010de trn grijeha, a u na\u0161e\nsrce utakne trn svoje ljubavi. Ako budemo ranjeni ljubavlju Isusa Krista, onda\n\u0107emo i druga\u010dije shvatiti i svijet oko sebe, svoje okolnosti i na\u0161e \u017eivotne\nsituacije. Bog je ve\u0107i i ja\u010di od svakoga grijeha i zla\u201c ohrabrio je don Dario. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Podsjetio je kako je za vrijeme komunizma u bolj\u0161evi\u010dkoj\nRusiji, na skupu gra\u0111ana jedan du\u017enosnik komiteta govorio protiv Boga,\nreligije, ismijavao je uskrsnu\u0107e, Bogorodicu, \u017eelio je narodu izvrnuti vrijednosti.\nMe\u0111u narodom je bio i pravoslavni sve\u0107enik kojem je taj komunist dopustio da i\non ne\u0161to ka\u017ee, kada je sve\u0107enik to zatra\u017eio. <\/p>\n\n\n\n

\u201eStari ruski pravoslavni sve\u0107enik pred svima u dvorani je\nrekao: Hristos voskres! Svi u dvorani su uzvratili: Vo istinu voskrese! I\noti\u0161ao je s govornice. Koliko god su se drugovi trudili, nisu mogli uni\u0161titi\nvjeru u Kristovo uskrsnu\u0107e ruskog naroda. Rusi i danas nedjelju zovu\nVaskrsenje. Ta \u010dinjenica Kristovog uskrsnu\u0107a, Kristove pobjede, duboko se\nukorijenila u b\u00eet ruskog naroda. Svim kr\u0161\u0107anima temeljni sto\u017eer i snaga na\u0161e vjere\nje da je Krist uskrsnuo\u201c poru\u010dio je don Dario, rekav\u0161i kako \u201eKrist nakon svoga\nuskrsnu\u0107a dolazi u svom stvarnom tijelu i govori svojim u\u010denicima: Ja sam,\nopipajte me. \u017div sam, nisam duh. Duh nema kostiju i mesa. Isus je \u010dak i jeo\npred svojim u\u010denicima\u201c.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

\u201eVrijednost koju trebamo prenijeti u budu\u0107nost je vjera u Isusa\nKrista, \u017eivoga i uskrsloga, jer on je za nas dao svoj \u017eivot. On je za nas\nprolijevao svoju krv. On je okrunjen trnovom krunom iz koje u Pagu \u010dastimo\njedan Trn. Isus je patio za nas, u muci svoga kri\u017ea, a Kristov kri\u017e je najve\u0107i\nznak napu\u0161tenosti. Isus je dragovoljno prihvatio taj kri\u017e, iako je drhtao pred\nsmr\u0107u. Jer se predao u O\u010deve ruke, Bog Otac ga je ponovno digao na novi \u017eivot,\nda vi\u0161e nikada ne umre i nama je dao vje\u010dni \u017eivot. Koliko je danas onih koji ne\n\u017eele prihvatiti Krista ni njegovo uskrsnu\u0107e, a jo\u0161 manje mijenjati svoje\n\u017eivote? Koliko je \u017eivih ljudi, a duhovno su odavno mrtvi? Koliko je \u017eivih me\u0111u\nnama, a ne doti\u010de ih se ruka Bo\u017eja? Ne zato \u0161to je kratka ili nemo\u0107na, nego zato\n\u0161to u zatvorenosti svoga srca stavljaju zid pred Gospodina. A Bog ni\u0161ta ne \u010dini\nna silu. Kada je me\u0111u nama bio tijelom, kada je ozdravljao, Isus je uvijek\ngovorio: ‘Ako ho\u0107e\u0161\u2026’. Ako mo\u017ee\u0161, nemoj to vi\u0161e \u010diniti. Nije rekao, ‘Ne smije\u0161\nto \u010diniti’. Nego, ako mo\u017ee\u0161, nemoj vi\u0161e grije\u0161iti. Ne \u010dini zlo. Budi druga\u010diji\u201c\nrekao je don Dario. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Ti\u010di\u0107 je istaknuo i povlasticu Kristovog milosr\u0111a. \u201eDok je\nKrist bio okrunjen trnovom krunom na kri\u017eu, jedan od razbojnika molio je\nGospodina: ‘Sjeti me se kad do\u0111e\u0161 u svoje Kraljevstvo’. Razbojnik koji je bio\nosu\u0111en kao zlo\u010dinac na kri\u017eu, zadobio je opro\u0161tenje, raj. On je sigurno svetac\nu nebu, jer je sam Isus za njega rekao, ‘Jo\u0161 danas \u0107e\u0161 biti sa mnom u raju’.\nOpro\u0161tenje smo dobili po muci, smrti i Kristovom uskrsnu\u0107u\u201c naglasio je don\nDario, rekav\u0161i da se i u Zbornoj molitvi mise na blagdan Svetog Trna molilo:\n\u201e\u010caste\u0107i muku, smrt i uskrsnu\u0107e, \u010dastimo Isusov trn, da bi nas Isus okrunio\nsvojom nebeskom slavom\u201c. <\/p>\n\n\n\n

To je na\u0161 cilj, to je na\u0161 put. Marija je pro\u0161la kroz tu muku\ni bol. Marija i Isus u svom proslavljenom tijelu \u017eive nebesku slavu. To je na\u0161\nputokaz. Marija je sa svojim Sinom koji je uza\u0161ao na nebo, a Marija je uznesena\nu nebo. Oni su nam od\u0161krinuli nebo, da nam osvijeste da se po kri\u017eu, po patnji\ni po muci, dolazi do slave. Ako Krist nije uskrsnuo, uzalud kri\u017e, uzalud\nnjegovo trnje, patnja i prolivena krv. Tako bismo i mi u svojim osobnim\n\u017eivotima trebali gledati na\u0161e golgote, na\u0161e trnove krune, na\u0161e patnje i boli.\nSvi mi imamo u svom \u017eivotu na\u0161e getsemanske ure. Samo \u0161to mnogi o tome ne\ngovore javno, pred svima. Svatko od nas ima svoju golgotu, svatko od nas ima\nsvoga Judu. I svatko od nas ima svoj veliki petak. Ali jedan Uskrs, jedan Krist\nuskrsli, jedan Gospodin, on je pobjednik svega toga! Valja nam se samo otvoriti\ntom poticaju, zastati pred tom tajnom, da se Bog za nas \u017ertvovao\u201c potaknuo je Ti\u010di\u0107.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Na kraju mise, don Dario je prisutne blagoslovio Svetim Trnom\nkoji se nalazi u staklenom cilindru, zamoliv\u0161i za\u0161titu i Bo\u017eji blagoslov\ncijeloj Hrvatskoj i svijetu na sve \u010detiri strane. U \u017eelji da Gospodin osmisli\nna\u0161e golgote i da prestane pandemija, don Dario je potaknuo: \u201eDok smo u strahu\ni pandemiji, molimo pred tim svetim mo\u0107ima da Bog sa\u010duva i grad Pag, na\u0161u\ndomovinu i \u010ditav svijet, da pomogne onima kojima je osobito te\u0161ko, koji su\nte\u0161ko bolesni, da pomogne svima koji se brinu za bolesnike. Neka pomogne onima\nkoji su izgubili nadu, koji lutaju u tami – da im Krist, njegov kri\u017e, njegova\nslavna kruna, Sveti Trn, bude svjetlo, nada i \u017eivot\u201c.       <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Pa\u0161ki \u017eupnik Bari\u0161i\u0107 na po\u010detku mise je rekao: \u201eDok slavimo\nSveti Trn, ponovno se spominjemo Vazmenog trodnevlja muke, smrti i uskrsnu\u0107a\nGospodinova. U promislu bo\u017eanske ljubavi, prije vi\u0161e od 580 godina u srcu grada\nPaga, u mona\u0161ku zajednicu benediktinki sv. Margarite pristigao je dar\npobo\u017enosti i bratske ljubavi, dragocjena relikvija Svetog Trna Gospodnjega. Taj\nsveti znak Isusove ljubavi za \u010dovjeka, me\u0111u nama je kako bi nas podsje\u0107ao da je\nOn tu, da je s nama, na\u0161 raspeti i uskrsnuli U\u010ditelj. Taj sveti znak Bo\u017eje\nljubavi poti\u010de nas i poziva da budemo \u010duvari svetoga i ustrajni molitelji koji\nsvjedo\u010de neizrecivu snagu kri\u017ea i ljubav Krista raspetoga i uskrsnuloga.\nPredajmo Gospodinu sve \u0161to nas ti\u0161ti, mu\u010di i probada. Molimo da nam On\nzaslugama svoje Muke preobrazi na\u0161e boli\u201c. \n<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Nakon mise, puk je kle\u010de\u0107i ostao u molitvi pred Svetim Trnom,\na pokraj Trna bila su dvojica hrvatskih vitezova Jeruzalemskog groba, Claude\nGrbe\u0161a i Miro Radalj koji su sudjelovali u misnom slavlju. Pa\u0161ke benediktinke\nsretne su \u0161to se Sveti Trn opet javno izla\u017ee puku na \u010da\u0161\u0107enje, nakon \u0161to to\nnije bilo mogu\u0107e u komunizmu. Koludrice nisu mogle sudjelovati u misi jer su u\nizolaciji zbog korona virusa te je misa bila prikazana i za njihovo zdravlje. <\/p>\n\n\n\n

Na svetkovinu Krista kralja, 24. studenog 2019. g., u zbornoj\ncrkvi u Pagu potpisana je sve\u010dana povelja o suradnji u javnom \u010da\u0161\u0107enju\nrelikvije Svetog Trna izme\u0111u pa\u0161kog samostana benediktinki sv. Margarite s\ntada\u0161njom opaticom s. Bernardicom Badurina i Claudea Grbe\u0161e, magistralnog\ndelegata Vite\u0161kog reda Svetog groba jeruzalemskog u Hrvatskoj. U Hrvatskoj je\n14 vitezova Groba jeruzalemskog, a u Pag ih nije vi\u0161e do\u0161lo zbog epidemiolo\u0161kih\nmjera.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

\u201eZahvalni smo Bogu \u0161to smo bili prisutni u Pagu, to nas i\nobvezuje. Izvr\u0161ili smo obvezu koju smo potpisali s pa\u0161kim benediktinkama u\nstudenom 2019. g. Bitno je biti prisutan. Mi smo do\u0161li prvenstveno radi Boga. Relikvija\nje znak Isusove muke, ali bez uskrsnu\u0107a na\u0161a vjera ne bi imala smisla. Tu\u017eni\nsmo \u0161to nam se koludrice nisu mogle pridru\u017eiti, misa je bila s nakanom i za\nnjih. Ako se zaustavi pandemija, ako Bog da, da dogodine bude i veli\u010danstvena\nprocesija sa Svetim Trnom kroz Pag\u201c rekao je magistralni delegat Claude Grbe\u0161a.\n<\/p>\n\n\n\n

Procesija sa Svetim Trnom odr\u017eavana je u Pagu 500 godina, od\n1445. do 1945. g., kada komunisti\u010dke vlasti to vi\u0161e nisu dozvolile. Nakon 74\ngodine, obnovljeno javno \u010da\u0161\u0107enje Svetog Trna, kada je opet bio izlo\u017een puku u\npa\u0161koj zbornoj i samostanskoj crkvi, odr\u017eano je 4. svibnja 2019. g. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Kroz povijest, pobo\u017enost Pa\u017eana i procesija sa Svetim Trnom\nodr\u017eavala se uvijek u uskrsno vrijeme, kada se u Pagu sa Svetim Trnom obavljao\nblagoslov polja i vinograda, jer su Pa\u017eani \u017eivjeli od poljoprivrede. U tjednu\nprije Uza\u0161a\u0161\u0107a Gospodinova, Pa\u017eani su s klerom u ophodu i\u0161li prema poljima oko\ncijeloga grada Paga. Ta velika procesija s prozbenim obrascima za blagoslov\npolja zavr\u0161ila bi misom u crkvi Presvetog Trojstva. Tada se na oltaru izlo\u017eio\nSveti Trn, a Pa\u017eani bi gledali u kakvom je polo\u017eaju Trn. Ako je Sveti Trn bio\nuspravan, to je zna\u010dilo da \u0107e godina biti blagoslovljena i plodna. Ako je Trn\nbio malo savijen, u tome su vidjeli lo\u0161 znak za nadolaze\u0107u godinu. Tako su i\nkroz materijalnu stvarnost \u010dudesne, vi\u0161e od 2000 godina nepropadljive Isusove\nrelikvije, pokazali vjeru u nadnaravno, prate\u0107i znak onoga o \u010demu su ovisili i\nu \u0161to su se ufali: u Bo\u017eju milost i blagoslov s Neba.<\/p>\n\n\n\n

Ines Grbi\u0107<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"
Foto: I. Grbi\u0107<\/figcaption><\/figure>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Blagdan Svetog Trna, papinskom Autenticom potvr\u0111ene relikvije Trna koji je bio na glavi raspetoga Isusa Krista kada je na\u0161 Spasitelj …<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":10,"featured_media":48285,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0},"categories":[1],"tags":[],"aioseo_notices":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/05\/P1014347.jpg","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/48284"}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=48284"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/48284\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":48347,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/48284\/revisions\/48347"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/48285"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=48284"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=48284"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=48284"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}