{"id":46848,"date":"2021-03-08T22:26:39","date_gmt":"2021-03-08T21:26:39","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=46848"},"modified":"2021-03-08T22:26:40","modified_gmt":"2021-03-08T21:26:40","slug":"zadar-poceo-djelovati-pastoralni-centar-za-grkokatolike-u-zadru-prvu-grkokatolicku-liturgiju-predvodio-krizevacki-biskup-milan-stipic","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=46848","title":{"rendered":"ZADAR: Po\u010deo djelovati Pastoralni centar za grkokatolike u Zadru \u2013 Prvu grkokatoli\u010dku liturgiju predvodio kri\u017eeva\u010dki biskup Milan Stipi\u0107"},"content":{"rendered":"\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Pastoralni centar za grkokatolike u Zadru po\u010deo je s\ndjelovanjem na tre\u0107u korizmenu nedjelju 7. o\u017eujka, koja se u grkokatoli\u010dkom\nobredu naziva kri\u017eupoklonstvena nedjelja. To je po\u010detak redovite pastoralne\nskrbi za grkokatolike sa zadarskog podru\u010dja i mjesta koja gravitiraju Zadru, a\nubudu\u0107e \u0107e se okupljati u slavlju grkokatoli\u010dke liturgije prve nedjelje u\nmjesecu u 18,00 sati u crkvi Svetoga Duha.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Ta se crkva nalazi na podru\u010dju \u017eupe sv. Ante\nPadovanskog u Zadru, u ulici Franka Lisice i nekada\u0161nja je \u017eupna crkva\nsmiljeva\u010dke \u017eupe sv. Ante. Du\u0161obri\u017enikom grkokatolika u Zadru imenovan je o.\nMarjan Jeftimov, \u017eupnik grkokatoli\u010dke \u017eupe Preobra\u017eenja Gospodnjeg u\nJastrebarskom koji \u0107e u Zadru opslu\u017eivati bogoslu\u017eje po isto\u010dnom obredu u crkvi\nSvetoga Duha.<\/p>\n\n\n\n

Blagoslov novoj stvarnosti u Kri\u017eeva\u010dkoj eparhiji\nosobnim dolaskom izrazio je mons. Milan Stipi\u0107, biskup Kri\u017eeva\u010dke eparhije,\nkoji je u nedjelju 7. o\u017eujka u crkvi Svetoga Duha predvodio svetu bo\u017eansku\nliturgiju. Suslu\u017eili su o. Marjan Jeftimov, fra Ivan \u0106upi\u0107, \u017eupnik u Gradacu\ndrni\u0161kom koji slu\u017ei isto\u010dni i zapadni obred, (u Splitu slu\u017ei grkokatoli\u010dku\nliturgiju zadnje nedjelje u mjesecu), o. Livio Marijan, \u0111akon Kri\u017eeva\u010dke\neparhije i o. Jan Jakubov, \u0111akon iz Kri\u010daka. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Biskup Stipi\u0107 zahvalio je zadarskom nadbiskupu\n\u017delimiru Pulji\u0107u na ustupljenoj crkvi za odr\u017eavanje grkokatoli\u010dkog obreda.\n\u201eOkupili smo se prvi put na liturgiji i zahvaljujem na tome Zadarskoj\nnadbiskupiji i nadbiskupu Pulji\u0107u koji su nam dali na kori\u0161tenje crkvu. Hvala i\n\u017eupi sv. Ante na \u010dijem teritoriju se crkva Duha Svetoga nalazi. Skupili smo\nsnage i dobrotom nadbiskupa Pulji\u0107a dobili smo na kori\u0161tenje crkvu gdje \u0107emo\nimati liturgiju jedanput mjese\u010dno, a kasnije i \u010de\u0161\u0107e, ovisno kako se bude\nzajednica okupljala. To je sada pastoralni centar, ako za\u017eivi, u Zadru \u0107e biti\ni grkokatoli\u010dka \u017eupa. Ovo je novi po\u010detak. Zbog toga mi je jako drago, to je\nbilo potrebno. Imamo mali broj vjernika na zadarskom podru\u010dju, ali trebamo ih\n\u010duvati, da se ne ospu, da ta tradicija, liturgija i duhovnost \u017eive, da navje\u0161\u0107ujemo\nKrista ovom svijetu\u201c rekao je mons. Stipi\u0107.<\/p>\n\n\n\n

U Dalmaciji djeluju tri povijesne grkokatoli\u010dke \u017eupe:\nu Kri\u010dkama, Baljcima i Vrlici. U Dalmaciji \u017eivi vi\u0161e stotina grkokatolika koji\nse okupljaju u Splitu i Kri\u010dkama kod Drni\u0161a gdje se nalazi drevna \u017eupa i\nmanastir. Sada se u Kri\u010dkama ure\u0111uje duhovni centar koji \u0107e biti duhovno\nsredi\u0161te grkokatolika u Dalmaciji a zavr\u0161etak njegovog ure\u0111enja predvi\u0111a se za\ndvije godine. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Mons. Stipi\u0107 je bio du\u0161obri\u017enik za katolike u\nDalmaciji prije 14 godina i tada je imao kontakte s grkokatolicima sa zadarskog\npodru\u010dja koji su tu doselili i gdje \u017eive drugu, tre\u0107u generaciju. Neki su do\u0161li\ntu iz biv\u0161e dr\u017eave zbog rada u brodogradili\u0161tima ili u \u010dinovni\u010dkim slu\u017ebama. <\/p>\n\n\n\n

U zadnje vrijeme Dalmaciju su zbog posla nastanili\ngrkokatolici iz Ukrajine, Slova\u010dke koji su do\u0161li raditi na zadarsko podru\u010dje,\ndjelatni su u turizmu. Ukrajinaca grkokatolika najnovije ima i na Dugom otoku gdje\nrade u ribljoj industriji. <\/p>\n\n\n\n

\u201eMi smo du\u017eni kao Crkva, kao zajednica, biskupija,\nposvetiti pa\u017enju tim ljudima, okupiti ih, da im sve\u0107enik bude na raspolaganju. Sada\nim je osigurana vjerska skrb i bogoslu\u017eje. Du\u017ee vrijeme je planirano da se za\nnjih po\u010dne s odr\u017eavanjem liturgijskog slavlja na koje mogu do\u0107i i rimokatolici\nkoji \u017eele vidjeti kako izgleda isto\u010dni obred i u njemu sudjelovati, mogu se\npri\u010destiti i do\u017eivjeti puninu Katoli\u010dke Crkve i njene tradicije. Tu ne postoji\nvjerska razlika, razlika je u tradiciji\u201c rekao je mons. Stipi\u0107. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Kri\u017eeva\u010dki vladika ka\u017ee kako je bizantski obred \u010desto bio prisutan u kulturi i duhovnom \u017eivotu Zadra. \u201ePostojale su crkve koje su u Srednjem vijeku i u kasnijim stolje\u0107ima bile odre\u0111ene za slu\u017eenje bizantskog obreda. I u crkvi sv. Kr\u0161evana u Zadru neko vrijeme se slavila grkokatoli\u010dka bizantska liturgija. Tada su se uglavnom okupljali putnici, trgovci, doseljenici iz Gr\u010dke koji su dolazili na zadarsko podru\u010dje. To je bio Mediteran i imali su utjecaj. Kasnije je to i\u0161\u010dezlo ili se dogodila asimilacija, ali ta tradicija je ostala. Puno ikona bizantskog obreda je u tradiciji zadarskog prostora, puno bizantskih eksponata nalazi se u postavu izlo\u017ebe Zlato i srebro Zadra. To je kulturolo\u0161ka poveznica: Bizantsko carstvo, Dalmacija, Venecija bili su dio kulturnog srednjovjekovnog bazena gdje se to pro\u017eimalo. Tako\u0111er, puno su bizantski obred i tradicija utjecali na formiranje glagolja\u0161ke tradicije pa je u glagolja\u0161tvu sli\u010dnost i povezanost s bizantskim liturgijskim tradicijama\u201c rekao je biskup Stipi\u0107.<\/p>\n\n\n\n

U Jastrebarskom usli\u0161anja obitelji po zagovoru sv. \u0160imuna za za\u010de\u0107e djeteta <\/strong><\/p>\n\n\n\n

Zadarsku nadbiskupiju i Kri\u017eeva\u010dku eparhiju povezuje i\nSv. \u0160imun koji se \u010dasti i na Istoku. Taj prorok je na svoje ruke u\njeruzalemskom hramu primio Isusa 40. dan nakon njegovog ro\u0111enja i u njemu\nprepoznao Mesiju. <\/p>\n\n\n\n

Zadarska nadbiskupija darovala je grkokatoli\u010dkoj\n\u017eupnoj crkvi Preobra\u017eenja Gospodnjega u Jastrebarskom relikviju sv. \u0160imuna, \u010diju je \u010desticu 2014. g. nadbiskup\nPulji\u0107 odnio u Jastrebarsko i sve\u010dano je predao grkokatoli\u010dkoj \u017eupi na slavlju\nkoje je okupilo tisu\u0107e ljudi. \u0160imunova relikvija darovana je crkvi\nu Jastrebarskom jer je ona jubilarna crkva izgra\u0111ena o jubileju 400. obljetnice\nnastanka Grkokatoli\u010dke Crkve u Hrvatskoj (Mar\u010danska eparhija 1611. g.).<\/p>\n\n\n\n

U crkvi Preobra\u017eenja Gospodnjeg podignut je drveni\noltar i polo\u017een relikvijar u kojem se \u010duva relikvija sv. \u0160imuna. Sv. \u0160imun za\u0161titnik\nje ljudi koji ne mogu za\u010deti dijete i upravo u tome se u Jastrebarskom doga\u0111aju\nmilosna usli\u0161anja i \u010duda po \u0160imunovom zagovoru.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

\u201eHtjeli smo i mi u sjeverozapadnoj Hrvatskoj imati\nmjesto gdje se \u010dasti sv. \u0160imuna. Sada se ve\u0107 nekoliko djece, po zagovoru sv.\n\u0160imuna, rodilo u obiteljima koje nisu mogle imati djecu, jer mole \u0160imunov\nzagovor. Veliki su duhovni plodovi, puno ljudi dolazi na molitvu sv. \u0160imunu. Svake\nsrijede u crkvi u Jastrebarskom je molitva za zagovor sv. \u0160imuna, a svake\ngodine na Svije\u0107nicu bude sve\u010dana liturgija i blagoslov djece kada hodo\u010dasti puno\nljudi. \u010ca\u0161\u0107enje sv. \u0160imuna je popularno, dolazi puno ljudi na molitvu, mlade\nobitelji koje imaju problema s potomstvom. Nekoliko obitelji je dobilo\npotomstvo zahvaljuju\u0107i molitvama kod relikvije sv. \u0160imuna. Veliko je \u0161tovanje\n\u0160imunove svetosti kod grkokatolika\u201c istaknuo je biskup Stipi\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Umirovljeni biskup Kri\u017eeva\u010dke eparhije Nikola Keki\u0107 predslavio\nje 30. kolovoza 2014. g. liturgiju u crkvi sv. \u0160imuna u Zadru, u zahvalnosti\n\u0161to je Eparhija dobila \u010desticu relikvije sv. \u0160imuna. Mons. Stipi\u0107 je rekao da\n\u0107e grkokatolici svake godine hodo\u010dastiti sv. \u0160imi u Zadar kako bi pokazali svoju\nzahvalnost i povezanost izme\u0111u Zadarske nadbiskupije i Kri\u017eeva\u010dke eparhije.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Snagu \u0160imunovog \u0161tovanja u Jastrebarskom potvr\u0111uje i o. Marjan Jeftimov<\/strong>, grkokatoli\u010dki jaskanski \u017eupnik. \u201eZa\u017eivio je kult \u010da\u0161\u0107enja sv. \u0160imuna, \u0161tovi\u0161e, doga\u0111aju se usli\u0161anja ro\u0111enja djece po \u0160imunovom zagovoru. Mi svaku srijedu u 19,00 sati u na\u0161oj \u017eupnoj crkvi pred relikvijom sv. \u0160imuna imamo bogoslu\u017eje, akatist sv. \u0160imunu, svetu liturgiju, a nakon toga\u00a0 uvijek bude molitva za zdravlje i molitva za potomstvo. Dolaze nam ne samo ljudi iz Jastrebarskog i iz Zagreba, nego iz cijele Hrvatske, \u010dak i \u0161ire. Na molitve dolaze bra\u010dni parovi koji ne mogu imati djece i hvala Bogu, ve\u0107 su neki postali roditelji. Za koji dan imam jednu obitelj, \u010dekaju prinovu. U jednoj obitelji \u017eena je nekoliko puta imala spontani poba\u010daj. Hvala Bogu, uskoro \u0107e postati roditelji. Velike su milosti koje sv. \u0160imun zagovara pred Bogom i u Jastrebarskom. To nas povezuje sa Zadrom\u201c rekao je o. Marjan.<\/p>\n\n\n\n

\u017dupa Preobra\u017eenja Gospodnjeg u Jastrebarskom je jedna\nod mla\u0111ih \u017eupa gdje u gradu i okolici \u017eivi oko 150 grkokatoli\u010dkih obitelji. To\nsu uglavnom grkokatolici koji su u pro\u0161lom stolje\u0107u \u017eivjeli na podru\u010dju \u017dumberka\na tijekom migracija iz sela u grad \u017dumber\u010dani grkokatolici su doselili u grad\nJastrebarsko. Godine 2022. \u0107e biti deset godina kako je ta \u017eupa utemeljena i\nposve\u0107ena nova grkokatoli\u010dka crkva u Jastrebarskom.<\/p>\n\n\n\n

\u201eNije nam strano da na grkokatoli\u010dku liturgiju dolaze\nvjernici rimskog obreda, dapa\u010de. I na\u0161i vjernici odlaze u crkve rimskog obreda.\nU tome se vidi veliko zajedni\u0161tvo unutar Katoli\u010dke Crkve. Pogotovo ljudi koji\nvole a cappella pjevanje, koji vole isto\u010dne tradicije, staroslavenski jezik,\nglagolja\u0161ku tradiciju, itekako nam dolaze. I \u010dlanovi na\u0161ih \u017eupnih zborova su\nrimokatolici i rado u\u010de, poznaju na\u0161 obred i sudjeluju u svim doga\u0111ajima u\ngrkokatoli\u010dkim \u017eupama. Kad bude prigoda i mi \u0107emo se uklju\u010diti u \u017eupu sv. Ante\nna Smiljevcu i sudjelovati na njihovim slavljima\u201c rekao je o. Marjan.<\/p>\n\n\n\n

Jeftimov je nekada\u0161nji zadarski sjemeni\u0161tarac koji je \u010detiri godine poha\u0111ao Nadbiskupsko sjemeni\u0161te Zmajevi\u0107 u Zadru. \u201eRado navratim u Zadar. Imam puno prijatelja u Zadru, lijepih sje\u0107anja iz srednjo\u0161kolskih dana, kolega sve\u0107enika, sve\u0107enika koji su mi bili odgojitelji, poglavari u Sjemeni\u0161tu i nadam se da \u0107emo bratski sura\u0111ivati\u201c rekao je o. Marjan.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

\u0110akon Marijan o bizantskoj tradiciji u Zadru<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Za trud u pastoralu grkokatolika, mons. Stipi\u0107 zahvalio je i o. Liviju Marijanu<\/strong>, \u0111akonu Kri\u017eeva\u010dke eparhije koji \u017eivi u Zadru i uvijek je na raspolaganju, u pripremi liturgije i ostalo. <\/p>\n\n\n\n

\u201eBizantski ili gr\u010dki obred prisutan je u Zadru i Dalmaciji\nkao i rimski. Mnogi ne znaju kako papa u 13. st. pi\u0161e zadarskom Kaptolu sv.\nSto\u0161ije da je hvale vrijedno \u0161to u zadarskoj katedrali dr\u017ei jo\u0161 i gr\u010dki obred. U\nsklopu dominikanskog sveu\u010dili\u0161ta u Zadru u 14. st., u sakristiji crkve sv.\nDominika je bila crkva sv. Romana i Platona; u njoj su dominikanci sve do svog\nukinu\u0107a u Zadru, do 19. st., redovito u neke dane slu\u017eili liturgiju sv. Ivana\nZlatoustog na gr\u010dkom\u201c rekao je \u0111akon Livio Marijan, ukazuju\u0107i na poveznicu s\nIstokom i po glagolja\u0161kom pjevanju te zadarskoj umjetnosti. Na izlo\u017ebi Zlato i\nSrebro Zadra nalaze se mnoge ikone bizantskog stila. <\/p>\n\n\n\n

\u201eRimski i gr\u010dki obred su kao dvije latice jednog cvijeta. One su pro\u017eimale mediteranski svijet i zato nije \u010dudo da je tijekom povijesti isto\u010dni obred prisutan u Zadru. Kasnije su do\u0161li Grci kao trgovci i pravoslavno stanovni\u0161tvo pa su nastavili bogoslu\u017eje isto\u010dnog obreda. Grkokatoli\u010dke \u017eupe u Dalmaciji stradale su u Drugom svjetskom ratu i u Domovinskom ratu. Mnogi rimokatolici \u017eele do\u017eivjeti i drugi obred, vole toplinu sve\u010danosti, ljepotu isto\u010dne liturgije koju sada uglavnom slu\u017eimo na hrvatskom jeziku, da bude razumljiva, kao i na pu\u010dkim napjevima, da svi mogu pjevati. I grkokatolici idu redovito u rimokatoli\u010dke crkve, zajedni\u010dki slu\u017eimo i Bogu se molimo, jer mi smo jedna Crkva. Lijepo je da se mo\u017eemo pro\u017eimati, da se vidi katolicitet Crkve, da je Crkva sveop\u0107a i da se Evan\u0111elje i euharistija izra\u017eavaju u raznim kulturama i na razne na\u010dine\u201c poru\u010dio je \u0111akon Marijan. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Propovijed mons. Stipi\u0107a<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Korizma se kod grkokatolika naziva veliki i \u010dasni post\nsvete \u010cetrdesetnice. To je najve\u0107i post u godini te je o zna\u010denju velikog posta\nu korizmi u propovijedi liturgije govorio biskup Stipi\u0107.<\/p>\n\n\n\n

\u201eU vremenu \u010cetrdesetnice, u vremenu pustinje, u\nsredini pustinje nalazi se drvo \u017eivota. Kao \u0161to je bilo u Mojsijevo vrijeme,\nkad su zmije ljutice ugrizale Izraelski narod, kad su ljudi umirali. Onda je po\nBo\u017ejem nalogu Mojsije postavio drveni \u0161tap, na njemu zmiju od mjedi te je\nsvatko tko je pogledao u tu zmiju bio spa\u0161en od njenog ujeda\u201c rekao je mons.\nStipi\u0107, istaknuv\u0161i da je to praslika Isusa koji \u0107e biti obje\u0161en na drvo kri\u017ea,\nkako bi svojom \u017ertvom otkupio ljudski rod. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

\u201eU tome je dubina i bit kr\u0161\u0107anske vjere. U tome\npronalazimo sebe, zato \u0161to je svaki ljudski kri\u017e, pote\u0161ko\u0107a, nevolja, bolest,\nsve \u0161to nosimo u \u017eivotu, sve je to od Boga blagoslovljeno, jer je Bogo\u010dovjek\nIsus trpio na kri\u017eu, trpio je smrt, poni\u017eenje i uskrsnuo iz mrtvih. Bilo koje\nzlo koje se \u010dovjeku doga\u0111a, bolest, stradanje, progonstvo, nevolja, kri\u017e, nije\nprokletstvo od Boga, nego nas mo\u017ee dovesti u \u017eivot vje\u010dni\u201c poru\u010dio je biskup\nStipi\u0107. <\/p>\n\n\n\n

Rekao je da Bog ne \u017eeli da \u010dovjek trpi i bude \u017ealostan,\nponi\u017een, nego radostan. \u201eAli, ako nam se to dogodi, ne gledamo na to kao\nprokletstvo, nego kao na\u010din da zavrijedimo do\u0107i u Kraljevstvo Bo\u017eje. Nositi\nkri\u017e zna\u010di prihvatiti svoju svakodnevnicu, sav svoj \u017eivot, sa svime \u0161to nam Bog\ndaje, s obitelji, djecom, kolegama na poslu. Prihvatiti radosne i \u017ealosne\ntrenutke jer su Bo\u017eji dar, jer je Krist okosnica svega. Isusova \u017ertva na kri\u017eu i\nsmrt blagoslovila je svaki na\u0161 trenutak, trenutke na\u0161e patnje, radosti, tuge i\n\u017ealosti. Kri\u017e je nama ljudima putokaz da se kroz \u017ertvu dolazi do uskrsnu\u0107a, do\nuspjeha, do pobjede\u201c poru\u010dio je biskup Stipi\u0107. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Vladika je istaknuo da je vrijeme velikog posta vrijeme\nna\u0161e osobne promjene. Bit odricanja je da s time \u017eelimo promijeniti ne\u0161to u svom\n\u017eivotu. \u201eDa \u017eelimo promijeniti svoje zle navike, da se \u017eelimo suo\u010diti sa svojom\nljudskom naravi koja je pala u grijeh od po\u010detka. Zbog toga nas Bog poziva\nsuo\u010diti se sa svojom naravi. Lako je izbje\u0107i grijehe koji su daleko od nas. Ali\ntreba izbje\u0107i grijehe i pobijediti negativnu silu koju \u010dovjek nosi u sebi, u\nsvom karakteru, u svom pona\u0161anju, u svom odnosu s bli\u017enjima – tu je po\u010detak\nna\u0161eg spasenja\u201c istaknuo je mons. Stipi\u0107. <\/p>\n\n\n\n

U sredini Edenskog vrta je bilo rajsko drvo za Adama i\nEvu, \u201ea u sredini velikog posta pustinje koja je prije Uskrsa da se ljudi mijenjaju,\npro\u010di\u0161\u0107uju, stoji kri\u017e na tre\u0107u nedjelju posta da bi nas podsjetio da je na\ndrvetu \u017eivota narastao novi plod, a to je Isus Krist koji je Spasitelj i koji\ndaje \u017eivot vje\u010dni. Prvi plod iz zemaljskog raja donio je smrt ljudima, a ovaj\nnovi plod donosi \u017eivot. To je Krist Spasitelj, hrana svijeta. Neka nam dobri\nGospod koji nas prati u na\u0161em \u017eivotu da snagu da se mo\u017eemo mijenjati kroz vrijeme\novog velikog i \u010dasnog posta. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

U \u010cetrdesetnici se pripremimo za Kristovo uskrsnu\u0107e,\nza dar ljubavi jednih prema drugima. Promijenimo \u0161to nije dobro kako bismo\ndo\u010dekali radost Uskrsa, svladali isku\u0161enja i nevolje. Mo\u017eemo promijeniti svoje\nnavike, karakter, pona\u0161anje, ono \u0161to nije dobro, odnos s bra\u0107om i sestrama, da\nbudemo sli\u010dniji Kristu, \u0161to bli\u017ee njemu, da njegov karakter i na\u0161 karakter\npostanu jedan karakter. Da se, pri\u010de\u0161\u0107uju\u0107i se i ispovijedaju\u0107i se, na\u0161e tijelo\ni Njegovo tijelo sjedine da budemo kao jedan organizam. Da se na\u0161a krv sjedini\ns Njegovom krvlju da budemo jedno srce i jedna du\u0161a. Da onda sve \u0161to iz nas\nizlazi bude blagoslovljeno, radosno i sveto, puno ljubavi, jer u svemu kopiramo\ni \u017eivimo kao Isus Krist\u201c potaknuo je kri\u017eeva\u010dki biskup Stipi\u0107, ohrabriv\u0161i\nvjernike: \u201eNe bojte se! Ono \u0161to je u Bo\u017ejim rukama, prepustimo Njemu. Ka\u017ee se,\ntko u strahu \u017eivi, taj umire svaki dan. Neka nas ne zarobi strah. \u0160to nam Bog\ndadne, hrabro \u0107emo nositi i predati Njemu u ruke. Sve je mogu\u0107e kad je Bog uz\nnas\u201c.<\/p>\n\n\n\n

Na tre\u0107u korizmenu nedjelju u bizantskom obredu klanja\nse Svetom kri\u017eu kao kad se u zapadnom obredu na Veliki petak klanja kri\u017eu, pa\nsu se nakon liturgije vjernici poklonili pred kri\u017eem uz pjevanje ‘Kri\u017eu tvome,\nklanjamo se, Vladaru i sveto uskrsnu\u0107e tvoje slavimo’. <\/p>\n\n\n\n

U tjednu izme\u0111u tre\u0107e i \u010detvrte korizmene nedjelje grkokatolici se svaki dan klanjaju pred kri\u017eem koji se postavi u sredi\u0161tu grkokatoli\u010dke crkve i bude oki\u0107en cvije\u0107em, uz svije\u0107e. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Sljede\u0107e bogoslu\u017eje u Zadru na Uskrsni ponedjeljak <\/strong> <\/p>\n\n\n\n

Na liturgiju u Zadru rado su do\u0161li i rimokatolici, a\npodr\u0161ku su izrazili i vjernici iz Jastrebarskog. Rimokatolik Hrvoje Agostini iz\nJastrebarskog aktivno je sudjelovao u obredu te je rekao: \u201eJako volim\nstaroslavenski obred, to pjevanje. I k\u0107er mi se udala za grkokatolika. Sv. Ivan\nPavao II. je rekao da je to bogatstvo Katoli\u010dke Crkve i da ga treba o\u010duvati\u201c.<\/p>\n\n\n\n

Biskup Stipi\u0107 rekao je da je kao nekada\u0161nji \u017eupnik\nmijenjao \u017eupnike na zadarskim otocima, Zadar mu je blizak i njegova ro\u0111ena\nsestra je imala duhovno iskustvo u samostanu sv. Marije kod zadarskih\nbenediktinki. Vladika je zahvalio i \u010dlanicama Marijine legije iz smiljeva\u010dke\n\u017eupe, pjeva\u010dima iz Zadra i Jastrebarskog i zadarskoj skupini Kantalice.\nPozdravio je i nazo\u010dnost \u010dlanova Ukrajinsko \u2013 hrvatskog dru\u0161tva u Zadru,\nDru\u0161tva Rusina i Ukrajinaca u RH, podru\u017enice Zadar.<\/p>\n\n\n\n

Sljede\u0107e grkokatoli\u010dko bogoslu\u017eje u Zadru je na\nUskrsni ponedjeljak s po\u010detkom u 18,00 sati. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Kri\u017eeva\u010dka eparhija <\/strong>obuhva\u0107a teritorij Hrvatske, BiH i Slovenije i pripadaju joj katolici isto\u010dnog obreda iz tih podru\u010dja. U Hrvatskoj \u017eivi oko 22 000 grkokatolika Hrvata, Rusina i Ukrajinaca \u010diji je korpus vjernika najbrojniji, Slovaka, Makedonaca, a 4 000 grkokatolika \u017eivi u BiH. <\/p>\n\n\n\n

Kri\u017eeva\u010dka eparhija u Hrvatskoj ima 40 \u017eupa. Biskup\nStipi\u0107 je potaknuo vjernike na razmjenu prijateljskih odnosa, pa\u017enje, bratstva\ni sestrinstva, \u201ekako prava Crkva mora biti i kako je Krist zapovjedio\u201c.<\/p>\n\n\n\n

Ines Grbi\u0107<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"
Foto: I. Grbi\u0107<\/figcaption><\/figure>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Pastoralni centar za grkokatolike u Zadru po\u010deo je s djelovanjem na tre\u0107u korizmenu nedjelju 7. o\u017eujka, koja se u grkokatoli\u010dkom …<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":10,"featured_media":46849,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0},"categories":[1],"tags":[],"aioseo_notices":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/P1012092.jpg","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/46848"}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=46848"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/46848\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":46939,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/46848\/revisions\/46939"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/46849"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=46848"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=46848"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=46848"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}