{"id":44078,"date":"2020-09-20T12:08:07","date_gmt":"2020-09-20T11:08:07","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=44078"},"modified":"2020-09-20T12:08:21","modified_gmt":"2020-09-20T11:08:21","slug":"zadar-o-jozo-milanovic-trazenje-boga-u-benediktovoj-skoli-sluzbe-gospodnje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=44078","title":{"rendered":"ZADAR: O. Jozo Milanovi\u0107: Tra\u017eenje Boga u Benediktovoj \u0160koli slu\u017ebe Gospodnje"},"content":{"rendered":"\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n

O temi \u201eTra\u017eenje Boga u Benediktovoj \u0160koli slu\u017ebe\nGospodnje\u201c izlagao je o. Jozo Milanovi\u0107, OSB, benediktinac iz samostana na\n\u0106okovcu, na simpoziju \u201eVrijeme, prostor i duhovnost: Benediktinsko mona\u0161tvo i\nnjegovo naslje\u0111e\u201c odr\u017eanom 17. rujna  u Sve\u010danoj\ndvorani na Sveu\u010dili\u0161tu u Zadru. <\/p>\n\n\n\n

Citiraju\u0107i KKC: \u201e\u010ce\u017enja za Bogom upisana je \u010dovjeku\nu srce. Jer je od Boga i za Boga stvoren. Bog nikad ne prestaje \u010dovjeka\nprivla\u010diti sebi, a \u010dovjek \u0107e samo u Bogu prona\u0107i istinu i bla\u017eenstvo za kojim\nneprekidno traga\u201c, o. Jozo je rekao da je tu naglasak na na\u0161em tra\u017eenju Boga. \u201eAli\nneki put je zahvalnije koristiti izraz tra\u017eenje Boga, jer mo\u017ee zna\u010diti i\nnjegovo tra\u017eenje nas, \u0161to je uvijek prvo, i na\u0161e tra\u017eenje Boga. Kr\u0161\u0107ani tra\u017ee\nBoga po Kristu. Mona\u0161ki kr\u0161\u0107anin trudi se tra\u017eiti Boga \u0161to dosljednije,\nstvarno. Monah benediktinac tra\u017ei Boga u \u0161koli slu\u017ebe Gospodnje. Tako sv.\nBenedikt u Proslovu svoga Pravila naziva samostan\u201c rekao je o. Jozo. <\/p>\n\n\n\n

\u0160kola je u Benediktovo vrijeme imala bogato\nzna\u010denje. \u201eBila je odvojeno i mirno mjesto gdje se radilo ne\u0161to plemenito i\nva\u017eno. To je mogla biti \u0161kola gdje se u\u010dilo, vojarna gdje se vje\u017ebalo,\nradionica gdje se radilo. Da bi se razumjelo o kakvoj \u0161koli se radi, treba se\nvratiti mona\u0161kom pravilu koje se zove U\u010diteljevo pravilo, nepoznatog autora, iz\nkojega je sv. Benedikt jako puno prepisao\u201c rekao je predava\u010d, u tom kontekstu\npojasniv\u0161i i zna\u010denje pridjeva ‘originalan’ u ono vrijeme. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

\u201eU Benediktovo vrijeme nisu bili originalni oni koji\nbi pisali ne\u0161to iz svoje glave, nego su se ponosili time da \u0161to vi\u0161e prepi\u0161u,\nili barem slijede nadahnu\u0107e, najprije Svetoga Pisma, onda i onih koji su\n\u017eivjeli prije njih, za koje su dr\u017eali da su bili sveti, duhovni. Kad je tako\nsveta\u010dki \u017eivio, za\u0161to ne prepisati. Tako da su se i preko otaca \u010dija su djela\nnavodili, ne navode\u0107i njihova imena, vra\u0107ali uvijek na izvor, na Sveto Pismo\u201c\npojasnio je o. Jozo. <\/p>\n\n\n\n

U U\u010diteljevom Pravilu protuma\u010deno je da je \u0160kola slu\u017ebe\nGospodnje odgovor na Isusov poziv iz Matejevog evan\u0111elja:  \u201eDo\u0111ite k meni svi vi koji ste izmoreni i\noptere\u0107eni, i ja \u0107u vas odmoriti. Uzmite jaram moj na sebe i u\u010dite se od mene\njer sam krotka i ponizna srca i na\u0107i \u0107ete spokoj du\u0161ama svojim\u201c (Mt 11,28-29). <\/p>\n\n\n\n

\u201eIsusove rije\u010di ‘U\u010dite se od mene’ klju\u010dne su za\nrazumijevanje \u0160kole slu\u017ebe Gospodnje. Dakle, \u0161kola je osnovana da se odgovori\nna Isusov poziv. U Svetom Pismu ne\u0107emo na\u0107i izraz monasterio, monasterium, pa\nje \u0161kola zapravo zamjenjivala ustaljeni naziv za mona\u0161ki samostan. Sv. Benedikt\nne voli izraz \u0161kola. Ona mu je samo bila potrebna da naglasi na\u0161e u\u010denje od\nKrista u\u010ditelja, da od njega nau\u010dimo, da njegovim putem tra\u017eimo Boga\u201c istaknuo\nje o. Jozo, naglasiv\u0161i da je biblijski, pravi naziv za monaha – u\u010denik. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

\u201ePrvo i temeljno je da je na po\u010detku Bo\u017eje tra\u017eenje\nnas. Bog tra\u017ei nas. Na\u0161e tra\u017eenje Boga je na\u0161 odgovor na njegovo tra\u017eenje. U\npoglavlju o poniznosti u Pravilu sv. Benedikta pi\u0161e stih iz psalma: ‘Gospodin s\nnebesa gleda na sinove ljudske, da vidi ima li tko razuman Boga da tra\u017ei’. U Proslovu\npi\u0161e: ‘Gospodin u mno\u0161tvu ljudi dovikuju\u0107i, tra\u017ei svoga radnika’. Bog tra\u017ei\nsvoga radnika. Pomislili bismo, ne\u0161to mu treba uraditi, radnik \u0107e mu biti\nkoristan. \u0160to bismo mi to mogli Bogu uraditi, pa da mi njemu budemo korisni\u201c\npotaknuo je o. Jozo na promi\u0161ljanje.    <\/p>\n\n\n\n

\u201eDok Gospodin u mno\u0161tvu ljudi dovikuju\u0107i tra\u017ei\nsvoga radnika, iznova ka\u017ee: tko je \u010dovjek koji ljubi \u017eivot i \u017eeli se dana\nnau\u017eiti dobrih. Ne treba Gospodin nas da on nas iskoristi, nego on treba nama,\nda nas velikim darovima nagradi. Sv. Benedikt, kad govori o primanju novih, u\n58. poglavlju ka\u017ee da treba dobro paziti da li kandidat za mona\u0161ki \u017eivot tra\u017ei\nBoga stvarno\u201c rekao je o. Jozo. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Naime, u doba sv. Benedikta bila su nemirna vremena,\nnesta\u0161ica, siroma\u0161tvo, provala barbarskih naroda, ratovanja. \u201eMnogi su\nprepoznali samostan kao mirno mjesto gdje \u0107e mirnije \u017eivjeti, \u010dovjek ne\u0107e biti\ngladan, \u017eedan, bit \u0107e za\u0161ti\u0107en. Pa su morali bolje paziti da ne bi netko u\u0161ao u\nsamostan s nekim krivim razlogom, da mu nije proma\u0161ena nakana\u201c upozorio je o.\nJozo, istaknuv\u0161i da sv. Grgur veliki, koji je jedini napisao \u017eivot sv.\nBenedikta, isti\u010de da je za svakog monaha, bio on pustinjak ili cenobit, glavno\nda li tra\u017ei Boga. <\/p>\n\n\n\n

\u201eDakle, ne neko posebno zanimanje ili djelovanje.\nTako i danas. Monasi nemaju nekog svog polja djelovanja. Ako uzmemo geslo Moli\ni radi, na prvom mjestu je moli. A rad, mo\u017ee bilo koji, samo da ne naru\u0161i sklad\nmolitve i rada. Benedikt ka\u017ee da su tri pokazatelja istinskog tra\u017eenja Boga. Prvo,\nje li onaj koji dolazi, revan za djelo Bo\u017eje. Taj iskaz ‘djelo Bo\u017eje’ odnosio\nse uglavnom najvi\u0161e na liturgijsku molitvu, na \u010casoslov. Me\u0111utim, uklju\u010divao je\ni sve druge liturgijske molitve, pogotovo euharistijsku molitvu koja je uvijek\nbila na vrhuncu\u201c istaknuo je Milanovi\u0107.  <\/p>\n\n\n\n

Smatra razumljivim da su u Pravilu sv. Benedikta me\u0111u\nnajcitiranijima Psalmi, kad su ih svaki dan toliko puta molili, svih 150\npsalama u jednom tjednu. \u201eRije\u010di psalma su same dolazile na pamet pa su ih rado\nnavodili i molili. Djelo Bo\u017eje ozna\u010duje liturgiju, tj. ono za \u0161to Crkva ka\u017ee da\nje vrhunac i vrelo sveg \u017eivota Crkve. Do toga vrhunca trebalo se penjati, pa uz\nizraz Opus Dei treba spomenuti i latinski izraz koji je u\u0161ao u sve jezike,\nLectio Divina. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

\u201ePrije i poslije liturgijskih slavlja treba biti\nLectio Divina. Tj. pripremiti se i pomalo penjati do toga vrhunca. A osobito je\nva\u017eno ono \u0161to se na vrhuncu slavilo, polako nositi tamo gdje jesi, gdje \u017eivi\u0161.\nKad je Pavao VI. proglasio 1964. g. svetog Benedikta za\u0161titnikom Europe, onda\nje u tom progla\u0161enju naveo da je sv. Benedikt donio Europi kr\u0161\u0107ansku kulturu\nkri\u017eem, knjigom i plugom\u201c rekao je o. Jozo, dodav\u0161i da bismo se mogli upitati\notkud u tome spomen pluga. <\/p>\n\n\n\n

\u201eTo je vlastito tra\u017eenju benediktinskog monaha. Kad\ndaje upute samostanskom opskrbniku, sv. Benedikt ka\u017ee neka \u010duva sve samostanske\npredmete kao posve\u0107eno oltarsko posu\u0111e. Dakle, i motika, \u010deki\u0107, klije\u0161ta, kakvu\nvezu oni imaju s oltarom? S toga vrhunca koji je oltar, svetost toga posve\u0107enog\noltara i\u0161la je dalje. Onima koji su bili pri\u010desnici po tom oltaru, izlazila je\nsvetost, posve\u0107enost izvana, u dvori\u0161te, na njivu. Monah benediktinac nastavlja\ntra\u017eiti Boga, kad iz sveti\u0161ta iza\u0111e u dvori\u0161te, na zemlji\u0161te, s pjesmom o\nsveti\u0161tu nastavilo se \u017eivjeti. Pa se za benediktinsku duhovnost zna re\u0107i da je\nopipna. Mistika je ru\u010dna. Mistika i motika idu zajedno\u201c rekao je o. Jozo. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Monasi su tijekom dana ponavljali kratke molitve,\nstrelovite molitve. \u201eBog se tra\u017ei u povorci zajedni\u010dkog \u017eivota, u liturgijskoj\nzajednici koja slavi Boga. Ali kad prestane slavlje u crkvi, nastavljaju\ntra\u017ee\u0107i Boga ispred samostana, dalje od samostana, na putu\u201c rekao je o. Jozo.       <\/p>\n\n\n\n

Suprotnost tome je sekularizacija. \u201eKod sv.\nBenedikta, svetost oltara do\u0161la je do njive, pluga, molitve. Suprotno se doga\u0111a\ndanas, \u0161to \u010desto mo\u017eemo prepoznati u dana\u0161njem svijetu, da svjetovnost, sekularizacija\nulazi i u samostan i u crkvu. I na oltaru se na\u0111e \u0161to s oltarom nema veze\u201c\nupozorio je o. Jozo, poru\u010div\u0161i: \u201ePotreban je sklad\u201c. <\/p>\n\n\n\n

Umirovljeni papa Benedikt XVI. u Parizu 2008. g. u\nsvom poznatom govoru svijetu kulture, naveo je kako su benediktinski monasi\ntoliko toga doprinijeli, kulturi i Europi. \u201eA onda ka\u017ee: Nije njihova glavna\nnakana bila ni \u010duvati staru kulturu ni stvarati novu. Oni su tra\u017eili Boga. A\ntra\u017ee\u0107i Boga, naravno da su na\u0161li \u010dovjeka i njegove potrebe za knjigom i za\nplugom. Sve se lijepo poslo\u017eilo. Dolazilo se do sklada\u201c poru\u010dio je o. Jozo,\nistaknuv\u0161i kako su inicijali gesla Moli i radi na hrvatskome – Mir. <\/p>\n\n\n\n

Ines Grbi\u0107<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"
Foto: I Grbi\u0107<\/figcaption><\/figure>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

O temi \u201eTra\u017eenje Boga u Benediktovoj \u0160koli slu\u017ebe Gospodnje\u201c izlagao je o. Jozo Milanovi\u0107, OSB, benediktinac iz samostana na \u0106okovcu, …<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":10,"featured_media":44079,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0},"categories":[1],"tags":[],"aioseo_notices":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/09\/P1017889.jpg","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/44078"}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=44078"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/44078\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":44088,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/44078\/revisions\/44088"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/44079"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=44078"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=44078"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=44078"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}