{"id":44103,"date":"2020-09-20T17:44:04","date_gmt":"2020-09-20T16:44:04","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=44103"},"modified":"2020-09-20T17:44:05","modified_gmt":"2020-09-20T16:44:05","slug":"zadar-dr-mladen-parlov-papa-pavao-vi-i-sveti-benedikt-ako-zelimo-znati-sto-je-europa-moramo-ici-u-njene-duhovne-temelje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=44103","title":{"rendered":"ZADAR: Dr. Mladen Parlov: Papa Pavao VI. i sveti Benedikt: “Ako \u017eelimo znati \u0161to je Europa, moramo i\u0107i u njene duhovne temelje”"},"content":{"rendered":"\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Temu \u201ePapa Pavao VI. i sveti Benedikt\u201c dr. Mladen\nParlov, dekan KBF-a u Splitu, aktualizirao je razmatraju\u0107i povijesni kontekst te\nsada\u0161nje dru\u0161tvene i duhovne prilike u Europi, poja\u0161njavaju\u0107i u \u010demu su\nkorijeni i koji su uzroci (ne)jedinstva Europe, \u010dega smo i u na\u0161em vremenu\nsvjedoci. Izlaganje je odr\u017eao na simpoziju \u201eVrijeme, prostor i duhovnost:\nBenediktinsko mona\u0161tvo i njegovo naslje\u0111e\u201c 17. rujna na Sveu\u010dili\u0161tu u Zadru.   <\/p>\n\n\n\n

Definirati Europu zemljopisno nije lako, okvir\nnjenih granica. Prestaje li ona na Uralu ili iza Urala, koje dr\u017eave i narodi je\n\u010dine, rekao je dr. Parlov. Papa Ivan Pavao II. ka\u017ee da je Europa prije svega\nkulturni pojam, ne toliko zemljopisni i povijesni. \u201eZa razumijevanje Europe\nvi\u0161e pozornosti treba posvetiti prou\u010davanju vjerskog razvitka jer je upravo u\nvjeri Europa prona\u0161la svoj izvorni temelj jedinstva. Ako \u017eelimo znati \u0161to je Europa,\nmoramo i\u0107i u njene duhovne temelje. A to je kr\u0161\u0107anstvo koje je bilo\nintegrativni \u010dimbenik onoga \u0161to smo donedavno poznavali kao Europa. Rimsko\ncarstvo se raspalo najezdom barbarskih naroda, a Crkva je bila snaga koja je\nnove narode prihva\u0107ala u svoje krilo, polako ih integrirala. Veliku zaslugu u\ntome imalo je i jedinstvo jezika u Katoli\u010dkoj Crkvi te jedinstvo vjere\u201c\nistaknuo je dr. Parlov. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Predava\u010d je rekao da je pontifikat Pavla VI., koji postaje\npapa u kolovozu 1963. u tijeku zasjedanja Drugog vatikanskog sabora, \u201eobilje\u017een\nte\u0161kim razdobljem u kojem tanko\u0107utni papa Pavao VI. nastoji uz Bo\u017eju pomo\u0107\nvoditi Crkvu naprijed. Petnaest godina obavljao je pontifikat u te\u0161kim\nokolnostima u kojima se na\u0161la Crkva iza Drugog vatikanskog sabora\u201c. Bilo je to\ni vrijeme seksualne revolucije 1968.  <\/p>\n\n\n\n

Dr. Parlov je pojasnio \u0161to je prethodilo Papinom\nproglasu sv. Benedikta za\u0161titnikom Europe. Naime, Pavao VI. je na blagdan\nPreobra\u017eenja Gospodinova u kolovozu 1964. g. objavio svoju prvu encikliku\nEcclesiam Suam. \u201eNe bez razloga. U tijeku je rasprava Lumen Gentium, a Pavao\nVI. je na tragu enciklike Pija XII. htio dati usmjerenje koncilskim ocima u\ndoradi enciklike Lumen Gentium. Njegove sugestije nisu bile ba\u0161 uva\u017eene i prevladala\nje druga koncepcija. Crkva sebe vi\u0161e nije predstavila kao Kristovo misti\u010dno\ntijelo nego kao Bo\u017eji narod u hodu. To valja imati na umu, jer niti 20 dana\nposlije, 24. listopada 1964., papa Pavao VI. svojim apostolskim pismom Pacis\nNuntius progla\u0161ava sv. Benedikta za\u0161titnikom Europe\u201c istaknuo je dr. Parlov. <\/p>\n\n\n\n

\u201eNeposredni povijesni kontekst toga Pisma bila je\nobnova benediktinskog samostana Monte Cassino koji je bio potpuno razoren 1944.\ng. u bombardiranju saveznika, jer je bio okupiran od nacista. Nakon 20 godina\nobnove, papa Pavao VI. do\u0161ao je na Monte Cassino te je u prigodi otvaranja\nobnovljenog samostana predstavio svoje apostolsko pismo Pacis Nunitus\u201c rekao je\ndr. Parlov. Predstavio je glavne naglaske iz toga papinog Pisma.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Pavao VI. na po\u010detku pisma Pacis Nuntius \u201eBenedikta\nnaziva glasnikom mira, tvorcem sjedinjenja, u\u010diteljem, nadasve vjesnikom Kristove\nvjere i utemeljiteljem mona\u0161kog \u017eivota na Zapadu. Poslije velikih razaranja\nDrugog svjetskog rata te po\u010detnog ekonomskog pomirenja i povezivanja zara\u0107enih\nnaroda (Europska zajednica za \u010delik i ugljen, 1952.) te Ugovora o osnivanju\nEEZ-a 1957., Pavao VI. svojim apostolskim pismom \u017eeli podsjetiti na duhovne\ntemelje Europe, odnosno europskih naroda\u201c rekao je dr. Parlov, istaknuv\u0161i da se\nzajedni\u0161tvo ne mo\u017ee graditi isklju\u010divo na ekonomskim temeljima, ako se zaborave\nduhovni temelji. <\/p>\n\n\n\n

\u201ePapa ka\u017ee kako je Benedikt kri\u017eem, knjigom i\nplugom postavio temelje budu\u0107e europske kulture. Kri\u017eem, odnosno Kristovim\nzakonom donio je postojanost i razvoj ure\u0111enju javnog i privatnog \u017eivota. Kri\u017eem\nje osigurano duhovno jedinstvo Europe, \u0161to je omogu\u0107ilo razli\u010ditim europskim\nnarodima da postanu jedan Bo\u017eji narod. Knjigom, odnosno kulturom, Benedikt je\nsa\u010duvao klasi\u010dnu anti\u010dku kulturu prenose\u0107i je budu\u0107im nara\u0161tajima. Ujedno je\nobnovio kult i kulturu znanja. Upravo su oko mona\u0161kih benediktinskih samostana\nnastajali gradovi, prve \u0161kole, centri kulture i opismenjivanje cijele Europe.\nRalom, odnosno poljodjelstvom, Benedikt je zapu\u0161tene i opustjele zemlje\npretvorio u plodna polja i vrtove. Sjedinjuju\u0107i rad i molitvu, Benedikt je\noplemenio ljudski trud i rad. Europi je donio red i pravdu kao temelje istinske\ncivilizacije\u201c naveo je dr. Parlov.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

\u201ePavao VI. podsje\u0107a kako je ve\u0107 Pio XII. u svom\ngovoru iz 1947. pozdravio sv. Benedikta kao oca Europe, jer je europskim narodima\nprenio ideju reda i pravde koja se nalazi u temelju istinske civilizacije.\nPodsjetio je i kako je Pio XII. izrazio \u017eelju da europski narodi po zagovoru\nsv. Benedikta uspostave odnose bratstva, \u0161to je bila \u017eelja i Ivana Pavla II. Jedinstvo\neuropskih naroda na srcu je i papi Pavli VI. Zato i progla\u0161ava sv. Benedikta za\u0161titnikom\nEurope, izra\u017eavaju\u0107i na kraju apostolskog pisma \u017eelju da mu sv. Benedikt usli\u0161i\nmolbe i zavjete – kao \u0161to je u starini svjetlom kr\u0161\u0107anske civilizacije raspr\u0161io\ntmine, donio dar mira, neka i sada bdije nad europskim \u017eivotom i jo\u0161 ga vi\u0161e\nrazvije\u201c rekao je dr. Parlov.<\/p>\n\n\n\n

Pavao VI. progla\u0161ava Benedikta za\u0161titnikom Europe u\nvremenu \u201ekada Europa lije\u010di te\u0161ke ratne rane i poku\u0161ava skupiti krhotine\neuropske civilizacije koja je dala nemjerljiv doprinos cijelom \u010dovje\u010danstvu\u201c\nrekao je predava\u010d. \u201eProcesi dezintegracije Europe kulminirali su u Drugom\nsvjetskom ratu, no po\u010deli su puno ranije, istodobno kad je Europa dosegla svoje\nnajve\u0107e jedinstvo, a to je krajem Srednjeg vijeka\u201c upozorio je dr. Parlov.\nPodsjetio je kako je u integraciji Europe veliki doprinos dalo Karolin\u0161ko\ncarstvo, jer je obnovilo Rimsko carstvo za koje nije bilo potvr\u0111eno da je\nnestalo. Tako je u Srednjem vijeku nastala sintagma Sveto Rimsko carstvo. \u201eOno\nje bilo poimano kao carstvo u kojem je Crkva integrativni \u010dimbenik i proces integracije\nod Karolin\u0161kog carstva, preko slanja benediktinskih monaha i u na\u0161e krajeve.\nBenediktinci su donijeli svjetlo vjere u mlade europske narode. Ba\u0161 kad se Europa\nintegrirala kao jedna civilizacija, kr\u0161\u0107ansko dru\u0161tvo, tada su ujedno po\u010deli i\nprocesi dezintegracije. Pojavila se renesansa, humanizam, skupina pametnih\nljudi kojima Crkva vi\u0161e nije trebala kao u\u010diteljica koja \u0107e ih u\u010diti misliti i\ndavati doprinos. Htjeli su vrednovati povijest bez Crkve, Kristovog zakona.\nOdatle je bio vrlo mali korak do reformacije koja je razorila ono \u0161to se nazivalo\nEuropa, odnosno jedinstvo Europe\u201c istaknuo je dr. Parlov. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Podsjetio je da se po\u010detkom 16. st. veliki dio\ngermanskog svijeta odvaja od Rima. \u201eTeokratsko jedinstvo srednjovjekovnog\nkr\u0161\u0107anstva raspalo se, a Europa uskoro postaje zajednica suverenih dr\u017eava u\nkojima je svjetovna kne\u017eevska vlast ukinula ili o\u0161tro ograni\u010dila duhovnu vlast\nuniverzalne Crkve. Na sjeveru je vladalo geslo, ‘\u010ciji je kralj, njegova je\nreligija’. Nastanak nacionalnih dr\u017eava nije bilo prijetnja jedinstvu Europe,\njer je Europa po sebi zajednica razli\u010ditih naroda od kojih je svaki bio\nsvjestan svoje osobitosti, a svi su bili ujedinjeni zajedni\u010dkom duhovnom\ntradicijom. Kad je do\u0161la u pitanje ta tradicija, Europa se po\u010dela uru\u0161avati\u201c\nrekao je dr. Parlov. <\/p>\n\n\n\n

U 20. st. doga\u0111a se \u201enajsna\u017enije rastakanje\neuropske kulture koje se o\u010ditovalo u dva velika svjetska rata i pojavi velikih\ntotalitarizama koji su sru\u0161ili europsku zajednicu naroda te Europi oduzeli vode\u0107u\nulogu u svijetu. Od subjekta, Europa postaje objekt me\u0111unarodne politike.\nTotalitarni sustavi su pora\u017eeni u Europi, ali ostale su njihove brojne\nposljedice. \u010cesto se ka\u017ee kako je komunizam propao zbog svog la\u017enog\ngospodarskog dogmatizma, a zaboravlja se re\u0107i da je najprije propao zbog\npreziranja ljudskih prava, zbog podlaganja morala zahtjevima sustava. Istinska\npropast koja je ostala na ru\u0161evinama komunizma nije gospodarske naravi, nego se\nsastoji u otvrdnu\u0107u du\u0161a, uni\u0161tenju moralne svijesti\u201c upozorio je dr. Parlov,\nrekav\u0161i kako se \u201edanas Europi ne osporava gospodarski slom komunizma, zbog\nkojeg su stari komunisti vrlo brzo postali najve\u0107i pobornici liberalnog\ngospodarstva. No, moralnu i religioznu dimenziju problema svjesno se zaboravlja\ntako da se posljedice toga zaborava osje\u0107aju do danas\u201c.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Dr. Parlov je citirao papu emeritusa Josepha\nRatzingera koji je u knjizi ‘Kr\u0161\u0107anstvo i kriza kultura’ napisao da je \u201erastakanje\nnajsigurnijih spoznaja o Bogu, o sebi i svemiru, rastakanje svijesti o\nnedodirljivim moralnim vrijednostima, jo\u0161 uvijek i sada iznova i na\u0161 problem i\nmo\u017ee dovesti do samouni\u0161tenja europske svijesti, \u0161to moramo promatrati kao\nstvarnu opasnost za europske narode\u201c.<\/p>\n\n\n\n

\u201eDonedavno se \u010dinilo kako je Europa preko\nnadnacionalne tvorevine Europske unije postigla \u017eeljeno jedinstvo s velikim planovima\nza zajedni\u010dku budu\u0107nost i daljnje \u0161irenje prema Istoku. No, pojava pandemije\niznova je pokazala kako se integracija ne mo\u017ee temeljiti isklju\u010divo na\nekonomskim temeljima. U situaciji s koronavirusom opet su podignute me\u0111unarodne\ngranice koje su bile oborene. U ovoj krizi svaka dr\u017eava bori se za sebe,\nnajprije misli na sebe i opet se podi\u017eu granice u za\u0161titu vlastitih interesa\u201c\nrekao je dr. Parlov.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Sumiraju\u0107i aktualnost poruke apostolskog pisma\nPacis Nuntius Pavla VI., dr. Parlov rekao je da \n\u201eEuropa svoj jedinstveni zna\u010daj duguje \u010dinjenici \u0161to je uvijek bila\nzajednica naroda od kojih je svaki svjestan svoje osobnosti, s tim da su svi ti\neuropski narodi bili ujedinjeni zajedni\u010dkom duhovnom tradicijom, duhovnom\nkulturom i zajedni\u010dkim moralnim vrijednostima. U vrijeme kad osna\u017euje i  pro\u0161iruje svoje ekonomsko i politi\u010dko\njedinstvo, suvremena Europa pati od duboke krize vrednota\u201c upozorio je dr.\nParlov, rekav\u0161i kako Ivan Pavao II. u pobudnici ‘Ecclesia in Europa’ opisuje\nduhovno stanje Europe: \u201eU Europi se brojne osobe doimaju zbunjenima,\nnesigurnima, beznadnima, a to stanje dijeli i veliki broj kr\u0161\u0107ana. Papa isti\u010de\ngubitak kr\u0161\u0107anskog pam\u0107enja naslje\u0111a \u0161to prati indiferentizam. Zbog toga mnogi\nEuropljani ostavljaju dojam kao da \u017eive bez duhovnih korijena, kao nasljednici\nkoji su spiskali svoju ba\u0161tinu koju im je povijest namrla. Gubitak pam\u0107enja\nprati i strah od budu\u0107nosti koje se mnogi boje. Nutarnja praznina razdire\nmnoge, gubitak vjere u smisao \u017eivota, drasti\u010dno smanjenje nataliteta, opadanje\nzanimanja za sve\u0107enika zvanja i posve\u0107eni \u017eivot\u201c.<\/p>\n\n\n\n

\u201eI sada je primjetno, kako se u politici prema\nmigrantima i drugim zakonima koji se donose, poput Istanbulske konvencije i Marake\u0161kog\nsporazuma, o\u010dituje ono \u0161to je Ratzinger konstatirao u svojoj knjizi: da ‘u\nEuropi postoji \u010dudna mr\u017enja prema sebi samima, mr\u017enja koja vodi Europljane da\nsebe uni\u0161tavaju’. Mislim da tu treba tra\u017eiti aktualnost apostolskog pisma Pacis\nNuntius. Odnosno, ponovno podsjetiti na sv. Benedikta koji je u temelju onoga\n\u0161to nazivamo kr\u0161\u0107anska Europa, pozivati na otkrivanje vlastite duhovne ba\u0161tine\ni na njoj iznova graditi zajednicu europskih naroda. Nije to samo zaklju\u010dak\npapa Pavla VI., Ivana Pavla II. i Bendikta XVI., nego i velikih europskih\nmislilaca, koji, makar i agnostici, ka\u017eu: ‘Mi se jo\u0161 uvijek moramo zvati\nkr\u0161\u0107anima i jedino nas kr\u0161\u0107anstvo mo\u017ee spasiti od nas samih’\u201c zaklju\u010dio je dr.\nMladen Parlov.     <\/p>\n\n\n\n

\u00a0Ines Grbi\u0107<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"
Foto: I. Grbi\u0107<\/figcaption><\/figure>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Temu \u201ePapa Pavao VI. i sveti Benedikt\u201c dr. Mladen Parlov, dekan KBF-a u Splitu, aktualizirao je razmatraju\u0107i povijesni kontekst te …<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":10,"featured_media":44104,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0},"categories":[1],"tags":[],"aioseo_notices":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/09\/P1017945-1.jpg","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/44103"}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=44103"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/44103\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":44116,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/44103\/revisions\/44116"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/44104"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=44103"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=44103"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=44103"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}