{"id":44121,"date":"2020-09-21T21:44:11","date_gmt":"2020-09-21T20:44:11","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=44121"},"modified":"2020-09-21T21:44:12","modified_gmt":"2020-09-21T20:44:12","slug":"zadar-dr-elvis-razov-dva-benedikta-sveti-benedikt-i-benedikt-xvi-u-tom-imenu-ocituje-se-i-papin-program-bitka-za-dusu-zapada","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=44121","title":{"rendered":"ZADAR: Dr. Elvis Ra\u017eov: \u201eDva Benedikta: Sveti Benedikt i Benedikt XVI.\u201c \u2013 \u201eU tom imenu o\u010dituje se i papin program: bitka za du\u0161u Zapada\u201c"},"content":{"rendered":"\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Temu \u201eDva Benedikta: Sveti Benedikt i Benedikt XVI.\u201c \u010diji je sadr\u017eaj \u201eSveti Benedikt – odgovor na krizu vjere i kulture u Europi prema papi Benediktu XVI.\u201c, dr. Elvis Ra\u017eov stru\u010dno je predstavio na simpoziju \u201eVrijeme, prostor i duhovnost: Benediktinsko mona\u0161tvo i njegovo naslje\u0111e\u201c 17. rujna na Sveu\u010dili\u0161tu u Zadru. <\/p>\n\n\n\n

\u201eSv. Benedikt i njegovo Pravilo postaju u\npontifikatu pape Benedikta XVI. matrica plana za obnovu u vjeri posrnule\nkr\u0161\u0107anske europske civilizacije\u201c poru\u010duje dr. Ra\u017eov i poja\u0161njava za\u0161to je Ratzinger\npri izboru za papu uzeo ime Benedikt. Prvi razlog papa emeritus izri\u010de na svojoj\naudijenciji 27. travnja 2005. g., kada je rekao da se izborom imena Benedikt \u201ehtio\nu duhu povezati sa svojim prethodnikom, papom Benediktom XV., koji je Crkvu\nvodio u te\u0161kim vremenima Prvog svjetskog rata te nastojao biti hrabri i\nautenti\u010dni svjedok mira prije rata i u pora\u0107u. \u017deli nasljedovati svoga\nprethodnika kao slugu mira i pomirenja me\u0111u ljudima i narodima, s dubokom\nsvije\u0161\u0107u da je mir nadasve Bo\u017eji dar za kojega treba moliti, kojeg treba \u010duvati\ni izgra\u0111ivati\u201c istaknuo je dr. Ra\u017eov. \u010citaju\u0107i tu misao Ratzingera, dr. Ra\u017eov\nizra\u017eava dojam da je time \u201eupu\u0107ena kritika pouzdavanja Crkve u novije vrijeme u\ndijalog, u diplomatske vje\u0161tine, dijalog me\u0111u religijama, zajedni\u010dke molitve\nme\u0111u religijama. Mir nije djelo ljudsko nego je dar Bo\u017eji koji se posti\u017ee\nmolitvom jedinom pravom Bogu\u201c istaknuo je dr. Ra\u017eov. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Kao drugi razlog za odabir svoga imena, \u201eBenedikt\nXVI. podsje\u0107a na veli\u010danstveni lik velikog oca zapadnog mona\u0161tva, sv. Benedikta,\nkoji je preko svoga reda imao veliki utjecaj na \u0161irenje kr\u0161\u0107anstva na cijelom\neuropskom kontinentu, pa se zbog toga puno \u010dasti u Njema\u010dkoj, a posebno u\nnjegovoj rodnoj Bavarskoj\u201c rekao je dr. Ra\u017eov, isti\u010du\u0107i da je za Ratzingera sv.\nBenedikt, otac zapadnog mona\u0161tva, suza\u0161titnik Europe, \u201etemeljno upori\u0161te\njedinstva Europe i dokaz, sna\u017eno podsje\u0107anje na neporecive kr\u0161\u0107anske korijene\neuropske kulture i civilizacije\u201c. <\/p>\n\n\n\n

\u201ePapa se prisje\u0107a sna\u017ene poruke sv. Benedikta\nmonasima u svom Pravilu: \u201eNeka im ni\u0161ta ne bude va\u017enije od Krista\u201c. Na po\u010detku\nsvoje papinske slu\u017ebe, papa zaziva zagovor sv. Benedikta da pomogne da nam Krist\nuvijek bude u sredi\u0161tu \u017eivota, na prvom mjestu u mislima i u svakom djelovanju\u201c\nrekao je predava\u010d. U tuma\u010denju papinog odabira imena Benedikt, dr. Ra\u017eov se\npozvao i na papinog brata Georga Ratzingera koji je rekao: iako papa kao prvi\nrazlog za odabir imena navodi svoga prethodnika, Benedikta XV., Georg ka\u017ee da\nje u njihovim razgovorima kao bra\u0107e, Joseph Ratzinger uvijek spominjao sv.\nBenedikta. \u201eMo\u017eemo re\u0107i da on to \u010dini iz po\u0161tovanja prema papi, ali zapravo\nnaglasak je na sv. Benediktu iz Nursije. Osim estetike imena i etimolo\u0161kih\nrazloga, sv. Benedikt je glavni motiv za izbor imena pape, Benedikta XVI.,\nprema mi\u0161ljenju brata Georga\u201c rekao je dr. Ra\u017eov, poru\u010div\u0161i: \u201eU imenu Benedikt o\u010dituje\nse i program papinog pontifikata – a to je bitka za du\u0161u Zapada!\u201c. <\/p>\n\n\n\n

\u201eTako\u0111er, time se signalizira nastavak poslanja i\nvizije pape Ivana Pavla II. kroz osobnu pobo\u017enost sv. Benediktu i duhovne\nprioritete o\u010duvanja najboljega \u0161to je sv. Benedikt ostavio u ba\u0161tinu starom\nkontinentu\u201c rekao je dr. Ra\u017eov. <\/p>\n\n\n\n

Predava\u010d je predstavio i zanimljive \u017eivotne\npovezanosti Benedikta XI. sa sv. Benediktom, po ocu i majci Josepha Ratzingera.\n\u201ePapa pripovijeda Seewaldu o majci koja je bila toplog srca, svestrana,\nvrijedna \u017eena koja je uvijek skrbila za obitelj i nikad nije tro\u0161ila vi\u0161e nego\n\u0161to je imala. Otac je bio strog, racionalan, pravedan \u010dovjek. Na taj na\u010din se i\nu obitelji Josepha Ratzingera uskla\u0111uje Pravilo sv. Benedikta. Duh odricanja\nstvorio je unutarnju solidarnost u njegovoj obitelji te su djeca nau\u010dila biti zadovoljna\ni u najmanjim stvarima. Tu se povezuje Pravilo Benedikta, da treba kombinirati,\npovezivati strogost i blagost\u201c rekao je dr. Ra\u017eov. <\/p>\n\n\n\n

Istaknuo je i da \u201eRatzinger pokazuje manje poznatu\nmisti\u010dnu svijest koja je \u010desto skrivena iza racionalnog aspekta njegovog uma\u201c. Kod\nsvoga duhovnika, Frumentiusa R\u00f6mera iz bavarske opatije sv. Ottilien na Ammerseeu,\nRatzinger se ispovijedao i kao prefekt Kongregacije za nauk vjere. I u tome je\npoveznica papinog \u017eivotnog hoda sa sv. Benediktom. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Razlozi Ratzingerovog\npribli\u017eavanja benediktinskom monasticizmu<\/strong><\/p>\n\n\n\n

\u201eU svojoj kasnijoj dobi Ratzinger se pribli\u017eavao\nbenediktinskom monasticizmu, \u0161to je vidljivo i iz njegovih sve \u010de\u0161\u0107ih posjeta\nsamostanima. Smrt pape Ivana Pavla II. zatekla ga je u Subiacu gdje je primio\nnagradu sv. Benedikta za promicanje \u017eivota i obitelji u Europi\u201c rekao je dr.\nRa\u017eov. Pritom je naveo koja \u010detiri razloga za pribli\u017eavanje Ratzingera\nmonasticizmu navodi teolog Elio Guerriero. <\/p>\n\n\n\n

Prvo, harmoni\u010dno slavlje liturgije u \u017eivotu monaha\ni kr\u0161\u0107ana. Drugo, dostojanstvo \u010dovjeka razvijeno u sjeni samostana, mona\u0161ki\nhumanizam (moli i radi); mona\u0161ka demokracija u \u010dijoj je osnovi pogled prema\nBogu iz kojeg proizlazi istinski humanitet te hitnost vra\u0107anja Krista u\nsredi\u0161te kr\u0161\u0107anskog \u017eivota, kao \u0161to je sredi\u0161njost Krista u Pravilu Sv. Benedikta.\n<\/p>\n\n\n\n

\u201eLiturgija je sredi\u0161te mona\u0161kog \u017eivota oko koje je\norganiziran i oblikovan dan prema Pravilu koje ka\u017ee neka se ni\u0161ta ne\npretpostavi djelu Bo\u017ejem – liturgiji. Papa je realna osoba i ne misli da se\n\u017eivot vjernika mo\u017ee doslovno slijediti u ritmu mona\u0161kog \u017eivota. Ali u svom\niskustvu liturgijskog pokreta do\u017eivio je da sudjelovanje u liturgiji mo\u017ee dati\nskladni ekvilibrij \u017eivotu. Spontanost mo\u017ee dominirati u \u017eivotu i pobo\u017enosti\npojedinca, ali ne i u liturgiji. Stoga je potrebno pratiti liturgijski red\u201c\nrekao je dr. Ra\u017eov, istaknuv\u0161i kako \u201eljubav za razgovor s Bogom u molitvi srca\notvara put gregorijanskom koralu\u201c. <\/p>\n\n\n\n

\u201eZa Ratzingera liturgijsko pjevanje nije samo ukras\nili ustupak dekadentnoj estetici, nego poku\u0161aj suobli\u010davanja vlastitog \u017eivota\nredu svemira i nebeskoj harmoniji, zbog \u010dega mona\u0161ki \u017eivot predla\u017ee kao izvor\nsklada i mira za \u017eivot kr\u0161\u0107ana i cijele Crkve. U radu prepoznaje manualni rad\nkoji je potaknuo susret naroda na Zapadu s kojim zapravo zapo\u010dinje poimanje Europe,\nprema Ratzingeru. Dakle, Europu ne odre\u0111uje toliko geografija, koliko\nzajedni\u010dka kultura. Europa je oblikovana ljevaonicama, uljarama, obradom\nstakla, pivovarama te s njima povezanom administracijom koja se razvila u\nsamostanima i pro\u0161irila na prepisiva\u010dki, minijaturisti\u010dki i arhivisti\u010dki rad.\nTo su bile pretpostavke za razvoj monasti\u010dkog humanizma koji je pripravio put\nza Universitas Studiorum, sredi\u0161te istra\u017eivanja i dubljeg studiranja koje je\nodlu\u010dno doprinijelo fizionomiji Europe\u201c opisao je dr. Ra\u017eov. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Sv. Benedikt\nsmatra se ocem zapadne demokracije<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Istaknuo je da se sv. Benedikt sa svojim Pravilom\nsmatra i ocem zapadne demokracije. \u201eMonah je obavezan na poslu\u0161nost, ali u isto\nvrijeme, njegov je \u017eivot vo\u0111en Pravilom koje je u domeni zakona, ne u domeni\nsamovolje poglavara. Pozvan je i sudjelovati u najva\u017enijim odlukama koje se\nti\u010du njegovog \u017eivota u samostanu i pozvan je birati opata\u201c rekao je predava\u010d,\nistaknuv\u0161i kako povjesni\u010dar Leo Moulin smatra da je \u201erije\u010d parlament izvedena\niz rije\u010di parliamentum – ona je u 11. st. ozna\u010davala vije\u0107e monaha koje je\npomagalo generalnom opatu cistercita u upravljanju redom. Mo\u017ee se, stoga, re\u0107i,\nda monasi stoje na po\u010detku demokracije. Ratzinger tu \u010dinjenicu stavlja pred sve\nkoji su pozvani glasati o najneva\u017enijim stvarima, sve do va\u017enih izbora biskupa\nili samoga pape\u201c istaknuo je dr. Ra\u017eov. Jo\u0161 va\u017enije od mi\u0161ljenja ve\u0107ine i\nuva\u017eavanja manjine u demokraciji, kako ona ne bi pre\u0161la u aroganciju, je \u201e\u010dinjenica\nda se legislativa i \u017eivot monaha odvija, tako re\u0107i, dok gledaju Boga, \u0161to je\nkao sustav sa\u010duvano u Europi do Francuske revolucije – do demokracije bez  Boga\u201c. <\/p>\n\n\n\n

\u201ePriznavanje nepovredivosti ljudskog dostojanstva\nkojem je jamac Bog, omogu\u0107avalo je Europljanima da svladaju velike pote\u0161ko\u0107e u\nvremenu krize. Onda je sve to zaboravljeno. Ratzinger se pita je li prikladno\nna po\u010detku tre\u0107eg tisu\u0107lje\u0107a, kad Europi prijeti terorizam koji cilja razaranje\ndemokracije i same Europe, vratiti se na te misli. Odgovor na to pitanje Ratzinger\ndaje u zaklju\u010dku svoga govora o Europi u krizi kultura u Subiacu. <\/p>\n\n\n\n

\u201eRatzinger smatra da je hitno potrebno vratiti\nKrista u sredi\u0161te kr\u0161\u0107anskog \u017eivota, u skladu s preporukom sv. Benedikta. Prije\nnego je postao Papa, neki su nagovarali Ratzingera da zavr\u0161i svoj \u017eivotopis. On\nje rekao ‘Ne, nikako’. Ina\u010de vrlo otvoren, u prihva\u0107anju sugestija, u tome je\nbio odlu\u010dan: ‘Ne, moram raditi na mom Isusu’. Guerriero ka\u017ee da je Ratzinger\nhtio knjizi o svom Isusu posvetiti svoje napore kao znanstvenik i kao \u010dovjek\nCrkve. To je kasnije zavr\u0161eno u njegovom papinskom mandatu, knjigom u tri\ndijela, Isus iz Nazareta\u201c rekao je dr. Ra\u017eov. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Snaga\nmoralnosti ne dr\u017ei korak s rastom znanosti<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Dr. Ra\u017eov je istaknuo poruke iz Papinog govora o\nEuropi u krizi kultura u Subiacu kojega smatra vrlo va\u017enim i u javnosti je\nnedovoljno predstavljen, a u Hrvatskoj i nedostatno preveden. <\/p>\n\n\n\n

\u201eU prvom dijelu govora Ratzinger razmatra sve\nprobleme \u010dovjeka koji proizlazi iz njegova ovladavanja svijetom i \u010dovjekom\nuslijed tehnolo\u0161kog razvoja. Ali i svih prijetnji koje iz toga proizlaze kao\nne\u017eeljene posljedice, poput nejednakosti u raspodjeli dobara, rastu\u0107e\nsiroma\u0161tvo, eksploatacija zemlje i njenih resursa, glad bolesnih, sukob\nkultura. To pokazuje da rast na\u0161ih tehni\u010dkih mogu\u0107nosti nije pra\u0107en jednakim\nrazvojem na\u0161ih moralnih snaga\u201c naveo je papino upozorenje dr. Ra\u017eov, istaknuv\u0161i\nkako \u201esnaga moralnosti ne dr\u017ei korak s rastom znanosti. \u0160tovi\u0161e, opada jer\ntehnolo\u0161ki misaoni sklop ograni\u010dava moralnost na subjektivna podru\u010dja. Potrebna\nje upravo javna moralnost, jer \u0107e bez njene snage ljudska mo\u0107 sve vi\u0161e prerasti\nu razara\u010dku silu. To nije ni politi\u010dka moralnost, koja ne samo da ne otvara put\nobnovi, nego je blokira. Isto vrijedi za kr\u0161\u0107anstvo i teologiju koja reducira\nbit Isusove poruke o Kraljevstvu Bo\u017ejem na vrijednosti kraljevstva, identificiraju\u0107i\nte vrijednosti glavnim parolama politi\u010dkog moralizma koje proklamira kao\nsintezu svih religija, zaboravljaju\u0107i Boga koji je subjekt i uzrok Kraljevstva\nBo\u017ejega. Na njegovo mjesto dolaze velike rije\u010di i vrijednosti otvorene svakoj\nvrsti zloupotrebe. Dakle, umjesto pravog morala, javnog morala, dolazi politi\u010dki\nmoralizam\u201c tuma\u010dio je Ratzingerove stavove dr. Ra\u017eov. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Europa,\njednom kr\u0161\u0107anska, razvila je kulturu koja je najradikalnija u suprotnosti s\nreligijskim i moralnim tradicijama \u010dovje\u010danstva<\/strong><\/p>\n\n\n\n

\u201eRatzinger stavlja u korelaciju situaciju\nkr\u0161\u0107anstva danas i temelje Europe koja je jednom bila kr\u0161\u0107anski kontinent, a\nkoja je od renesanse preko prosvjetiteljstva razvila znanstvenu racionalnost,\nkoja je vrsta redukcije svijeta na uniformnost. Papa ka\u017ee: \u201eKao posljedica te\nvrste racionalnosti, Europa je razvila kulturu koja je dosad nepoznata\n\u010dovje\u010danstvu, isklju\u010duje Boga iz javne svijesti. Bilo da je potpuno zanijekan,\nbilo da se njegovo postojanje smatra nedokazivim, nesigurnim te tako svede na\npodru\u010dje subjektivnog izbora kao ne\u0161to \u0161to je u svakom slu\u010daju irelevantno za\njavni \u017eivot\u201c\u201c rekao je dr. Ra\u017eov, istaknuv\u0161i da \u201eRatzinger takvu vrstu\nracionalnosti naziva funkcionalnom racionalno\u0161\u0107u koja je posve nova u odnosu na\npostoje\u0107e kulture, jer tvrdi da je racionalno samo ono \u0161to je eksperimentalno\ndokazivo. Budu\u0107i da moralnost pripada potpuno druga\u010dijoj sferi, ona nestaje kao\nsamosvojna kategorija i pojavljuje se samo kao konzekvencijski moral. Europa,\njednom kr\u0161\u0107anska, razvila je kulturu koja je najradikalnija u suprotnosti, ne\nsamo s kr\u0161\u0107anstvom, nego s religijskim i moralnim tradicijama \u010dovje\u010danstva\u201c\nupozorio je dr. Ra\u017eov citiraju\u0107i papina primje\u0107ivanja. <\/p>\n\n\n\n

\u201eRatzinger smatra da se u raspravi o definiranju\nEurope ne radi o pitanju njene nove politi\u010dke forme ili nostalgijskog odlaska u\npro\u0161lost. Nego ta rasprava ti\u010de se odgovornosti za cijelo \u010dovje\u010danstvo\ndana\u0161njice. Kontrast izme\u0111u kulture koja je u korijenu Europe i sada\u0161nje\nkulture koja dominira Europom ocrtava se u pitanju nespominjanja Boga ili\nkr\u0161\u0107anskih korijena u europskom ustavu. Djelovanje Crkve u europskom \u017eivotu\nsmje\u0161ta se samo u prostor politi\u010dkog kompromisa, ali ne igra nikakvu formativnu\nulogu u temeljnom samorazumijevanju Europe\u201c pojasnio je Ratzingerove stavove\ndr. Ra\u017eov. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Zahtjevi da\nse kr\u0161\u0107anska kultura i religija moraju uskladiti sa sekularnom<\/strong><\/p>\n\n\n\n

\u201ePovr\u0161ni razlog tobo\u017enje tolerancije prema drugim\nreligijama samo prekriva pravi razlog kojim se \u017eeli izbje\u0107i moralno usmjerenje\nkoje donosi spominjanje kr\u0161\u0107anskih korijena, identiteta Europe. \u0160to u kona\u010dnici\nzna\u010di poku\u0161aj gra\u0111enja ljudske zajednice bez ikakvog odnosa prema Bogu. To je\nprosvjetiteljska Europa. Dublji razlozi dvostrukog ‘ne’ Bogu i kr\u0161\u0107anskim\nkorijenima u Ustavu Europske unije skrivaju se u ideji da samo radikalna,\nprosvjetiteljska kultura, mo\u017ee definirati \u0161to je europska kultura. A razli\u010dite\nreligije, religijske kulture, mogu samo supostojati s kulturom prosvjetiteljstva,\ntako dugo dok je po\u0161tuju i podre\u0111uju se njenim kriterijima\u201c rekao je dr. Ra\u017eov,\nupozoriv\u0161i kako \u0107e \u201esada biti ne\u0161to \u0161to ni u komunizmu nije bilo. Jer, u\nkomunizmu Boga nema, no njihov je stav bio, \u0161to vi propovijedate u crkvama, to\nnas ne zanima. Sada se kr\u0161\u0107anska kultura i religija moraju uskladiti sa\nsekularnom, prosvjetiteljskom religijom. Ono \u0161to nije u skladu s time, treba\nbiti odba\u010deno. To je ono \u0161to je Hillary Clinton rekla: ‘Religijska uvjerenja\ntrebaju biti promijenjena’. U skladu sa sekularnom religijom prosvjetiteljstva\u201c\nupozorio je dr. Ra\u017eov. <\/p>\n\n\n\n

\u201eKultura prosvjetiteljstva je bitno odre\u0111ena pravom\nna slobodu koja je pogre\u0161no definirana ili uop\u0107e nije definirana te neizbje\u017eno\nsadr\u017ei unutarnje kontradikcije. Kori\u0161tenje takvog pojma radikalne slobode\ndonosi sa sobom ograni\u010denja slobode koja su bila nezamisliva prije samo jedne\ngeneracije te tako konfuzna ideologija slobode vodi dogmatizmu, koji je u\nkona\u010dnici sve vi\u0161e i vi\u0161e neprijateljski raspolo\u017een prema slobodi\u201c upozorio je\ndr. Ra\u017eov, istaknuv\u0161i da je \u201eto kultura u kojoj je razum navodno kona\u010dno\npostigao punu samosvijest, pola\u017ee pravo na univerzalnost i zami\u0161lja da je\npotpun u samom sebi, bez potrebe da bude dopunjen bilo kojim drugim \u010dimbenikom\nkulture. Norme i sadr\u017eaji te kulture prosvjetiteljstva su jedini \u0161to je\npotrebno za definiranje europskog identiteta, \u0161to zna\u010di da bilo koja dr\u017eava,\nkoja usvoji te kriterije, mo\u017ee pripadati Europi. Bog ne smije imati ni\u0161ta s\njavnim \u017eivotom i temeljima dr\u017eave. To je ono pitanje Turske, mo\u017ee li Turska\nbiti dio Europe il ine. Ako to prihvati, mo\u017ee\u201c rekao je dr. Ra\u017eov. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Po principu da je \u010dovjek mjera svih stvari, sloboda postaje razarala\u010dka snaga<\/strong><\/p>\n\n\n\n

\u201eRazumske spoznaje koje imaju univerzalnu\nvrijednost, kao \u0161to je uvid da dr\u017eava ne mo\u017ee nametati religiju, nego je se\nmo\u017ee samo slobodno prihvatiti, po\u0161tivanje temeljnih ljudskih prava za sve,\ndioba vlasti i njena kontrola, ne mogu biti realizirane na isti na\u010din u svakom\npovijesnom kontekstu. Nema svako dru\u0161tvo sociolo\u0161ke pretpostavke za takvu vrstu\nstrana\u010dke demokracije koja postoji na Zapadu. Iluzija je misliti da je mogu\u0107a\npotpuna religijska neutralnost dr\u017eave, u ve\u0107ini povijesnih konteksta.\nProsvjetiteljski pozitivizam sa svojim antimetafizi\u010dkim stavom ne ostavlja\nmjesta za Boga, nego samo ograni\u010dava pozitivni razum, \u0161to je adekvatno\ntehni\u010dkom podru\u010dju. Ali, kad ga se generalizira, dovodi do osaka\u0107enja \u010dovjeka\u201c\nupozorio je dr. Ra\u017eov, dodav\u0161i da je \u201eprosvjetiteljska filozofija sa svojom\nodgovaraju\u0107om kulturom nepotpuna. Ona svjesno presijeca vlastite kulturne\nkorijene, li\u0161avaju\u0107i se time izvornih snaga iz kojih je i sama proiza\u0161la. A to\nje temeljna memorija \u010dovje\u010danstva bez koje razum gubi svoj kompas. Kako vrijedi\nprincip da je \u010dovjek mjera svih stvari te onda ono \u0161to on zna i mo\u017ee, to i\nsmije u\u010diniti, a zabrana bi bila negacija slobode koja je vrhovna i apsolutna\nvrijednost – ta sloboda postaje razarala\u010dka snaga. \u010covjek u kona\u010dnici, prema\nglasnogovornicima prirodnih znanosti, nema slobodu, \u0161to je u potpunoj suprotnosti\ns po\u010detnom pozicijom prosvjetiteljstva. \u010covjek, \u0161tovi\u0161e, nije ni\u0161ta posebno u\nodnosu na druga bi\u0107a te treba biti tretiran kao i ona\u201c rekao je dr. Ra\u017eov, ilustriraju\u0107i\nto primjerom da \u201esvi ispu\u0161tamo ugljik dioksid, pa treba imati manje djece, jer uni\u0161tavamo\nokoli\u0161, zemlju, klimatske promjene\u201c. <\/p>\n\n\n\n

\u201eTime se dogodilo potpuno odsijecanje od korijena\npovijesnog pam\u0107enja \u010dovje\u010danstva. Ratzinger stoga zaklju\u010duje da takva\nfilozofija ne izra\u017eava ljudski razum u njegovoj punini, ve\u0107 ga osaka\u0107uje te je\nne mo\u017eemo smatrati racionalnom. Istovremeno, ona je nepotpuna te se mo\u017ee\nizlije\u010diti samo ponovnim povezivanjem s njenim korijenima, jer stablo bez\nkorijena vene, pritom ne negiraju\u0107i sve njene pozitivne strane, koje navodi.\nEuropsko negiranje kr\u0161\u0107anskih korijena nije odraz visoke tolerancije koja\npo\u0161tuje sve kulture jednako, bez da jednu privilegira, nego je to\napsolutiziranje jednog na\u010dina mi\u0161ljenja i \u017eivljenja koje stoji u radikalnoj\nsuprotnosti s povijesnim kulturama \u010dovje\u010danstva. Dakle, prava antiteza nije izme\u0111u\nrazli\u010ditih religijskih kultura, nego izme\u0111u radikalne emancipacije \u010dovjeka od\nBoga, od korijena \u017eivota s jedne strane i velikih religijskih kultura s druge\nstrane. U tome se sastoji pravi sukob kultura, prema Ratzingeru\u201c istaknuo je\ndr. Ra\u017eov. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Potrebni su\nnam (kr\u0161\u0107anski) korijeni kako bismo pre\u017eivjeli – Stablo bez korijena vene<\/strong><\/p>\n\n\n\n

\u201eRelativizam kao polazna to\u010dka svega re\u010denoga\npostaje tako dogmatizam (otud diktatura relativizma), koji vjeruje u\nposjedovanje definitivne spoznaje razuma i prava – smatrati sve drugo samo\njednim stadijem razvoja \u010dovje\u010danstva koji je temeljno nadvladan te ga je\nnajbolje tretirati kao \u010distu relativnost. Ratzinger stoga dr\u017ei da su nam\npotrebni korijeni kako bismo pre\u017eivjeli te da ne smijemo izgubiti Boga iz vida,\nkako ne bismo izgubili ljudsko dostojanstvo\u201c rekao je predava\u010d. <\/p>\n\n\n\n

Dr. Ra\u017eov je rekao kako \u201eRatzinger predla\u017ee sekularistima,\njer njihov projekt je propao, da poku\u0161aju \u017eivjeti kao da Boga ima. Premda\nosobno ne vjeruju, neka to poku\u0161aju, jer njihov je poku\u0161aj propao. Jer dolazimo\nu diktaturu, u neslobodu, dolazimo u totalni dogmatizam i to je negacija\nmemorije \u010dovje\u010danstva u smislu religije, dakle, dru\u0161tvo bez Boga\u201c. <\/p>\n\n\n\n

\u201eRatzinger se vra\u0107a i na Grgura Velikog koji\nspominje iskustvo sv. Benedikta u kuli gdje je imao misti\u010dno iskustvo Boga, kad\nje jedna zraka rastjerala svu tamu, a on je spoznao svu ukupnost svijeta. Onda\nka\u017ee, ‘Nije se svijet suzio, nego se ljudska du\u0161a ra\u0161irila’, u smislu da\nljudski razum treba ponovno ra\u0161iriti svoju du\u0161u za svu stvarnost, a ne redukciju,\namputirani razum koji se bavi samo onim \u0161to je pozitivizam, onim \u0161to je\nzemaljsko, a ne uklju\u010duje Boga kao temelj sve stvarnosti\u201c zaklju\u010dio je dr.\nElvis Ra\u017eov.                         <\/p>\n\n\n\n

\u00a0\u00a0\u00a0 \u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0Ines Grbi\u0107<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"
Foto: I. Grbi\u0107<\/figcaption><\/figure>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Temu \u201eDva Benedikta: Sveti Benedikt i Benedikt XVI.\u201c \u010diji je sadr\u017eaj \u201eSveti Benedikt – odgovor na krizu vjere i kulture …<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":10,"featured_media":44122,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0},"categories":[1],"tags":[],"aioseo_notices":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/09\/P1017954-1.jpg","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/44121"}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=44121"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/44121\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":44136,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/44121\/revisions\/44136"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/44122"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=44121"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=44121"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=44121"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}