{"id":46809,"date":"2021-03-08T15:29:12","date_gmt":"2021-03-08T14:29:12","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=46809"},"modified":"2021-03-08T15:29:12","modified_gmt":"2021-03-08T14:29:12","slug":"zadar-korizmena-duhovna-obnova-u-zupi-presvetog-srca-isusova-fra-ante-vuckovic-u-krscanstvu-treba-otkriti-da-s-kristom-i-sa-svojim-bogom-imamo-vise-slobode","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=46809","title":{"rendered":"ZADAR: Korizmena duhovna obnova u \u017eupi Presvetog Srca Isusova – FRA ANTE VU\u010cKOVI\u0106: U kr\u0161\u0107anstvu treba “otkriti da s Kristom i sa svojim Bogom imamo vi\u0161e slobode”"},"content":{"rendered":"\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Fra Ante\nVu\u010dkovi\u0107 predvodio je korizmenu duhovnu obnovu u \u017eupnoj crkvi Presvetog Srca\nIsusova u Zadru od petka 5. do nedjelje, 7. o\u017eujka. Susret se sastojao svakoga dana\nod misnoga slavlja kojega je fra Ante predvodio, du\u017ee homilije te prigodnih\nnagovora u preispitivanju iskustava vjere \u010dovjeka.<\/p>\n\n\n\n

Prvoga dana\nobnove fra Ante je predvodio Novozavjetni kri\u017eni put tijekom kojega molitva i postaje\nslijede zapise u Novom zavjetu koji opisuju Isusove zadnje dane. Uz \u010ditanje\nulomaka iz Novog zavjeta, fra Ante je iznosio prigodna razmatranja\naktualiziraju\u0107i \u017eivotne situacije ljudi. \u201eU klasi\u010dnom kri\u017enom putu neke postaje\nsu vi\u0161e tradicija, ali nisu potvr\u0111ene u Novom zavjetu. U kri\u017enom putu je najva\u017enije\nda do\u0111emo u blizinu Isusa, u blizinu njegove reakcije, da vidimo kako se on\nodnosi prema patnji, \u0161to je Isusu va\u017eno. Da u njegovom reagiranju prepoznamo\nsebe, da vidimo kako mi reagiramo i da nas Isusova blizina oblikuje\u201c potaknuo je\nfra Ante. U no\u0107i s petka na subotu odr\u017eano je i cjelono\u0107no klanjanje pred\nPresvetim u \u017eupnoj crkvi. Cjelodnevni subotnji dan obnove po\u010deo je molitvom\nJutarnje i blagoslovom s Presvetim, a zavr\u0161io je euharistijskim klanjanjem. U\nnedjelju je fra Ante predvodio dva misna slavlja od \u010detiri mise koje se slu\u017ee u\ntoj \u017eupi.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Teme fra\nAntinih nagovora bile su duhovna i tjelesna djela milosr\u0111a, Milosrdni otac, a\nkrepost milosrdnog srca odjelotvorio je i Josip egipatski. U tom je nagovoru\nfra Ante pojasnio teret iskustva kad je neko dijete u obitelji vi\u0161e voljeno od\ndrugoga, s kojim predbacivanjima se susre\u0107emo u \u017eivotu, \u0161to potvr\u0111uju rije\u010di djece\npoput: ‘Njemu si sve dao, on ti je bio va\u017eniji, on je dobivao vi\u0161e pa\u017enje’.<\/p>\n\n\n\n

Jakov je volio\nsina Josipa vi\u0161e nego druge svoje sinove \u201ejer je bio dijete njegove starosti\u201c.\nAli, dublji razlog je da je Jakov bio dijete \u017eene koju je Jakov volio, Rahele.\nNaime, Jakovu je za \u017eenu bila podmetnuta Rahelina mla\u0111a sestra, Lea, jer je bio\nobi\u010daj da se mla\u0111a sestra ne mo\u017ee udati prije starije. \u201eLea je htjela da je\nJakov zavoli, ali on voli Rahelu. A Rahela nema djece. To je mu\u010dno. Jedna\nsestra jako ho\u0107e ljubav \u010dovjeka i ne mo\u017ee je dobiti. Drugu sestru Jakov jako\nvoli, a ona ne mo\u017ee imati djecu. Na kraju, Rahela je dobila dijete i Jakov ga\nje zavolio vi\u0161e od druge djece koju je imao s Leom, jer je to dijete njegove\nljubavi, Rahele, a ne Lee\u201c rekao je fra Ante, istaknuv\u0161i da se \u201emuka dvije\nsestre koje \u010deznu za ljubavlju, za djecom, a dobiju samo komadi\u0107e, nisu dobili\nsve – preselila na njihovu djecu te se njihova djeca sukobljavaju oko toga koga\notac vi\u0161e voli. To su na\u0161e pri\u010de\u201c poru\u010dio je Vu\u010dkovi\u0107. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Otac voli Josipa\nvi\u0161e nego druge i zato ga bra\u0107a ne podnose, \u017eele ga se \u017eele rije\u0161iti. ‘Milosr\u0111e’\nje da ga nisu ubili, nego su ga prodali za 20 srebrnjaka. \u201eTo je praslika Kristova.\nNjega isto Otac ljubi, a druga bra\u0107a \u0107e ga odbaciti za 30 srebrnjaka. Josip\npravedni je praslika Kristova\u201c istaknuo je fra Ante. Josip je bio uspje\u0161an u\nEgiptu, prevladao je sve nevolje, zatvor, bio je na vrhuncu u egipatskoj\nvlasti, imao je mo\u0107 davati narodu hranu da pre\u017eivi. \u201eKad god je Josip bio u\nnevolji, Bog bija\u0161e s njime\u201c ka\u017ee Sveto Pismo. Zato je uspio prevladati sve\nnevolje. <\/p>\n\n\n\n

Kad su Josipu\ndo\u0161la bra\u0107a u Egipat, nisu ga prepoznala, a Josip je njih prepoznao te im je\nrekao da je on njihov brat kojega su oni prodali u Egipat. Bra\u0107a su na to zanijemila,\na Josip ih je tje\u0161io da sebi ne  prigovaraju zbog toga i da ne misle da \u0107e ih\nJosip kazniti. Josip ka\u017ee bra\u0107i: \u201eTrebate znati da je Bog to napravio da ja\ndo\u0111em prije vas u Egipat, da na\u0161a obitelj pre\u017eivi\u201c. <\/p>\n\n\n\n

\u201eJosip lo\u0161em\ndjelu koje su oni napravili daje sasvim drugi okvir i zna\u010denje. Misli, ‘u Bo\u017ejim\no\u010dima to je bio put da se na\u0161a obitelj spasi, a ne da ste me predali’.\nPravednik pretvara njihovo zlo u Bo\u017eji plan. Vidi da Bog mo\u017ee krivnju njegove\nbra\u0107e pretvoriti u put spasenja njihove obitelji\u201c istaknuo je fra Ante. Unato\u010d\ntome, u bra\u0107i je ostao osje\u0107aj krivnje, sumnjali su da im je opro\u0161teno. Strahovali\nsu da \u0107e im se Josip osvetiti kad njihov otac Jakov umre i htjeli re\u0107i Josipu\nda je otac prije svoje smrti poru\u010dio da im se Josip ne osve\u0107uje. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

\u201eKoliki strah\ni muka od krivnje koju su osje\u0107ali!? Josip je davno iza\u0161ao iz povrije\u0111enosti da\nsu ga bra\u0107a odbacila. U njegovom srcu nema prigovora. Sve je oprostio. Ali\nbra\u0107a koja su u\u010dinila zlo ne mogu se osloboditi krivnje. Zato Krist ka\u017ee da je\nbolje podnijeti zlo nego \u010diniti  zlo. Ako\nu\u010dinim zlo, i kad mi se oprosti i kad se promijenim, u mom srcu stoji krivnja.\nOnda za sve lo\u0161e \u0161to mi se dogodi, a nosim krivnju, mislim – sad me Bog\nka\u017enjava, svijet me ka\u017enjava. Koja la\u017e! Stvari ne stoje tako kako vam zlo\nsugerira, kako vam krivnja sugerira. Stvar stoji onako kako ih Bog vidi\u201c\nporu\u010dio je fra Ante Vu\u010dkovi\u0107. <\/p>\n\n\n\n

Propovjednik\nje rekao da je Krist \u010dvrsta stijena na kojemu mo\u017eemo osloniti i graditi svoj \u017eivot.\n\u201eU nevolji otkrijemo na \u0161to oslanjamo svoj \u017eivot. Josipu je Bog bio blizu i kad\nsu ga sna\u0161le nevolje, on je kroz nevolje pro\u0161ao na dobar na\u010din. Tko nema taj\noslonac i blizinu Krista u nevolji, on \u0107e do\u017eivjeti krah i lom. Susreti sa\n\u017eivim Bogom su nam dani da mo\u017eemo biti otvoreni za njegovu rije\u010d, da mo\u017eemo\nu\u010diti kako graditi na \u010dvrstoj stijeni, susresti se s Mudro\u0161\u0107u koja dolazi s\nneba i tako oblikovati \u017eivot\u201c potaknuo je Vu\u010dkovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Me\u0111u sna\u017enim\nrazmatranjima fra Ante bilo je i o vrijednosti i zna\u010denju istinske slobode u\nkontekstu Bo\u017ejih zapovijedi. \u201eVjerojatno u nama ljudima nema ni\u0161ta tako\ndragocjeno za \u010dim \u017eudimo, kao \u0161to je sloboda, da cijelu povijest ljudskog roda\nmo\u017eemo promatrati kao borbu za slobodom. \u017didovstvo je moglo opstati samo zato\n\u0161to je otkrilo da iz odnosa sa svojim Bogom ima vi\u0161e slobode. Kr\u0161\u0107anstvo se\nmoglo pro\u0161iriti po cijelom svijetu samo zato \u0161to su ljudi otkrili da iz odnosa\ns Kristom imaju vi\u0161e slobode. To vrijedi i za nas danas\u201c poru\u010dio je fra Ante,\nistaknuv\u0161i kako i danas prevladava mi\u0161ljenje kako je deset Bo\u017ejih zapovijedi\nnegativno intonirano, u smislu zabrana: Ne smije\u0161 ovo, ne smije\u0161 ono. <\/p>\n\n\n\n

\u201eNama\nnegativni prizvuk tih zapovijedi nije znak slobode, nego zabrana. Veliki dio\nvjernika \u017eivi kr\u0161\u0107anstvo kao da je vi\u0161e slobode vani, nego unutar kr\u0161\u0107anstva,\ns  osje\u0107ajem da je u kr\u0161\u0107anstvu sku\u010deno.\nS time se treba susresti, jer tu le\u017ei ne\u0161to vrlo krupno\u201c upozorio je Vu\u010dkovi\u0107,\nporu\u010div\u0161i: \u201eUkoliko \u010dovjek osje\u0107a da mu odnos s Bogom krade slobodu, da mu\npripadnost kr\u0161\u0107anstvu zna\u010di manje slobode, on je, htio ili ne htio, nesretan u\nsvom odnosu s Bogom i sa svojim kr\u0161\u0107anstvom\u201c. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Fra Ante je\npodsjetio kako na po\u010detku Knjige Izlaska u prvoj re\u010denici Bog definira sebe da\nje on onaj koji je narod izveo iz ku\u0107e ropstva. \u201eDakle, sve po\u010dinje s otkri\u0107em\nda ljudi nemaju slobodu. Tako se on objavljuje Mojsiju u grmu koji gori: ‘Vidio\nsam muku i nevolju svoga naroda’. Narod je u muci ako nije slobodan. I Bog ga\n\u017eeli izvesti u slobodu. Onda ga je izveo iz Egipta, pro\u0161li su kroz puno muka\nprije nego su iza\u0161li, pa je rastvorio Crveno more i eto ih izvan Egipta, u\npustinji. Sinajska pustinja je va\u017ena ne samo zato \u0161to tamo nemaju od \u010dega\n\u017eivjeti, \u0161to nema vode, hrane, travke, pa \u017eive u milosti Bo\u017ejoj. Nego\nprvenstveno zato \u0161to u pustinji nema faraonovog carstva i njegovih zakona. Nema\nnijednog kralja u pustinji. Oni koji su \u017eivjeli kao robovi na\u0161li su se bez\nikakvog zakona, u mjestu gdje njima nitko ne vlada. Trebat \u0107e im dugo vremena,\nto je duga \u0161kola – da nekoga tko je samo nau\u010dio \u0161to zna\u010di biti rob, da nau\u010dimo\nkako biti slobodan. To je najva\u017enija \u017eivotna lekcija i najte\u017ea \u017eivotna lekcija\u201c\nporu\u010dio je fra Ante. <\/p>\n\n\n\n

Propovjednik\nje preporu\u010dio da Bo\u017eje zapovijedi treba razumjeti u smislu: \u201eAko ho\u0107e\u0161 biti\nslobodan, ako \u017eeli\u0161 slobodu ti koji si nau\u010dio samo robovski \u017eivot, onda pazi na\nto da sam ja Gospodin Bog tvoj\u201c. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

\u201eZa slobodu to\nzna\u010di \u2013 u trenutku kad ti svoje srce okrene\u0161 prema bilo \u010demu i po\u010dne\u0161 mu se\nklanjati, izgubit \u0107e\u0161 svoju slobodu. Mi ljudi mo\u017eemo se klanjati milijardama\nmalih bogova. Svatko mo\u017ee sebi izabrati svoga boga: to mo\u017ee biti sporta\u0161,\nglumica, novac, \u017eena, mo\u0107, politika. U trenutku kad na\u0111e\u0161 nekog drugog boga, ti\n\u0107e\u0161 po\u010deti gubiti svoju slobodu. Ako se po\u010dne\u0161 klanjati politici, uzet \u0107e ti\njer ti mora\u0161 dati svoju snagu toj mo\u0107i. Ako se ho\u0107e\u0161 klanjati novcu, sve \u0107e\nu\u010diniti da tvoja pozornost, snaga tvog duha bude i\u0161\u010dupana i da sve ode u novac.\nJedini na\u010din da bude\u0161 slobodan je da se klanja\u0161 jedinom Bogu. Jer On jedini ne\n\u017eivi od tebe. On jedini ne treba tvoju snagu, tvoju pomo\u0107, tvoju pozornost i\ntvoje vrijeme, da bi on bio Bog. On je Bog neovisno o tome kakav si ti. Ali\ntebi nije isto. Ti \u0107e\u0161 gubiti svoju slobodu ako se bude\u0161 klanjao ikome drugome,\nosim Njemu\u201c poru\u010dio je fra Ante, istaknuv\u0161i da je prva Bo\u017eja zapovijed, dakle,\nza\u0161tita. <\/p>\n\n\n\n

\u201eJa se klanjam\nBogu da me za\u0161titi od svih drugih bogova. U trenutku kad zaboravim na Njega,\nugrabit \u0107e me. To je Dostojevski mislio kad ka\u017ee: ljudi jedva \u010dekaju slobodu. Ali\n\u010dim je dobiju, ne znaju \u0161to s njom i jedva \u010dekaju koga \u0107e na\u0107i da mu je\npredaju. Jer im je prete\u0161ka, jer se ne snalaze sa slobodom, jer su navikli biti\nrobovi, jer im je lak\u0161e biti rob\u201c upozorio je fra Ante. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Slobodu gubimo\ni ako ne sa\u010duvamo razliku izme\u0111u Boga i sebe, ako prije\u0111emo granicu i mislimo\nda smo mi bog, da se imamo pravo slu\u017eiti Bogom i Njegovim imenom. \u201eTi koji si\nsmrtno bi\u0107e, stavlja\u0161 u sebe da si bog. U tom trenutku gubi\u0161 slobodu. Ima\u0161 privid\nda si slobodan, velik, ali to te kad tad u\u010dini zarobljenim \u010dovjekom. Nama nije\ntoliko problem \u0161to mislimo da imamo ropstvo i slobodu, pa onda znamo da \u0107emo\nizabrati slobodu. Nama je veliki problem \u0161to mi imamo iluziju slobode, a\nzapravo upadamo u ropstvo. Stoga, tko ho\u0107e biti slobodan, mora razlikovati\nprivid slobode od istinske slobode\u201c poru\u010dio je Vu\u010dkovi\u0107. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Bo\u017eja je\nzapovijed i da \u010dovjek svetkuje Dan Gospodnji. \u010covjek zaboravlja da nam je po\nstrukturi stvorenosti potreban ritam, da jedan dan u tjednu bude posve\u0107en\nGospodinu. \u201eMi smo to zaboravili i ne znamo vi\u0161e \u0161to to zna\u010di. Mi mislimo da je\ndan posve\u0107en Gospodinu ako nedjeljom odem sat vremena na misu, a ostalo bude\nkako ja \u017eelim. Ta zapovijedi je dublja. <\/p>\n\n\n\n

Mi smo djeca\nsuvremenog svijeta u kojem su ljudi prvenstveno mi\u0161ljeni kao radnici. Radnici\nrade \u0161est dana i sedmi dan trebaju se odmoriti. Za\u0161to? Da mogu raditi jo\u0161 \u0161est\ndana. I tako uvijek iznova. Dakle, odmor slu\u017ei radu. Ovdje je stvar obrnuta, ovdje\nrad slu\u017ei odmoru. Ovdje, \u0161est dana radim, da sedmi dan budem kralj. Da sedmi\ndan mogu u\u017eivati \u017eivot, sjediti s bli\u017enjima, imati vremena za njih, razgovarati\ns njima, slaviti \u017eivot, ku\u0161ati najbolje od \u017eivota. \u0160est dana radim da mogu taj\ndan, sedmi, imati dan koji je proslava \u017eivota u hrani, razgovoru, bi\u0107u, u onome\n\u0161to tvori ljudski \u017eivot\u201c poru\u010dio je fra Ante, upitav\u0161i: \u201eRazumijete li \u0161to\nzna\u010di \u0161est dana raditi i sedmi dan se odmarati? To \u017eivina radi. Razumijete li\n\u0161to zna\u010di \u0161est dana raditi da sedmi dan mogu imati sve\u010dani dan, sve\u010dano se\nobu\u0107i, susresti se sa svojim Gospodinom, s najbli\u017eima? Ne raditi, nego imati\nodmor u du\u0161i i tijelu. To smo zaboravili. Prije dvije i pol tisu\u0107e godina bila je\nzapovijed da magarac treba imati jedan dan slobodan u tjednu. Pogledajte\nZapadnu Europu u ovom tre\u0107em mileniju, kada ima ljudi koji ne znaju \u0161to je\nslobodan dan. Tko je slobodniji? \u017didovski magarac ili dana\u0161nji ljudi po Europi?\nMi zaboravljamo da je sloboda u tome da ja mogu u\u017eivati \u017eivot\u201c poru\u010dio je\nVu\u010dkovi\u0107. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Fra Ante je\nistaknuo da su nam Bo\u017eje zapovijedi dane \u201eda testiramo gdje smo zarobljeni i da\nnau\u010dimo kako biti slobodan. Ne u\u010dini preljuba, ne ukradi, ne svjedo\u010di la\u017eno –\nto su nama vrlo jasne zapovijedi koje provodimo i u na\u0161im europskim zakonima.\nJer tko god ubije, on je rob. On je zarobljen svojim ubojstvom, ne mo\u017ee ga se\nosloboditi, to je u njemu. Nije to samo ubijeni \u010dovjek izvana. \u010covjek je\niznutra zarobljen, nije slobodan u mislima, u odnosima, ne mo\u017ee misliti\nslobodno. Zarobljen je grijehom. Isus ka\u017ee: ‘Tko god \u010dini grijeh, rob je\ngrijeha’. Znamo po sebi – kad u\u010dinimo neki grijeh, ne\u0161to krivo, dio na\u0161e\nslobode je nestao. Kao da nas je netko zavezao. Ima ljudi koji su grijehom\nzavezani tako da ne mogu govoriti o tome, da im preko usta ne mo\u017ee iza\u0107i rije\u010d\n\u0161to su napravili. Ima ljudi koji su iznutra optere\u0107eni mukama koje ih dr\u017ee\nzavezanima. Um je zavezan, srce je zavezano, emocije i jezik budu zavezani \u2013\nzarobljenost\u201c konstatirao je fra Ante iskustvo mnogih ljudi pogo\u0111enih grijehom.<\/p>\n\n\n\n

Onaj tko ho\u0107e\nbiti slobodan treba maknuti sve \u0161to drugi misle i suo\u010diti se s onim na \u0161to ga\nBog upu\u0107uje, jer Bog jedini ho\u0107e \u010dovjeka slobodnoga, rekao je fra Ante. <\/p>\n\n\n\n

\u201e\u0160to to zna\u010di\nza kr\u0161\u0107anstvo u na\u0161em svijetu i u Europi? Kr\u0161\u0107anstvo \u0107e opstati ako otkrijemo da\ns Kristom i sa svojim Bogom imamo vi\u0161e slobode. Tko god misli da nema slobode u\nCrkvi, kad tad \u0107e biti frustriran ili \u0107e kad tad oti\u0107i iz Crkve. Jer u nas je usa\u0111ena\n\u010de\u017enja za slobodom. Ali mi ne znamo kako biti slobodni i potpadamo pod iluzije,\npod obmane, varke i uvijek iznova gubimo svoju slobodu\u201c poru\u010dio je fra Ante,\npo\u017eeljev\u0161i da iz susreta s Bogom izrastemo u Njegovu slobodnu djecu, nau\u010dimo biti\nslobodni ljudi koji znaju tko su, \u0161to \u017eele i koji znaju svoje granice.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

\u017dupnik fra\nBojan Rizvan zahvalio je fra Anti na darovanom vremenu vjernicima i razlamanju\nBo\u017eje rije\u010di, \u201ejer kroz Rije\u010d Gospodnju jasnije vidimo svoje odnose, jasnije\nprepoznajemo svoje zarobljenosti, uo\u010davamo svoja ropstva. U snazi Bo\u017eje rije\u010di\nkrije se ono \u0161to nas mo\u017ee istinski osloboditi i u\u010diniti Bo\u017ejima\u201c poru\u010dio je fra\nBojan. Prisjetio se kako je bio me\u0111u fratrima koji su u pripremi za sve\u010dane\nzavjete imali sedmodnevne duhovne vje\u017ebe na Bu\u0161kom jezeru koje je predvodio fra\nAnte Vu\u010dkovi\u0107. <\/p>\n\n\n\n

\u201eTada nam je\nnajve\u0107a muka bila \u0161to smo prvog dana morali svoje mobitele staviti u neku\nkutiju. Mislili smo, pa kako \u0107emo mi izdr\u017eati sedam dana bez mobitela? Ali,\nizdr\u017eali smo. I upravo nam je odmak od toga pomogao da se susretnemo sa svojim\nslabostima, i milo\u0161\u0107u fra Antinog razlamanja Bo\u017eje rije\u010di da jasno vidimo svoj\n\u017eivot i stvorimo odluke, kako bismo Gospodina slijedili u predanju vlastitog \u017eivota\ni u zajedni\u0161tvu bratstva onima kojima smo poslani\u201c rekao je fra Bojan. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Zahvalio je\nfra Anti \u0161to je i u \u017eupnoj zajednici Srca Isusova \u201euspio svojom rije\u010dju u nama\nprobuditi ono \u0161to svi nosimo. Meni je \u010dudesno kako je lijepo kad netko zaodjene\nu rije\u010di ono \u0161to mi nosimo u sebi. Svi to negdje \u0107utimo, znamo da je tako. A\nkad netko to izrekne, ka\u017ee\u0161: ‘E, to je to, doista!’. To se doga\u0111alo u Kristovoj\nrije\u010di, to se doga\u0111a u rije\u010dima onih koji Isusovu rije\u010d navije\u0161taju i danas.\nZahvalni smo fra Anti na svakoj rije\u010di, neka po Bo\u017ejoj milosti urodi plodom u\nna\u0161em \u017eivotu\u201c po\u017eelio je fra Bojan. <\/p>\n\n\n\n

\u017dupnik Rizvan\nrekao je da se odlu\u010dio za obnovu u \u017eupi na sredini korizmenog puta, jer \u201eto je\ni vrijeme umora, mo\u017eda i preispitivanja odluka, ponekad i odustajanja. Zato smo\nba\u0161 u ovom tjednu organizirali korizmenu duhovnu obnovu, kako bismo oko Kristove\npunine po euharistiji mogli biti istinski obnovljeni ljudi\u201c rekao je fra Bojan.\n<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Rizvan je\nnajavio da je u \u010detvrtak, 11. o\u017eujka, u \u017eupnoj crkvi Presvetog Srca Isusova na\nzadarskoj Vo\u0161tarnici 37. godi\u0161njica posvete te \u017eupne crkve koju je zadarski\nnadbiskup Marijan Oblak posvetio 11. o\u017eujka 1984. g. Vo\u0161tarnica je jedna od\nnajve\u0107ih gradskih \u017eupa koju vode franjevci te je fra Bojan podsjetio na brojne\nmilosti koje su tijekom skoro \u010detiri desetlje\u0107a dobivene u toj crkvi, po\nslavlju i dijeljenju brojnih sakramenata koji su ljudima donosili Bo\u017eju milost\nu \u017eivotu. <\/p>\n\n\n\n

Godi\u0161njica\nposvete \u017eupne crkve je zna\u010dajan dan za \u017eupu, rekao je fra Bojan te \u0107e toga dana\nbiti sve\u010dano misno slavlje u zahvalnosti Bogu za brojne duhovne, molitvene,\nkaritativne susrete i sakramentalne milosti brojnim vjernicima koji pohode tu\ncrkvu u duhu \u0161tovanja Presvetog Srca Isusova.<\/p>\n\n\n\n

\u00a0Ines Grbi\u0107<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"
Foto: I. Grbi\u0107<\/figcaption><\/figure>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Fra Ante Vu\u010dkovi\u0107 predvodio je korizmenu duhovnu obnovu u \u017eupnoj crkvi Presvetog Srca Isusova u Zadru od petka 5. do …<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":10,"featured_media":46810,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0},"categories":[1],"tags":[],"aioseo_notices":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/P1011939.jpg","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/46809"}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=46809"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/46809\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":46846,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/46809\/revisions\/46846"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/46810"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=46809"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=46809"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=46809"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}