{"id":44695,"date":"2020-10-15T18:48:48","date_gmt":"2020-10-15T17:48:48","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=44695"},"modified":"2020-10-15T18:48:49","modified_gmt":"2020-10-15T17:48:49","slug":"zadar-vjernik-pred-izazovima-covid-a-19-dr-rok-civljak-na-rekolekciji-svecenika-u-sjemenistu-zmajevic","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=44695","title":{"rendered":"ZADAR: \u201eVjernik pred izazovima COVID-a 19\u201c – dr. Rok \u010civljak na rekolekciji sve\u0107enika u sjemeni\u0161tu ‘Zmajevi\u0107’"},"content":{"rendered":"\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n

\u201eVjernik pred izazovima COVID-a\n19\u201c bila je tema sve\u0107eni\u010dke rekolekcije zadarskog prezbiterija na kojoj je\nizlagao doc. dr. Rok \u010civljak, infektolog, predsjednik Hrvatskog katoli\u010dkog\nlije\u010dni\u010dkog dru\u0161tva, u srijedu 14. listopada u dvorani sjemeni\u0161ta ‘Zmajevi\u0107’ u\nZadru. <\/p>\n\n\n\n

Opisuju\u0107i kako je epidemija\ndjelovala na \u017eivot vjernika i podjelu sakramenata, dr. \u010civljak je rekao da ga\nje osobito pogodila nemogu\u0107nost podjele bolesni\u010dkog pomazanja, posljednja\npomast ljudima na bolesni\u010dkoj postelji. \u201eJer mi smo u tim danima i mjesecima vi\u0111ali\nbolesnike koji su umirali bez sakramenata. To mi je bilo te\u0161ko vidjeti jer su\nti ljudi molili \u010dlanove obitelji da se organizira neka skrb, ali vlasti nisu\ndozvoljavale da sve\u0107enici ulaze u zdravstvene ustanove niti su se sve\u0107enici\nugodno osje\u0107ali u\u0107i. Svi smo se bojali Covid-a. Nije bilo jednostavno\norganizirati podjelu sakramenata u zdravstvenim ustanovama, pogotovo u prvih\nnekoliko mjeseci\u201c rekao je dr. \u010civljak, istaknuv\u0161i kako je sada, kada se vi\u0161e\nzna o korona virusu, to mogu\u0107e organizirati. \u201eS vremenom smo nau\u010dili da je taj\nvirus manje opasan u na\u010dinu prijenosa nego smo to mislili u sije\u010dnju i velja\u010di.\nMi smo se bojali da \u0107e se zaraziti svatko tko udahne jednu \u010desticu virusa u\nistoj prostoriji. No pokazalo se da nije tako opasan\u201c rekao je dr. \u010civljak, po\u017eeljev\u0161i\nda \u201epo\u0161ast epidemije pro\u017eivimo sa \u0161to manje trauma, iako je i dosad na\u017ealost\nbilo prili\u010dno trauma\u201c.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Tijekom rasprave na rekolekciji,\nsve\u0107enik je postavio pitanje za\u0161to tijekom epidemije sve\u0107enici nisu mogli i\u0107i u\nbolnicu dijeliti sakramente bolesnima i umiru\u0107ima, pridr\u017eavaju\u0107i se propisanih\nmjera. Naime, ljudi su htjeli dolazak sve\u0107enika u bolnicu, ali mjerodavne\nvlasti ili odgovorni u bolnici u nekim slu\u010dajevima to nisu dopustili, ni uz\npo\u0161tovanje epidemiolo\u0161kih mjera od strane sve\u0107enika. <\/p>\n\n\n\n

Jedan zadarski sve\u0107enik je\nistaknuo: \u201eNije bilo javne odredbe ni na\u010delne zabrane da sve\u0107enik ne smije do\u0107i\nu bolnicu. Najgora je stvar da umiru\u0107i tra\u017ei sve\u0107enika, tra\u017ei ispovijed, tra\u017ei\npri\u010dest, a da mi to ne mo\u017eemo osigurati. Ako gledamo stvari pod vidikom\nvje\u010dnosti, sve\u0107enik se doista treba izlo\u017eiti riziku, jer je spasenje du\u0161e prvi\nzakon Crkve, a i zemaljski \u017eivot je manje vrijedan od vje\u010dnoga \u017eivota, pa i taj\nrizik treba prihvatiti. Istom riziku izla\u017eu se sve\u0107enik i zdravstveno osoblje\nkoje radi u bolnici\u201c. <\/p>\n\n\n\n

Dr. \u010civljak na to je rekao kako\nje u po\u010detku epidemije vladao strah i u bolnici nitko nije \u017eelio preuzeti\nodgovornost za eventualno \u0161irenje zaraze vani. No, sada kada se vi\u0161e zna o tom\nvirusu, dr. \u010civljak smatra da je dolazak sve\u0107enika u bolnicu mogu\u0107e osigurati. Predava\u010d\nje istaknuo potrebu suradnje izme\u0111u zdravstvene ustanove i biskupije kao\nnadle\u017ene ustanove za sve\u0107enika. S obzirom da je dosta bolni\u010dkih kapelana\nstarije \u017eivotne dobi koji su u ve\u0107em riziku od lo\u0161ih posljedica infekcije,\nmogu\u0107e je da ih tijekom epidemije zamijeni mla\u0111i sve\u0107enik kao bolni\u010dki kapelan u\npodjeli sakramenta u bolnici, koji nema neku akutnu bolest. Dr. \u010civljak je\nrekao da u tom slu\u010daju sve\u0107enik treba biti odjeven u propisanu za\u0161titnu opremu\nkao lije\u010dnici i zdravstveno osoblje, da ne do\u0111e do ugroze. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

\u201eLije\u010dnik u tom slu\u010daju treba cijelo vrijeme biti uz sve\u0107enika i \u0161tititi sve\u0107enika dok je uz pacijenta u bolnici, jer sve\u0107enik nije zdravstveni radnik i ne mo\u017ee znati \u0161to u nekom trenutku mora u\u010diniti. Ako su zadovoljeni preduvjeti, da jedna i druga strana to ho\u0107e, pacijent, bolnica i biskupija, uz maksimalne mjere za\u0161tite, vjerujem da mo\u017eemo biti za\u0161ti\u0107eni\u201c istaknuo je dr. \u010civljak, rekav\u0161i da ne mora biti na desetke sve\u0107enika koji \u0107e dijeliti sakramente u bolnici tijekom epidemije, ali barem jedan u svakoj biskupiji. Smatraju da sve\u0107eniku treba dopustiti da mo\u017ee i\u0107i u bolnicu dijeliti sakramente, po\u0161tuju\u0107i sve potrebne mjere za\u0161tite, jer je u pitanju spasenje du\u0161a. Jedan zadarski sve\u0107enik imao je iskustvo da je dva puta i\u0161ao podijeliti sakramente bolesnima u bolnicu tijekom epidemije, od toga jedanput i na poziv lije\u010dnika. Bio je odjeven u cijelosti u za\u0161titnoj opremi, kao i lije\u010dnici, sukladno mjerama.<\/p>\n\n\n\n

Tako\u0111er, mnogi znanstvenici\nprigovaraju da smrtnosti od korone ne treba pripisivati svaku smrt, ako je\nosoba koja je umrla od nekog drugog uzroka, toga trena bilo i korona pozitivna.\n<\/p>\n\n\n\n

U razgovoru s predava\u010dem jedan\nsve\u0107enik je podsjetio na rije\u010di splitskog onkologa da je u odre\u0111enom istom\nvremenskom razdoblju nedavno, u Hrvatskoj bilo oko 300 preminulih od korone, a\nu tom istom razdoblju od 5 000 do 7 000 oboljelih od karcinoma umrli su od te zlo\u0107udne\nbolesti. Sve\u0107enik je rekao da je u ve\u0107oj gradskoj \u017eupi gdje je on \u017eupnik do\u0161lo\ndo smrti mla\u0111ih ljudi kojima je zbog korona virusa bilo odgo\u0111eno lije\u010denje pa\nnisu mogli primiti kemoterapiju te su umrli. \u201eU tim trenucima nije se moglo\nsvim bolesnicima omogu\u0107iti sigurno lije\u010denje u bolnicama. Ti ljudi imali su smrtonosnu\nbolest, ali bili su uskra\u0107eni za idealnu zdravstvenu skrb\u201c rekao je dr.\n\u010civljak.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Predava\u010d smatra da je pozitivno\n\u0161to se dogodilo u epidemiji intenzivnija osobna molitva i molitva u krugu\nobitelji. Dr. \u010civljak je otac tri k\u0107eri i posvjedo\u010dio je i osobna iskustva kako\nse epidemija odrazila na \u0161kolovanje njihovih k\u0107eri. Dr. \u010civljak danima nije\nizlazio iz bolnice kao zdravstveni djelatnik. Ukazao je i na mogu\u0107u\nstigmatizaciju s kojima se netko susre\u0107e u javnosti. Rekao je kako je njegovoj\nk\u0107eri, po povratku na posao u poduze\u0107e nakon rada od ku\u0107e tijekom lockdowna,\nbila izmjerena temperatura 37.3, uz rije\u010di: \u201eTvoj tata je doktor, ima\u0161 toliku\ntemperaturu, ti ima\u0161 koronu\u201c. <\/p>\n\n\n\n

Dr. \u010civljak je istaknuo va\u017enost i\npotrebu da se u javnosti \u201ebarem progovori o te\u0161kim posljedicama epidemije na\n\u017eivot ljudi, jer \u0107e nam ve\u0107 i to pomo\u0107i, ako to podijelimo jedni s drugima, \u0161to\nse u hrvatskim zdravstvenim ustanovama vrlo malo radi. Mi jo\u0161 uvijek zabijamo\nglavu u pijesak. Moramo biti svjesni negativnih implikacija epidemije zbog\nizolacije, jer \u010dovjek samo u zajednici mo\u017ee djelovati prema drugima i u\nzajedni\u0161tvu produktivno stvarati\u201c istaknuo je dr. \u010civljak. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Promi\u0161ljaju\u0107i \u0161to \u0107e nam korona u\u010diniti\nu budu\u0107nosti, dr. \u010civljak smatra da je to neizvjesno. \u201eUkoliko epidemija nestane\ni kada nestane, u smislu povratka na staro koje mi mislimo da \u0107e se dogoditi,\npitanje je ho\u0107e li biti povratak tamo gdje smo stali prije godinu dana. Ili\n\u0107emo se u dvije godine, ako epidemija jo\u0161 potraje, nau\u010diti na neko novo i\nprihvatiti novi na\u010din \u017eivota, za koji nisam siguran koliko je opravdan i dobar\u201c\nupozorio je dr. \u010civljak, potaknuv\u0161i na potrebu javnog govora o negativnim\nposljedicama na\u010dina \u017eivota kada ljudi \u017eive u izolaciji i me\u0111usobno udaljeni. <\/p>\n\n\n\n

Citirao je jednog teologa, koji o\nposljedicama vremena korone na \u017eivot Crkve ka\u017ee da bi se Crkvi moglo dogoditi\ndvoje: tzv. ‘participativna Crkva’ u kojoj \u0107e sudjelovati samo odre\u0111eni i\nodabrani, najdosljedniji, i Crkva usluge, kao d.o.o. dru\u0161tvo koja \u0107e nuditi narodu\nsve \u0161to treba, ako treba i internetom, telefonski, putem weba, ali da su i\njedan i drugi na\u010din pogubni za Crkvu, smatra taj teolog. \u201eTrebamo tra\u017eiti\nutjehu i nadu, u molitvi, ne pokleknuti nego raditi \u0161to smo pozvani, davati soje\nruke i svoje sposobnosti kao pomo\u0107 jedni drugima. Velika je neizvjesnost, osje\u0107amo\nnemo\u0107 da u svakom trenutku pru\u017eimo ispravno i najbolje, ali uzdaju\u0107i se u\nGospodina, budimo dostojni poslanja koje nam je dao\u201c potaknuo je dr. \u010civljak.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Predava\u010d je govorio i o\nzna\u010dajkama korona virusa kao uzro\u010dnika pandemije Covid 19 i prethodne dvije\nepidemije \u010diji je uzro\u010dnik korona virus. \u201eKorona virusi nisu nepoznati\n\u010dovje\u010danstvu. Poznajemo ih 60 godina. Od 1960.-ih godina pokazali su se kao\nuzro\u010dnici bolesti u ljudi i u \u017eivotinja, ali nisu bili osobito zanimljivi do\n21. st., jer bili su odgovorni za veliki broj infekcija, ali za vrlo blage\ninfekcije di\u0161nog sustava. Oni su bili naj\u010de\u0161\u0107i uzro\u010dnik onoga \u0161to u narodu\nnaj\u010de\u0161\u0107e nazivamo prehladom. Kada se prehladimo, curi nos, uz blagu, povi\u0161enu\ntemperaturu ili bez nje. To \u0161to se nama doga\u0111a par puta godi\u0161nje, naj\u010de\u0161\u0107e su\nza takve simptome odgovorni korona virusi. Kako su to bezazlene bolesti koje ne\nostavljaju neke trajne posljedice, korona virusi nisu ba\u0161 pobu\u0111ivali veliki\ninteres me\u0111u znanstvenicima i lije\u010dnicima, jer su se smatrali bezazlenim\nvirusima sve do po\u010detka tre\u0107eg tisu\u0107lje\u0107a kad se dogodila epidemija SARS-a\n2002. g. u Kini, gdje je izbila epidemija nove respiratorne bolesti koja je\nizazivala veliki broj smrtnih slu\u010dajeva, te\u0161kih upala plu\u0107a. Ljudi su zavr\u0161ili\nna respiratorima, umirali. Kada se ona prvih par mjeseci po\u010dela \u0161iriti sli\u010dno\nkao i ovaj korona virus 2019. g., izazvala je veliki strah u cijelom svijetu\u201c\nrekao je dr. \u010civljak. <\/p>\n\n\n\n

Slu\u010dajevi SARS-a dogodili su se i\nu nekim zemljama gdje su bili transportirani putovanjima, naj\u010de\u0161\u0107e avionom u\nneke udaljene zemlje. \u201eNakon \u0161est mjeseci ta se SARS epidemija spontano ugasila.\nMi smo iz toga nau\u010dili da korona virusi nisu tako bezazleni, da novi korona\nvirus koji je otkriven 2002. g., SARS korona virus, mo\u017ee izazivati i te\u0161ke\nklini\u010dke slike i te\u0161ke oblike bolesti. Ali ve\u0107ina smo ga ubrzo zaboravili jer\nje on na ljeto 2003. g., u lipnju, nestao, mislili smo da je sve pro\u0161lo. Deset\ngodina iza toga, 2012. g., na Arapskom poluotoku pojavila se nova epidemija,\nnovog korona virusa koji je bio jo\u0161 smrtonosniji od prethodnika iz 2002. g.\nPokazalo se da je on vrlo srodan uzro\u010dniku SARS-a iz 2002. g. u Kini. Ta\nepidemija se pro\u0161irila po cijelom svijetu s manjim brojem slu\u010dajeva u europskim\nzemljama, bili su transportirani iz Azije neki slu\u010dajevi. Zanimljivost toga\nvirusa, za razliku od prvoga iz 2002. g. je da se on nije ugasio. Najve\u0107i broj\nslu\u010dajeva dogodio se na Arapskom poluotoku, u Saudijskoj Arabiji, Kataru, Jemenu.\nTa je epidemija nastavila tinjati idu\u0107e godine. Nazvan je MERS – Middle East\n(srednjoazijski, blisko isto\u010dni korona virus), pa je zadnje manje grupiranje\nslu\u010dajeva MERS-a opisano u prosincu 2019. g. u Kataru. Taj virus nije veliki\neksplozivni epidemijski potencijal, bio je ograni\u010den na podru\u010dje Arapskog\npoluotoka, ali su povremeno izbijali neki \nslu\u010dajevi, izvezeni u neke druge zemlje u svijetu\u201c pojasnio je dr.\n\u010civljak.  <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

\u201eNakon SARS-a i MERS-a, kada smo\nnau\u010dili da korona virusi mogu biti i opasniji nego \u0161to se prije mislilo,\npojavila se ova tre\u0107a epidemija COVID 19 koji je izbio u Kini krajem 2019. g. Pro\u0161irio\nse po svijetu s preko 30 milijuna slu\u010dajeva korona virusne infekcije, u manje\nod godinu dana, i preko milijun smrtnih ishoda diljem svijeta. To je najve\u0107a\nepidemija korona virusa dosada, od ove tri. Ona jo\u0161 uvijek traje. Pou\u010deni\niskustvom od prve epidemije koja je brzo nestala, mi smo se nadali da \u0107e i ova\nna ljeto spontano nestati. Me\u0111utim, to se nije dogodilo. Ta se epidemija\npro\u0161irila po svijetu, zahvatila je i Hrvatsku\u201c rekao je predava\u010d.<\/p>\n\n\n\n

Poja\u0161njavaju\u0107i kao djeluje korona\nvirus, dr. \u010civljak je rekao da se taj virus \u0161iri kaplji\u010dnim putem. \u201eKad \u010dovjek\ngovori i di\u0161e, onda se govorom, disanjem, ka\u0161ljanjem i kihanjem \u0161iri oblak\n\u010destica iz di\u0161nog sustava u kojem je gusto\u0107a tih \u010destica najve\u0107a na pola metra\nod mjesta gdje \u010dovjek govori. Zato je u prevenciji te bolesti vrlo va\u017ena me\u0111usobna\nudaljenost osoba koje potencijalno mogu nositi virus. To je prvi \u010dimbenik koji\nutje\u010de na prenosivost toga virusa. Ukoliko se nalazite na dva metra udaljeni od\nosobe koja ima virus i izlu\u010duje ga u okolinu, na udaljenosti ve\u0107oj od dva metra\nvirus ne mo\u017ee dosegnuti, jer te \u010destice govorom i kihanjem sedimentiraju,\npadaju na podlogu. Kad osoba govori, najve\u0107a gusto\u0107a \u010destica je na pola metra,\npa na metar. Nakon metra, gusto\u0107a \u010destica pada i te \u010destice sedimentiraju na\ntlo. To govori da je fizi\u010dko udaljavanje u kontaktu s osobama jedna od osnovnih\nmjera prevencije, prva mjera za\u0161tite. Ukoliko se nalazite metar i pol do dva\nmetra od osobe koja potencijalno izlu\u010duje virus, to onemogu\u0107ava prijenos toga\nvirusa\u201c rekao je dr. \u010civljak. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

\u010cestice koje osoba izlu\u010duje\npadaju na povr\u0161inu pa i te povr\u0161ine mogu biti kontaminirane virusom koji osoba izlu\u010duje\nu okolinu. Zato je higijena ruku druga va\u017ena mjera u prevenciji, jer\ndezinfekcijom ruku osoba dezinficira sve \u0161to je pokupila diraju\u0107i povr\u0161ine u\nokolini. Time bi trebala sprije\u010diti da virus kojeg eventualno ima na rukama, ne\nunese u svoj organizam diraju\u0107i o\u010di, nos, sluznice. Tre\u0107i moment su maske koje\nsmanjuju \u0161ansu da osoba koja ima virus \u0161iri ga u okolinu. Primarna zada\u0107a maski\nje da zara\u017eena osoba ne izlu\u010duje virus u okolinu. Sekundarna je da osoba koja\nje zdrava, ne aktivira taj virus. Kako se virus prenosi govorom, ka\u0161ljanjem i\nkihanjem, naj\u010de\u0161\u0107e se prenosi kapljicama iz di\u0161nog sustava, pa se, ukoliko\nosoba koja je zara\u017eena nosi masku, znatno, iako ne apsolutno, smanjuje prijenos\nvirusa u okolinu\u201c rekao je dr. \u010civljak. <\/p>\n\n\n\n

Pretpostavlja se da jedna osoba\nmo\u017ee prosje\u010dno zaraziti dvije i pol osobe u svom okoli\u0161u. Domino efektom, za\nmjesec dana od jednog slu\u010daja nastane 400 slu\u010dajeva. To je eksponencijalni\nna\u010din \u0161irenja epidemije. Ukoliko se nekim mjerama smanji taj prijenos za 50 %,\nza 30 dana ne\u0107e biti 400, nego 30, 15 zara\u017eenih osoba. Ukoliko se za 75 %\npostigne smanjenje prijenosa s prve osobe na drugu i sljede\u0107e, za 30 dana bit\n\u0107e svega 2,5 osobe zara\u017eene COVIDOM, rekao je dr. \u010civljak, istaknuv\u0161i da je to\nosnova prevencije \u0161irenja COVID-a: da se mjerama koje smanjuju prijenos prve\nzara\u017eene osobe na svaku idu\u0107u, poku\u0161a za 30, 60 dana, smanjiti bazen ljudi koji\n\u0107e biti zara\u017eeni. \u201eJer u velikim brojkama, od sto zara\u017eenih, deset \u0107e ih imati\nveliki oblik zaraze i zavr\u0161iti u bolnici. Pet \u0107e ih zavr\u0161iti na respiratoru,\njedan \u0107e mo\u017eda umrijeti. Ako je 100 000 ili 30 milijuna zara\u017eenih, iz toga \u0107e\nproiza\u0107i nekoliko milijuna osoba koje \u0107e umrijeti. To je osnova prevencije te\nbolesti\u201c rekao je predava\u010d.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Zdravstveni sustav u Hrvatskoj\nkrajem sije\u010dnja, po\u010detkom velja\u010de 2020. g., po\u010deo se pripremati za epidemiju, \u201edok\njo\u0161 nismo bili uvjereni da \u0107e nas epidemija zahvatiti, jer smo se oslanjali na\ndva prethodna iskustva, iz 2002. i 2012. g., kada nas SARS i MERS nisu\nzahvatili i tada nismo zabilje\u017eili nijedan slu\u010daj korona virusne infekcije u\nHrvatskoj\u201c rekao je dr. \u010civljak. <\/p>\n\n\n\n

Istaknuo je da je zdravstvene\ndjelatnike osobito bilo pogodilo iskustvo potresa u Zagrebu, mjesec dana nakon\nprvog slu\u010daja zaraze u Hrvatskoj. \u201eJer u svim dosada\u0161njim epidemijama zaraznih\nbolesti, ukoliko su bile udru\u017eene s nekom prirodnom katastrofom, ta epidemija i\nbroj slu\u010dajeva te zarazne bolesti bi eksponencijalno buknuli. Dosad se nikad\nnije dogodila neka katastrofa, potres, poplava ili prirodna nepogoda, da je u\ntijeku i epidemija koje nije bilo prije te nepogode, a da postoje\u0107a epidemija tijekom\nte prirodne nepogode nije buknula. Mislili smo da \u0107e epidemija buknuti tijekom\npotresa, da \u0107emo brojiti tisu\u0107e oboljelih i umrlih. Me\u0111utim, to se nije\ndogodilo. Nakon potresa u o\u017eujku, krivulja zara\u017eenosti kroz travanj postepeno se\nsmanjivala. Nismo osjetili eksploziju epidemije nakon potresa u Zagrebu ni u\nHrvatskoj. Hrvatska je bila me\u0111u zadnjim zemljama po broju oboljelih i umrlih\nna milijun stanovnika u Europi\u201c rekao je dr. \u010civljak.<\/p>\n\n\n\n

Zadarski nadbiskup \u017delimir Pulji\u0107\nzahvalio je dr. \u010civljaku \u201ena jasnom i svjedo\u010dkom izvje\u0161\u0107u. To nam je trebalo\nradi na\u0161e uloge koju imamo kao sve\u0107enici, jer mi smo po zvanju i poslanju ne\nsamo tje\u0161itelji i djelitelji svetih tajna, nego i odgojitelji\u201c rekao je mons.\nPulji\u0107, napomenuv\u0161i da je u javnosti prisutno \u201eraslojavanje u pogledu prema toj\nbolesti i u pogledu stava Crkve, biskupa, sve\u0107enika. Svima nam treba\nrazboritosti, jasno\u0107e, a nadasve vjere s kojom mo\u017eemo u ovom neizvjesnom\nvremenu biti u miru sa sobom ali i drugima pru\u017eiti odre\u0111eni mir\u201c rekao je mons.\nPulji\u0107, dodav\u0161i kako nikada u svijetu globalno nije bila takva izolacija, a u\npovijesti je bilo i drugih epidemija. Istaknuo je da se u nadolaze\u0107em razdoblju\nni\u0161ta od pastoralnih aktivnosti ne dokida, ali se obavlja uz po\u0161tivanje\npropisanih mjera.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

U kontekstu intenzivne digitalizacije dru\u0161tva koja osobito dolazi do izra\u017eaja u vrijeme epidemije, nadbiskup je citirao novinara koji je nedavno, potaknut provo\u0111enjem on line nastave u Italiji, rekao da \u201eto vodi prema tehnolo\u0161kom barbarstvu i virtualizaciji sveu\u010dili\u0161ta. Svoj je novinarski rad naslovio: ‘Zbogom Sveu\u010dili\u0161te, slijedi digitalna diktatura’. Bojazan od digitalizacije i virtualizacije prije par godina izrazio je i njema\u010dki psihijatar Manfred Spitzer u knjizi ‘Digitalna demencija’. Autor se kriti\u010dki osvr\u0107e na toliko kori\u0161tenje elektroni\u010dkih medija, pametnih telefona, ra\u010dunala i na\u0161e stalne navezanosti na Internet. Govorimo o ovisnostima o alkoholu, drogi, ali ne i o ovisnosti o Internetu, kori\u0161tenju mobitela. Postajemo ovisnici o digitalnim medijima. Stavio je podnaslov kako mi i na\u0161a djeca ‘Silazimo s uma’. Njegova kriti\u010dka razmi\u0161ljanja mogu pomo\u0107i svima nama da budemo kadri oduprijeti se medijskoj manipulaciji\u201c potaknuo je mons. Pulji\u0107, zaklju\u010div\u0161i: \u201eNalazimo se pred ozbiljnom ku\u0161njom pred kojom nam je o\u010ditovati zauzetost za povjerene du\u0161e i solidarnost s ljudima u nevolji, sa svije\u0161\u0107u da plovimo u istoj la\u0111i i na zajedni\u010dkom moru, kako je rekao papa Franjo. Pretvorimo ovu ku\u0161nju i trenutnu krizu u \u0161ansu da u nevolji budemo strpljivi, a u molitvi postojani. Molitvom i prevencijom u borbi protiv Covid-a 19\u201c zaklju\u010dio je nadbiskup Pulji\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Nakon predavanja, sve\u0107enici su u\nsjemeni\u0161noj kapeli bl. Miroslava Bule\u0161i\u0107a molili krunicu koju je predvodio don\nTihomir Vulin, \u017eupnik Posedarja.<\/p>\n\n\n\n

Ines Grbi\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u201eVjernik pred izazovima COVID-a 19\u201c bila je tema sve\u0107eni\u010dke rekolekcije zadarskog prezbiterija na kojoj je izlagao doc. dr. Rok \u010civljak, …<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":10,"featured_media":44696,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0},"categories":[1],"tags":[],"aioseo_notices":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/10\/P1018761.jpg","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/44695"}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=44695"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/44695\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":44707,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/44695\/revisions\/44707"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/44696"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=44695"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=44695"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=44695"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}