{"id":44041,"date":"2020-09-19T16:42:28","date_gmt":"2020-09-19T15:42:28","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=44041"},"modified":"2021-01-20T14:42:02","modified_gmt":"2021-01-20T13:42:02","slug":"zadar-dr-don-ivan-bodrozic-benediktinci-su-prvi-pomogli-preporodu-europe-i-obnavljali-lice-devastirane-zemlje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=44041","title":{"rendered":"ZADAR: Dr. don Ivan Bodro\u017ei\u0107: Benediktinci su prvi pomogli preporodu Europe i obnavljali lice devastirane zemlje"},"content":{"rendered":"\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Dr. don Ivan Bodro\u017ei\u0107, profesor patrologije na\nKBF-u u Splitu i KBF-u u Zagrebu, u razgovoru za IKA-u pojasnio je povod organiziranja\ni kontekst zna\u010daja poruka s me\u0111unarodnog znanstvenog skupa ‘Vrijeme, prostor i\nduhovnost: benediktinsko mona\u0161tvo i njegovo naslje\u0111e’ koji je 17. rujna odr\u017ean\nna Sveu\u010dili\u0161tu u Zadru. <\/p>\n\n\n\n

Dr. Bodro\u017ei\u0107, idejni pokreta\u010d odr\u017eavanja toga\nskupa, bio je i predsjednik Organizacijskog odbora skupa u \u010dijem su sastavu\nbili i s. Anastazija \u010cizmin, Zdenko Dundovi\u0107, Elvis Ra\u017eov, Josip Fari\u010di\u0107 i Ante\nUgle\u0161i\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Povod odr\u017eavanju simpozija je 11 stolje\u0107a\npostojanja \u017eenskog benediktinskog samostana sv. Marije u Zadru (920.-2020.). Ta\nje \u010dinjenica stavljena u \u0161iri narodni i crkveni kontekst prisutnosti benediktinaca\nu Hrvatskoj. Uostalom, prvi Papin izaslanik Hrvatima bio je benediktinac, opat\nMartin (640. – 642.).<\/p>\n\n\n\n

\u201ePovod simpoziju je prisutnost benediktinki u Zadru,\n11 stolje\u0107a zadarskih benediktinki, ali smatram da tom doga\u0111aju treba dati \u0161iru\nnotu, jer benediktinci su zadu\u017eili cijeli na\u0161 narod. Upravo su benediktinci\nuspostavili, tj. bili su posrednici prvih kontakata koje je Sveta Stolica\nuspostavljala s Hrvatima. Upravo opata Martina, benediktinca koji je do\u0161ao u\nna\u0161e krajeve, \u0161alje Papa. Moramo kao cijeli narod biti zahvalni, jer je na\nobali i u unutra\u0161njosti Hrvatske bilo niz benediktinskih samostana\u201c rekao je\ndr. Bodro\u017ei\u0107. Stoga je na simpoziju dano prostora cijeloj benediktinskoj\nduhovnosti.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Benediktinci su u Hrvatskoj prisutni i prije\nbenediktinki sv. Marije. \u201eOni su bili tu i prije Hrvata, s nama Hrvatima po\u010dinju\nkontakte u 7. st. U 9. st., u doba Trpimira, benediktinci su na njegovom dvoru,\npostoje klesarske radionice. U 9. st. prisutni su ve\u0107 vrlo sna\u017eno na na\u0161em\npodru\u010dju. A \u017eenski ogranak benediktinki polazi od 10. st. i tako se to dalje\n\u0161iri\u201c rekao je dr. Bodro\u017ei\u0107, istaknuv\u0161i kako je \u201edoista potrebno biti zahvalan\nza toliku njihovu prisutnost duhovne naravi, koja je pomagala izgradnji dru\u0161tva,\nnaroda i cijele Europe\u201c. <\/p>\n\n\n\n

\u201eSv. Benedikt po tome i je za\u0161titnik Europe, ba\u0161\nzato \u0161to je on kao monah uspijevao dati dovoljno unutarnjeg poticaja,\norganizira, kasnije dolaze njegovi monasi, \u017eive na tragu njegovog Pravila te\nobnavljaju lice zemlje i ovih podru\u010dja koja su bila devastirana padom Rimskog\ncarstva, provalama barbara, ratovima koji su bili izme\u0111u Istoka i Zapada, bilo\nje puno nevolja\u201c rekao je dr. Bodro\u017ei\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Naglasiv\u0161i da su benediktinci \u201edali novi ton, novu\nviziju dana\u0161njoj Europi\u201c, istaknuo je kako nije slu\u010dajnost da je upravo sv.\nBenedikt bio progla\u0161en i za\u0161titnikom Europe. To pokazuje kako je Hrvatska bila\ndijelom onda\u0161njih i duhovnih gibanja, u razvoju duhovnosti i kulture. <\/p>\n\n\n\n

\u201eDa, bili smo dio svijeta. To i jest\nnajzanimljivije, da je Europa tada disala istim plu\u0107ima, \u017eivjela je istim duhom.\nTo je Europu povezivalo i \u010dinilo da bude jedno. To bi trebalo biti bitno i\ndanas, da se pronalazi duhovno suglasje. Jer, ukoliko nema duhovnog suglasja,\nduhovne snage, uvijek je opasnost da prevladaju interesi zemaljske naravi,\ninteresi koji se mogu pojaviti na nadnacionalnoj ili nekoj drugoj razini i time\ndolazi do toga da se zagu\u0161i \u017eivot\u201c upozorio je dr. Bodro\u017ei\u0107. Smatra da je\nduhovnost \u201eklju\u010dni moment koji nam daje \u017eivot iznutra, koji u nama i iz nas\nizvla\u010di snagu da mo\u017eemo dati najbolje od kojega, prakti\u010dki, ostaje vje\u010dni trag\u201c.\n<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

\u201eUpravo je duhovnost u\u010dinila da smo dobili veliku\nkulturnu ba\u0161tinu. Ta ba\u0161tina i danas ostaje na\u0161a ba\u0161tina. Ali ona nije samo\nkulturna ba\u0161tina. Ona je najprije izrasla iz duhovnosti, iz vjere ljudi koji su\nvjerovali u Boga i dali su najbolje od sebe i za dobrobit zemlje. Zato smatram\nda je to velika zasluga Bogu posve\u0107enih ljudi koji se odri\u010du sebe, zatome sebe.\nNe \u017eele svoju budu\u0107nost ni viziju da bi sebe izgra\u0111ivali u vremenu, nego daju\nprostora Bogu. A time naprave najvi\u0161e i za \u010dovjeka. Naravno da to onda ostane i\nveliki, bogati kulturni trag\u201c poru\u010dio je dr. Bodro\u017ei\u0107. <\/p>\n\n\n\n

Benediktinci su unato\u010d povijesno te\u0161kim zbivanjima\ni provalama barbara opstali i u hrvatskom narodu, \u0161to govori o \u017eilavosti\nbenediktinskog reda. \u201eMo\u017ee se re\u0107i da je \u017eilavost toga reda koji \u017eivi\nozbiljnim, \u017eilavim \u017eivotom, sukladno Pravilu. Benediktinci su odgajali\nnara\u0161taje kako \u017eivjeti u skromnosti, ali s \u010dvrsto\u0107om, s vjerom u Boga, ne\ntra\u017eiti previ\u0161e, ali imati \u010dvrsta uvjerenja na kojima se gradi \u017eivot. Zato nam benediktinci\nmogu to ostaviti kao duhovnu poruku, koliko je va\u017eno izgra\u0111ivati \u010dovjeka. Upravo\nna tome je inzistirao i sv. Benedikt – \u010dovjek se izgra\u0111uje u zajedni\u0161tvu s\nBogom. On prolazi Bo\u017eju \u0161kolu, slu\u0161a Bo\u017eji glas i to mu daje snagu. Zato\nsmatram da je to poruka i za dana\u0161nja vremena, za dana\u0161nje nara\u0161taje. Jer ako\nbudemo izgra\u0111ivali \u010dvrsti nara\u0161taj, koji ima vrednote, ideale i viziju \u017eivota,\nne moramo se bojati da \u0107e taj nara\u0161taj dr\u017eati sada\u0161njost, a izgraditi\nbudu\u0107nost. Budemo li zakinuti za takav nara\u0161taj, jer mi smo bili narod koji se\nbori na ovim te\u0161kim prostorima, u te\u0161kim vremenima smo se borili i bili smo \u017eilavi.\nVjerujem da je nama vjera davala tu snagu izdr\u017eljivosti, biti jedno s Kristom u\nkri\u017eu i patnjama. Ali imali smo i u\u010ditelje koji su nas tome u\u010dili. To su bili\nsveci, mu\u010denici, potom i sveti monasi, redovnici koji su ovdje bili prisutni,\nkoji su nas u tom duhu odgajali i poticali narod da \u017eivi u suglasju s Bogom, iz\n\u010dega izlazi najja\u010da snaga za budu\u0107nost\u201c potaknuo je dr. Bodro\u017ei\u0107. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

\u017divimo u vremenu sekularizacije, manjka duhovnih\nzvanja. Koji znak u takvom dana\u0161njem vremenu mogu biti mona\u0161tvo, kontemplacija,\nklauzura? Koliko je ta stvarnost ljudima danas privla\u010dna? \u201e\u010covjek danas,\nna\u017ealost, ne vidi koliko bi mu to trebalo ili koliko bi mu to moglo zna\u010diti za\nbilo koju vrstu \u017eivota. \u010cak upravo za \u017eivot u svijetu, treba nam snaga iznutra.\nMonasi su jam\u010dili svojom prisutno\u0161\u0107u i kontemplacijom koliko je va\u017eno\nzajedni\u0161tvo s Bogom. Koliko je va\u017eno uranjati sebe u Boga, jer Bog u nama onda\npoti\u010de snage. Bog onda u nama iznutra daje novu viziju \u017eivota, daje nam da\nmo\u017eemo sukladno toj viziji izgra\u0111ivati dru\u0161tvo. Danas se mnogi ljudi \u017eale da su\npod stresom, da su rastrgani, vrijeme je takvo da ih razvu\u010de na sve strane, ne\nmogu sve sti\u0107i. Doga\u0111a se da ostave duhovnost sa strane. \u010covjek tada ostane bez\nupravlja\u010dkog mehanizma. To je kao da imate automobil bez volana. Imate gorivo,\ndajete mu gas, ali kuda ono ide, vi to ne mo\u017eete dalje kontrolirati. Mislim da\nsu benediktinci vidjeli koliko je velika snaga upravlja\u010dkog mehanizma. Zato je\nnjihovo pravilo Ora et labora. Ne samo, radi. Dana\u0161nji svijet je radoholi\u010dan i\nbavi se dominantno izvanjskom aktivno\u0161\u0107u. Ali ako ta aktivnost nije usmjerena,\nako mi nemamo volan, na\u0161e \u0107e auto oti\u0107i u provaliju\u201c upozorio je dr. Bodro\u017ei\u0107. <\/p>\n\n\n\n

\u201eAko imamo Ora, ako imamo kontemplaciju, mir du\u0161e,\nako imamo gospodstvo nad samim sobom koje nam daje Gospodin, gospodstvo da\n\u017eivimo kreposno, da znamo upravljati sobom, onda imamo  upravlja\u010dki mehanizam. Onda mo\u017eemo re\u0107i da\nunosimo sebe i svoju snagu u sve na\u0161e ostale poslove koje imamo. Nismo samo\npotro\u0161na roba u tim procesima rada, kako se danas dogodi, da \u010dovjek zapravo\nbude potro\u0161en. Onda mi budemo gospodari toga procesa u kojemu mo\u017eemo upravljati\nprocesima, jer mi njima dominiramo, da ne budu procesi koji idu prema propasti,\nnego da budu procesi koji idu prema budu\u0107nosti\u201c potaknuo je dr. Bodro\u017ei\u0107. <\/p>\n\n\n\n

Zato smatra da je \u201eva\u017ena poruka koju daju\nbenediktinci, koji su prvi do\u0161li u tom preporodu Europe, sa sna\u017enim geslom koje\nsvatko mo\u017ee lako upamtiti, Moli i radi. Toga se dr\u017eati i vjerujem da to onda\npostaje jamstvo da smo na tra\u010dnicama. Da nismo samo na jednoj tra\u010dnici, da\nhodamo nesigurno na jednoj \u017eici, kao \u0161to vidimo danas na jednoj, nesigurnoj\n\u017eici ekonomije, ili samo izvanjskog blagostanja, ili tehnologije. A kad do\u0111e\nbilo koja nepogoda, kao \u0161to mo\u017ee biti pandemija, onda je cijelo dru\u0161tvo kao\nrastrojeno, u krizi. Pojavi se kriza i ne znamo kako je savladati. Kada postoji\ni ta druga strana, to se u duhovnom \u017eivotu uspore\u0111uje s la\u0111om s dva vesla,\nravnote\u017ea koja mora biti – moli i radi. Ako to imamo, onda nas ne\u0107e destabilizirati\nbilo koja neda\u0107a, nepogoda, neka zahtjevnost \u017eivota, kri\u017e koji nam do\u0111e ili\ndruge neda\u0107e koje postoje u dru\u0161tvu\u201c ohrabrio je dr. Bodro\u017ei\u0107. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

\u201eNa\u017ealost, dogodi se da su mnogi ljudi krhki. Mi\nsmo ina\u010de krhki. Ako svoju svijest ne u\u010dvr\u0161\u0107ujemo, ne izgra\u0111ujemo duhovno\u0161\u0107u,\nonda, kako se ka\u017ee u narodu, ‘pucamo’. To se doga\u0111a i mnogim ljudima koji rade\ni imaju izvanjskog uspjeha, ali nemaju duhovne snage. Onda se dogodi da im\npukne ne\u0161to drugo. Ima uspjeha u poslu, a pukne obitelj, odgoj djece, puno\ntoga. Time upropastimo svoj \u017eivot i \u017eivot onih oko nas. Poka\u017ee se da je taj\nuspjeh izvanjski. Po\u0111emo za onim \u0161to nas zavede, a ustvari je bila zamka. Nismo\nuspjeli iskoristiti to \u0161to smo trebali niti izvr\u0161iti svoje poslanje u svijetu. Benediktinska\nduhovnost koja ima ravnote\u017eu poziva nas da i danas vratimo tu ravnote\u017eu. Zato\nbenediktinci ne svjedo\u010de samo s pozivom, Do\u0111ite, da se mladi odva\u017ee na\nkontemplativni \u017eivot, \u010diji smisao mnogi ne vide. Misle, \u010demu to. Ne znaju kolika\nje to snaga, kolika je snaga i veli\u010dina \u010dovjeka kad je razvio svoj duhovni\nsvijet, svoje duhovno zajedni\u0161tvo s Bogom. To je nezamjenjivo. I za prakti\u010dne\nstvari u svijetu, tko god \u017eeli raditi u svijetu, jer Benedikt je to uo\u010dio kao\nmladi \u010dovjek koji je po\u0161ao za Bogom. Ba\u0161 zato jer je shvatio, ka\u017ee, Moli i\nradi. To je pravo geslo koje \u017eelim na\u0161em narodu i mladima da se odva\u017ee na takav\nput\u201c po\u017eelio je dr. Bodro\u017ei\u0107. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Sv. Benedikt naziva se ocem zapadnog mona\u0161tva. Upitan\nza komentar gdje su duhovni oci u novijem vremenu, dr. Bodro\u017ei\u0107 je rekao da i danas\nu Crkvi postoje veli\u010dine. \u201eNekad te\u0161ko vrijeme iznjedri veli\u010dine. Recimo, jedan\nveliki Alojzije Stepinac, veli\u010dina na\u0161eg naroda, mo\u017eemo re\u0107i, moderni otac\nna\u0161eg naroda. Za papu emeritusa Benedikta XVI. ka\u017ee se da je crkveni otac.\nDakle, velikani teologije koji mogu biti i u na\u0161em vremenu. Ali, vidimo da\nuvijek do\u0111e vrijeme ku\u0161nje. Na\u017ealost, ovo na\u0161e vrijeme, vrijeme je blijedosti,\nmlakosti, gubimo i osje\u0107aj za pravi izazov. Stepinac je bio u vremenu izazova\nveli\u010dina koja se pokazala. I dru\u0161tvene okolnosti uvjetuju na\u0161 rast, razvoj. Ako\nse pretopimo s dru\u0161tvom, onda i mi sami izgubimo snagu, izgubimo osje\u0107aj i\npotrebu vidjeti gdje nam treba duhovna veli\u010dina. Po meni, ovo je vrijeme\nblijedosti, jer se pre\u0161lo samo u vrijeme socijalnog, dru\u0161tvenog razvoja;\nvrijeme u kojem se zanemarila duhovnost, pa i ne vidimo prema \u010demu vodimo sami\nsebe, kako srljamo u nevolje. Zato se to te\u017ee i vidi, ona prava veli\u010dina.  Ali vjerujem da tih veli\u010dina ima i da bismo\ntrebali i mi, koji u Crkvi \u017eivimo, dosljednije \u017eivjeti. \u017divjeti bez kompromisa\nu odnosu na mentalitet ovoga svijeta. Tu se ra\u0111aju veli\u010dine poput svetaca. Kao\n\u0161to je Benedikt bio takva veli\u010dina. Mislim da su sveci uvijek veli\u010dine, i za\novo sada\u0161nje vrijeme. Oni su sto\u017eeri koji nose narod\u201c poru\u010dio je dr. Bodro\u017ei\u0107,\ndodav\u0161i da je u tom smislu skup ujedno i poticaj, \u201evra\u0107anje na izvore\nduhovnosti, vra\u0107anje na temelje, vra\u0107anje na iskonsku duhovnost kojoj trebamo\ni\u0107i. Mislim da i me\u0111u nama i me\u0111u mladima ima veli\u010dina koje Bog poziva na duhovnu\nveli\u010dinu. Samo mo\u017eda mi to i ne osjetimo i ne odazovemo se. Neka ovo bude\npoticaj da se mladi hrabro odva\u017ee na to, da krenu za Gospodinom i neka dopuste\nda ih On vodi tamo gdje treba\u201c potaknuo je dr. Ivan Bodro\u017ei\u0107.    <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Skup je prvotno zami\u0161ljen da traje tri dana i da se\nodr\u017ei u o\u017eujku. Bila su predvi\u0111ena dva dana izlaganja na simpoziju, a zavr\u0161etak\nmisom u subotu na liturgijski spomen Prijelaz sv. Benedikta, u o\u017eujku. Zbog\npandemije skup je odr\u017ean u rujnu, \u0161est mjeseci kasnije, a Providnost je u\u010dinila\nda to bude tako\u0111er prigodno, na blagdan istaknute benediktinke, sv. Hildegarde.\n<\/p>\n\n\n\n

Dr. Bodro\u017ei\u0107 je profesor patrologije, studirao je\npatrologiju na Patristi\u010dkom institutu Augustinianum u Rimu. Bavi se patristikom\ni stalo mu je do razvoja patristi\u010dkih tema. Uo\u010dio je veliku obljetnicu zadarskih\nbenediktinki, a one su zahvalno prihvatile prijedlog dr. Bodro\u017ei\u0107a da se odr\u017ei\nsimpozij, smatraju\u0107i i same da to treba obilje\u017eiti i razmi\u0161ljaju\u0107i kako. <\/p>\n\n\n\n

To pokazuje kako je Providnost uistinu sve vodila i\npovezala nositelje skupa. Dr. Bodro\u017ei\u0107 je osobito zahvalio dr. Josipu Fari\u010di\u0107u,\nprorektoru Sveu\u010dili\u0161ta u Zadru koji se puno logisti\u010dki anga\u017eirao u organizaciji\nskupa, kao i kolegama s Teolo\u0161ko – katehetskog odjela Sveu\u010dili\u0161ta u Zadru s\nravnateljem dr. don Zdenkom Dundovi\u0107em. \u201eSvi su bili za to da se skup treba\nodr\u017eati i odu\u0161evljeni s prijedlogom, pa mi je bilo lak\u0161e raditi\u201c rekao je\nzahvalno dr. Bodro\u017ei\u0107. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Treba istaknuti i me\u0111unarodni aspekt simpozija. I u\ntom segmentu Providnost je darovala organizatore. Naime, dr. Bodro\u017ei\u0107 poznaje\nRobertu Franchi koja radi na Odjelu za anti\u010dku knji\u017eevnost u Firenzi. S njom je\nve\u0107 organizirao simpozije u Mlinima pokraj Dubrovnika i 2019. g. u Zagrebu sv. Jeronimu.\nNa njen prijedlog dr. Bodro\u017ei\u0107 do\u0161ao je do Gabrielle Archettija s Katoli\u010dkog\nsveu\u010dili\u0161ta Sveto Srce. \u201eArchetti je predlo\u017eio da to u\u010dinimo zajedno, rekav\u0161i da\n\u0107e ih iz Milana do\u0107i barem \u010detvero. I velikodu\u0161no se ponudio da bude i dio Organizacijskog\nodbora i aktivni u potrebnome. Kolega s Augustinianuma u Rimu gdje sam studirao,\npreporu\u010dio mi je don Fabrizia M. Cicchettija koji \u017eivi u benediktinskom\nsamostanu u Subiacu. On je predlo\u017eio da \u0107e odr\u017eati izlaganje o benediktincu Bonifaciju\nM. Krugu kojega je on istra\u017eivao, te je predlo\u017eio da anga\u017eiramo Silviu Vaglica,\nkoja je radila na glazbenom opusu monaha Kruga. Tako je do\u0161lo do vrijednog talijanskog\nsudjelovanja na simpoziju. Sedam sudionika izlaga\u010da je zna\u010dajan broj. Jako su\nse veselili dolasku u Hrvatsku, no zbog korone nisu mogli do\u0107i, zbog propisa samoizolacije\npo povratku u Italiju. Ali ostaju otvoreni za daljnju suradnju koja \u0107e se,\nvjerujem, nastaviti u budu\u0107nosti\u201c rekao je dr. Bodro\u017ei\u0107.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

U Znanstvenom odboru skupa bili\nsu profesori: Ivan Bodro\u017ei\u0107, predsjednik, Zdenko Dundovi\u0107, Elvis Ra\u017eov, Roberta\nFranchi i Gabriele Archetti. Organizatori simpozija bili su Samostan\nbenediktinki sv. Marije u Zadru, Katoli\u010dki bogoslovni fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u\nSplitu, Teolo\u0161ko-katehetski odjel Sveu\u010dili\u0161ta u Zadru, Katoli\u010dko sveu\u010dili\u0161te\nSveto srce – Odjel za srednjovjekovne i humanisti\u010dke znanosti i renesansni\nstudiji u Milanu, Sveu\u010dili\u0161te u Firenzi – Odjel klasi\u010dnih znanosti te Studi\nLongobardi – Istra\u017eiva\u010dki institut u Milanu.<\/p>\n\n\n\n

Ines Grbi\u0107<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"
Foto: I. Grbi\u0107<\/figcaption><\/figure>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Dr. don Ivan Bodro\u017ei\u0107, profesor patrologije na KBF-u u Splitu i KBF-u u Zagrebu, u razgovoru za IKA-u pojasnio je …<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":10,"featured_media":44042,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0},"categories":[1],"tags":[],"aioseo_notices":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/09\/P1017646.jpg","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/44041"}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=44041"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/44041\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":44056,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/44041\/revisions\/44056"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/44042"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=44041"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=44041"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=44041"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}