{"id":44900,"date":"2020-10-24T22:25:00","date_gmt":"2020-10-24T21:25:00","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=44900"},"modified":"2020-11-02T13:13:52","modified_gmt":"2020-11-02T12:13:52","slug":"zadar-simpozij-dr-bozidar-mrakovcic-mudrost-i-spoznaja-dobra-i-zla","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=44900","title":{"rendered":"ZADAR, SIMPOZIJ: Dr. Bo\u017eidar Mrakov\u010di\u0107 – \u201eMudrost i spoznaja dobra i zla\u201c"},"content":{"rendered":"\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n

O temi\n\u201eMudrost i spoznaja dobra i zla\u201c izlagao je prof. dr. Bo\u017eidar Mrakov\u010di\u0107 na\nznanstvenom simpoziju ‘Mudrost u Bibliji’ u petak 23. listopada na Sveu\u010dili\u0161tu\nu Zadru.<\/p>\n\n\n\n

Dr. Mrakov\u010di\u0107\nrazlagao je temu spoznaje dobra i zla temeljem objave u drugom i tre\u0107em\npoglavlju Knjige Postanka gdje je opisan prvi \u010dovjekov grijeh. Opisao je kako\nje spoznaja dobra i zla predstavljena i na drugim starozavjetnim mjestima u\nBibliji te je zaklju\u010dno sabrao b\u00eet te egzistencijalne \u010dovjekove potrebe –\nrazlikovati dobro od zla. <\/p>\n\n\n\n

\u201eStablo\nspoznaje dobra i zla o kojemu se govori u Postanku 2 Bog je zasadio u Edenu\nzajedno sa stablom \u017eivota te je \u010dovjeku zabranio da jede s toga stabla, da ne\nbi umro. Ali, zmija je uspjela nagovoriti Evu, zavesti je i prevariti, da Eva\npomisli kako je to stablo druk\u010dije. Zmija je rekla: ‘Ne\u0107ete umrijeti ako budete\njeli s toga stabla, nego bit’ \u0107ete kao bogovi koji razlu\u010duju dobro i zlo’. Koji\npoznaju dobro i zlo\u201c rekao je dr. Mrakov\u010di\u0107. U kontekstu stvaranja i prvoga\ngrijeha, o tom stablu govori se i kad Bog izganja ljude iz Edena, budu\u0107i da su\njeli sa stabla spoznaje dobra i zla. Predava\u010d je istaknuo kako je ironi\u010dno da\nsu Adam i Eva postali kao bogovi koji poznaju dobro i zlo, a da ne bi\nposegnuli  za stablom \u017eivota i \u017eivjeli dovijeka.\n<\/p>\n\n\n\n

\u201eKakve veze\nima stablo spoznaje dobra i zla, poznavanje dobra i zla s mudro\u0161\u0107u? Dobro i zlo\nu ovom kontekstu zna\u010di ne ono \u0161to je u sebi dobro i zlo, nego \u0161to je za \u010dovjeka\ndobro ili zlo. Pa i ono \u0161to je za \u010dovjeka korisno ili \u0161tetno. Propovjednik\npo\u010dinje svoju knjigu govore\u0107i da ide u potragu za onim \u0161to je korisno za\n\u010dovjeka. \u010citava mudrost je u potrazi za tim \u0161to je to korisno, \u0161to je to dobro\nza \u010dovjeka. Ako je mudrost umije\u0107e \u017eivljenja, da bi se moglo imati pravo\numije\u0107e \u017eivota, treba znati koja su pravila, zakonitosti po kojima treba\n\u017eivjeti\u201c rekao je dr. Mrakov\u010di\u0107. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Opisuju\u0107i \u201emudrosni\ntonalitet\u201c iz Postanka, dr. Mrakov\u010di\u0107 je pojasnio kako kontekst Postanka u\ndrugom i tre\u0107em poglavlju, gdje se nalazi govor o spoznaji dobra i zla, sadr\u017ei\nvi\u0161e mudrosnih motiva. \u201eJedan od tih motiva je stablo \u017eivota koje nalazimo\nponovno u Knjizi Mudrih izreka, gdje se ka\u017ee da sa stabla \u017eivota mogu jesti\n(onda i \u017eivjeti) oni koji \u017eive mudro i pravedno. Sljede\u0107i mudrosni motiv u Postanku\n2 je rijeka koja izvire iz Edena, ra\u010dva se u \u010detiri rijeke i navode im se\nimena: Pi\u0161on, Gihon, Tigris, Eufrat. Poznavati imena ne\u010dega zna\u010dilo je biti\nmudar. Ali, ta rijeka natapa \u010ditav svijet. A mudrost je ne\u0161to \u0161to je\nuniverzalno. Mudrost nije samo biblijska ili karakteristika Izraela, nego i\ndrugih naroda. Zmija koja zavodi prve ljude zapravo je simbol mudrosti. Isus\nka\u017ee da trebamo biti bezazleni kao golubovi, a mudri kao zmije. Za tu zmiju se\nka\u017ee da je bila najlukavija od svih \u017eivotinja. Hebrejski izraz koji se tu\nupotrebljava je dvozna\u010dan: mo\u017ee zna\u010diti negativno, lukavstvo, a mo\u017ee zna\u010diti i\npozitivno, pamet, razboritost. Zmija je tu predstavnik svih \u017eivotinja, kao \u0161to\nje i \u017eena predstavnik cijeloga \u010dovje\u010danstva\u201c tuma\u010dio je dr. Mrakov\u010di\u0107. <\/p>\n\n\n\n

Predava\u010d je\ncitirao poznatog \u0161panjolskog bibli\u010dara Alonsa Sch\u00f6kela koji je autora Postanka\n2 i 3 nazvao modelom mudraca. \u201eKada Sirah opisuje mudraca, ka\u017ee da je to onaj\nkoji putuje kako bi spoznao ili isku\u0161ao dobro i zlo ljudi. U Postanku 2 i 3\nnigdje se ne spominje rije\u010d za mudrost – hokma. Jedno tuma\u010denje ka\u017ee da sveti\npisac namjerno nije htio upotrijebiti tu rije\u010d jer se prvi ljudi nisu pokazali\nmudrima, nego nerazumnima kada su prekr\u0161ili Bo\u017eju zapovijed\u201c rekao je dr.\nMrakov\u010di\u0107.  <\/p>\n\n\n\n

Sch\u00f6kel smatra\nda se i Adama mo\u017ee tako\u0111er smatrati mudracem na temelju nekih biblijskih\ntekstova kod proroka Ezekiela i kod Joba. \u201eSch\u00f6kel zaklju\u010duje da bi to bilo u\nredu i u kontekstu Postanka 2 gdje Adam, odnosno \u010dovjek, daje imena\n\u017eivotinjama. U ono vrijeme, netko tko je poznavao \u017eivotinje i biljke, smatralo\nga se mudracem. Alonso je izazvao i polemiku kad ka\u017ee da lukavost zmije sti\u017ee\nsamo do neiskusne \u017eene. Eva se pona\u0161a kao jedna od neiskusnih ljudi koji\nvjeruju bilo kojoj rije\u010di, jer se dala zavesti od zmije. Ispada da je Eva\nlo\u0161ija od Adama. Jedna \u0160panjolka odgovorila je Sch\u00f6kelu da takva interpretacija\nnije u skladu s pasivno\u0161\u0107u mu\u0161karca tijekom cijele pri\u010de i negativnim ishodima.\nAdam se pokorava \u017eeni i jo\u0161 je krivi za njene pogre\u0161ne postupke. Adam je\npasivan i jo\u0161 poslije \u017eenu krivi da je ona kriva za njega. Zna\u010di, nije sposoban\npreuzeti odgovornost za svoju pogre\u0161ku\u201c razlo\u017eio je dr. Mrakov\u010di\u0107.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Govor o\nspoznaji dobra i zla u Starom Zavjetu ne nalazimo samo u Knjizi Postanka nego i\nna drugim mjestima. U Prvoj Kraljevima 3,9, kralj Salomon moli: \u201ePodaj svome\nsluzi pronicavo srce, da mo\u017ee suditi tvom narodu, razlikovati dobro od zla, jer\ntko bi mogao upravljati tvojim narodom, koji je tako velik\u201c. \u201eU Postanku 2 Bog\nzabranjuje ljudima da jedu sa stabla spoznaje dobra i zla. A ovdje Salomon moli\nda ga Bog obdari spoznajom dobra i zla da bi mogao donositi ispravne, moralne\nodluke i Bog ga usli\u0161ava. Bog tu njegovu molbu shva\u0107a kao jako pozitivnu. U\nPonovljenom Zakonu 1,39 pi\u0161e: \u201eA i va\u0161i mali\u0161ani, o kojima rekoste da \u0107e\npostati roblje, sinovi va\u0161i koji jo\u0161 ne znaju razlikovati dobro i zlo, oni \u0107e u\nnju (Obe\u0107anu zemlju) u\u0107i, njima \u0107u je u posjed dati\u201c. Malu djecu koja jo\u0161 nisu\ndo\u0161la do nekih spoznaja, za njih se ka\u017ee da ne znaju razlikovati dobro i zlo. Dakle,\nnisu jo\u0161 do\u0161li do dobi kada su odgovorni za vlastita djela, moralno i legalno. Prorok\nIzaija za Emanuela ka\u017ee da \u0107e se hraniti vrhnjem i medom dok ne nau\u010di\nodbacivati zlo i birati dobro. Dakle, poznavati dobro i zlo je karakteristika\nodraslog \u010dovjeka koji je i odgovoran za svoja djela. Nije ne\u0161to lo\u0161e, nego dobro\u201c\nistaknuo je dr. Mrakov\u010di\u0107.<\/p>\n\n\n\n

\u201eU Drugoj\nknjizi o Samuelu 14,17 na sposobnost razlikovanja dobra i zla gleda se kao na\ngotovo bo\u017eanski atribut. Kralju Davidu dolazi \u017eena i ka\u017ee mu: \u201eJer moj je\nGospodar i kralj kao Bo\u017eji an\u0111eo koji slu\u0161a dobro i zlo\u201c. Dakle, sposobnost\nrazlikovanja dobra i zla Davidu dolazi od Boga. Mo\u017ee se zaklju\u010diti: gdje god se\ndobro i zlo na\u0111u zajedno, koriste se za moralne, eti\u010dke i kvalitativne izbore.\nTaj zaklju\u010dak pomalo je u kontrastu s uobi\u010dajenim tuma\u010denjem izraza spoznaja\ndobra i zla, da su dobro i zlo dva suprotna pola koja uklju\u010duju sve \u0161to se\nnalazi izme\u0111u njih. No, pitanje je mora li uklju\u010divati spoznaju cjelokupne te\nstvarnosti ili ne\u0161to specifi\u010dno od te cjelokupne stvarnosti, \u0161to se odnosi na moralnu,\nkvalitativnu dimenziju\u201c naglasio je dr. Mrakov\u010di\u0107. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Predava\u010d je pojasnio\ni glagol ‘spoznati’ koji na hebrejskom zna\u010di poznavati i imati iskustvo ne\u010dega.\nKoristi se i za spolni odnos. \u201eKa\u017ee se da je Adam upoznao svoju \u017eenu i ona je\nza\u010dela i rodila. Koristi se i za odnose op\u0107enito. Kada se ka\u017ee da netko nekoga\npoznaje, misli se i da ima odnos s tom osobom u smislu egzistencijalnog,\nosobnog odnosa. Tako je i kad se radi o upoznavanju Boga. Imaju\u0107i u vidu\nzlokobnost stabla, spoznaje dobra i zla, odnosno njegovog ploda, name\u0107e se\npitanje za\u0161to je Bog dao da ono iznikne nasred vrta? Nije li na taj na\u010din,\nunato\u010d upozorenju, sam doveo \u010dovjeka u smrtnu opasnost? Ne bi li Eden bio\nsigurnije i ljep\u0161e mjesto bez problemati\u010dnog stabla? Da bi se odgovorilo na to\npitanje, treba najprije razjasniti njegovo simboli\u010dno zna\u010denje\u201c rekao je\npredava\u010d, navode\u0107i koje sve razli\u010dite odgovore autori pritom nude. <\/p>\n\n\n\n

\u201ePrema\njednima, blagovanje sa stabla spoznaje dobra i zla omogu\u0107ivalo bi postizanje\nsposobnosti moralnog razlu\u010divanja i s time povezanu moralnu zrelost i\nodgovornost. Blagovanje sa stabla spoznaje dobra i zla \u010dinilo bi \u010dovjeka zrelim\ni odgovornim. Taj odgovor je problemati\u010dan jer ga sugerira zmija: \u201eVi \u0107ete biti\nkao bogovi koji razlu\u010duju dobro i zlo\u201c. Uz to, ne odgovara ni kontekstu: zar\nBog \u017eeli da \u010dovjek ne zna \u0161to je dobro, a \u0161to zlo? Da ostane nezreo kao dijete,\npa mu brani da jede s navedenog stabla? Nije li upravo suprotno istina? Bog\n\u017eeli da \u010dovjek zna \u0161to je dobro, a \u0161to je zlo, pa mu zato otkriva negativne\nposljedice posezanja za plodom problemati\u010dnog stabla. Da \u010dovjek prije prekr\u0161aja\nBo\u017eje zabrane nije bio u stanju razlu\u010divati dobro od zla, onda ne bi bio ni\nodgovoran za po\u010dinjeni prekr\u0161aj, pa ga Bog ne bi mogao pozvati na odgovornost.\nBudu\u0107i da Bog to \u010dini, ponu\u0111eni odgovor nije prihvatljiv\u201c istaknuo je dr.\nMrakov\u010di\u0107. <\/p>\n\n\n\n

\u201eDrugi\nsmatraju da blagovanje sa stabla spoznaje dobra i zla treba poistovjetiti sa\nseksualnom zrelo\u0161\u0107u, ulaskom u spolne odnose. Razlog za to nalaze u elementima\npripovijesti povezanima sa seksualno\u0161\u0107u. Golotinja i sram nakon prekr\u0161aja,\nporo\u0111ajni bolovi i spolna \u017eudnja kojom \u017eena biva ka\u017enjena, zmija kao simbol\nkulta plodnosti u Kanaanu. Ni taj odgovor nije prihvatljiv. Zar je Bog prvim\nljudima zabranio spolne odnose i ra\u0111anje djece? Nije li prije pada sam Bog\ndoveo \u010dovjeku \u017eenu, da zajedno budu jedno tijelo? Spolnost se mo\u017ee zloupotrijebiti,\nkao i svaki drugi Bo\u017eji dar. Ali, spolnost u sebi nije zlo, nego dobro\u201c rekao\nje predava\u010d.  <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

\u201eTre\u0107i\nsmatraju da izraz spoznaje dobra i zla treba shvatiti kao stilsku figuru koja s\ndva suprotna pola izri\u010de sveukupnu stvarnost. Kako ta figura funkcionira,\nnajbolje pokazuje primjer iz Druge Knjige o Samuelu, gdje \u017eena najprije ka\u017ee za\nDavida da je kao Bo\u017eji an\u0111eo koji slu\u0161a dobro i zlo, a malo kasnije da je mudar\nkao Bo\u017eji an\u0111eo, on zna sve \u0161to se zbiva na zemlji. Ta bi re\u010denica potvrdila da\nse tu radi o sveobuhvatnom znanju. \u010covjek nema takvo znanje, nego je upu\u0107en na\nBo\u017eju mudrost i njegovu objavu\u201c rekao je dr. Mrakov\u010di\u0107, istaknuv\u0161i: \u201e\u010covjek kao\nstvorenje potreban je svoga Stvoritelja. Jesti sa stabla spoznaje dobra i zla\nzna\u010di ne priznavati istinu o sebi kao stvorenju, prisvajati sebi autonomiju i\nneovisnost koja nam ne pripada. \u0160tovi\u0161e, za nas je pogubna, jer nas li\u0161ava\nvodstva Bo\u017eje rije\u010di i zajedni\u0161tva \u017eivota s njime. Kada \u010dovjek u iluziji\nsamodostatnosti vlastite pameti ne slu\u0161a Bo\u017eji glas, nego si prisvaja pravo da\nsam odre\u0111uje \u0161to je dobro, a \u0161to zlo, naj\u010de\u0161\u0107e zlo proglasi dobrim. Me\u0111utim, zlo\nne ra\u0111a \u017eivotom, nego smr\u0107u\u201c upozorio je predava\u010d. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

\u201eZato Biblija\ninzistira da je strah Gospodnji, odnosno, uskla\u0111ivanje \u017eivota s Bo\u017ejim\nzapovijedima, s povjerenjem u njegovu mudrost i dobrotu, po\u010detak i po\u010delo prave\nmudrosti. U sredi\u0161tu Postanka 3 nije sporna spoznaja dobra i zla kao takva,\nnego na\u010din kako do\u0107i do te spoznaje. Spoznaja kao takva nije grijeh. \u010covjeku\nnije zabranjeno \u017eeljeti biti mudar niti mu je zabranjeno te\u017eiti za spoznajom\ndobra i zla. Mudrost kao razlikovanje izme\u0111u dobra i zla je potrebna i nu\u017ena.\nBog ne prije\u010di \u010dovjekovu spoznaju dobra i zla kao takvu, nego zabranjuje\njedenje kao put spoznaje. To zna\u010di da Bog \u017eeli da \u010dovjek do\u0111e do spoznaje\nprakticiranjem slobode i odgovornim vr\u0161enjem Bo\u017ejih zapovijedi. U Postanku 3\n\u010dovjek poku\u0161ava do\u0107i do te spoznaje jedenjem, asimilacijom, kr\u0161enjem\nzapovijedi. \u010covjekov put do spoznaje dobra i zla trebao bi biti put spoznaje\nBoga. Jer to je jedini put do istinske spoznaje dobra i zla. Izvan Boga i\nprotiv Boga \u010dovjek ne mo\u017ee do\u0107i do te spoznaje. Do prave spoznaje dobra i zla,\nodnosno, do prave mudrosti, dolazi se tek po\u0161tivanjem Bo\u017ejih zapovijedi, s\npovjerenjem da su one za nas najve\u0107a mudrost i najbolji put\u201c poru\u010dio je dr.\nBo\u017eidar Mrakov\u010di\u0107.    <\/p>\n\n\n\n

Ines Grbi\u0107<\/p>\n\n\n\n

\"\"
Foto: I. Grbi\u0107<\/figcaption><\/figure>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

O temi \u201eMudrost i spoznaja dobra i zla\u201c izlagao je prof. dr. Bo\u017eidar Mrakov\u010di\u0107 na znanstvenom simpoziju ‘Mudrost u Bibliji’ …<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":10,"featured_media":44901,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0},"categories":[1],"tags":[],"aioseo_notices":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/10\/P1018992.jpg","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/44900"}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=44900"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/44900\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":44909,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/44900\/revisions\/44909"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/44901"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=44900"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=44900"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=44900"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}