{"id":43861,"date":"2020-09-08T11:21:20","date_gmt":"2020-09-08T10:21:20","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=43861"},"modified":"2020-09-08T11:21:20","modified_gmt":"2020-09-08T10:21:20","slug":"zadar-belafuza-44-katehetski-dan-zadarske-nadbiskupije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=43861","title":{"rendered":"ZADAR, BELAFU\u017dA: 44. katehetski dan Zadarske nadbiskupije"},"content":{"rendered":"\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n

44. katehetski dan Zadarske\nnadbiskupije u subotu, 5. rujna u pastoralnom centru \u017eupe Uznesenja BDM na\nBelafu\u017ei u Zadru okupio je sve\u0107enike, vjerou\u010ditelje i katehete u Zadarskoj\nnadbiskupiji. <\/p>\n\n\n\n

Susret je po\u010deo molitvom Srednjeg\u00a0\u010dasa, tijekom kojega je nagovor o temi ‘Abeceda istinske komunikacije\u00a0s Bogom i s ljudima’ <\/strong>odr\u017eao zadarski nadbiskup \u017delimir Pulji\u0107<\/strong>, navode\u0107i: \u201eO komunikaciji netko je napisao: \u201eUo\u010diti \u0161to je re\u010deno, razumjeti \u0161to je skriveno, prihvatiti \u0161to je ponu\u0111eno te pritom ne iskrivljivati stvari i ne suditi, ve\u0107 s po\u0161tovanjem i voljom drugome izre\u0107i iskrenu dobrodo\u0161licu, dobar je znak i po\u010detak korisne komunikacije\u201c. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

\u201eAbeceda istinske komunikacije\nizri\u010de se u dva temeljna ljudska stava: znati drugoga \u010duti i saslu\u0161ati, a onda\nhtjeti re\u0107i ne\u0161to i o sebi. Put zajedni\u0161tva u poduze\u0107u, \u0161koli, stranci,\nobitelji i \u017eupi odvija se na kolosijeku razumijevanja, shva\u0107anja i prihva\u0107anja\ndrugih\u201c rekao je mons. Pulji\u0107, istaknuv\u0161i kako je rije\u010d ‘slu\u0161ati’ sastavni dio\nrazgovora u krugu roditelja, odgojitelja, profesora i nastavnika \u201ekoji se obi\u010dno\ntu\u017ee kako ih u\u010denici, djeca, studenti, ne slu\u0161aju\u201c. <\/p>\n\n\n\n

Rije\u010d ‘slu\u0161ati’ ima vi\u0161e ina\u010dica:\nsaslu\u0161ati, preslu\u0161ati, usli\u0161ati, \u010duti i slu\u0161ati. \u010covjeka se mo\u017ee \u010duti ili\npre\u010duti, rekao je mons. Pulji\u0107, istaknuv\u0161i kako se svojim govorom ili vladanjem\ndrugoj osobi mo\u017ee dati do znanja da je problem sugovornika bezvrijedan. A potrebno\nje da nas drugi saslu\u0161a, da poka\u017ee razumijevanje, da nas prihvati i dopusti nam\nizre\u0107i te\u0161ko\u0107e. \u201eI mi smo \u010desto ‘taj drugi’ koji je gluh, okovan, nema uha ni\nsrca, osobito prema najbli\u017eima: ocu, majci, mu\u017eu, \u017eeni, djeci, bra\u0107i, sestrama.\nSlu\u0161anje drugoga, biti pokraj njega, razumjeti ga i dati mu priliku da se\nispri\u010da s povjerenjem i bez straha, va\u017enije je i mudrije odgojno sredstvo od\nmnogoga govorenja. Budi onaj koji slu\u0161a i onaj koji govori. Jer, slu\u0161ati zna\u010di\nudisati, a govoriti izdisati. Tko samo slu\u0161a, u opasnosti je da se prenapuni. Tko\nsamo govori, u opasnosti je da se brzo isprazni\u201c poru\u010dio je nadbiskup, dodav\u0161i\nkako ispravno saslu\u0161ati zna\u010di drugome dati prostora u svom srcu, biti sno\u0161ljiv,\nprihvatiti poziv da drugoga pohodi\u0161 i otkrije\u0161 kako mu je. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Nadbiskup je rekao da u\nrazgovorima ljudi \u010desto pri\u010daju o sporednom i neva\u017enom, a treba otvoreno re\u0107i\n\u0161to osoba misli i osje\u0107a. \u201eKad bi se tako radilo, bilo bi manje krivih dojmova,\npredrasuda i zakulisnih ogovaranja, a vi\u0161e razumijevanja i povjerenja.\nRazgovori, me\u0111utim, mogu biti povr\u0161ni i otrcani ili tra\u010d-partija u kojima\n\u010dovjek ne daje od sebe niti prima od drugoga\u201c upozorio je mons. Pulji\u0107,\nistaknuv\u0161i da je va\u017eno izno\u0161enje osobnih nazora, mi\u0161ljenja i osje\u0107aja, da bi\ndrugi stekao pravu sliku o osobi. <\/p>\n\n\n\n

\u201eMnoge obiteljske sva\u0111e, prepirke\ni nerazumijevanja nastaju jer nema iskrenosti, bojimo se re\u0107i \u0161to osje\u0107amo. Ili\nkad nas ne\u0161to mu\u010di, to \u010dinimo povi\u0161enim tonom. Trebalo bi re\u0107i \u0161to se osje\u0107a,\nuz pa\u017enju i ljubav prema onome kome se govori. To nije vrlina koju dobivamo\nra\u0111anjem, nego umije\u0107e koje stje\u010demo svakodnevnim trudom, vje\u017ebom i nastojanjem\n\u0161to boljeg shva\u0107anja sebe i razumijevanja drugih\u201c naglasio je mons. Pulji\u0107,\nporu\u010div\u0161i: \u201eNe predstavljaj se ni kao sveti Nikola, a ni kao krampus. Svi imamo\nsvijetlih i tamnih strana, priznaj svoje i tu\u0111e vrline i granice. Ne uzdi\u017ei\ndruge u nebesa, ali ne otpisuj ljude i ne proklinji. Ne prepu\u0161taj drugome da\n\u010dita tvoje misli, nego reci \u0161to stvarno osje\u0107a\u0161, \u0161to te nervira i mu\u010di. Priop\u0107iti\nne zna\u010di govoriti samo spontano i re\u0107i kako nam se trenutno svi\u0111a, bez obzira\nprema drugome. Priop\u0107iti zna\u010di re\u0107i \u0161to nam le\u017ei na srcu i \u0161to nam se \u010dini\nva\u017enim za odnos s drugima. Onda na\u0107i ton razgovora da nas drugi mo\u017ee pratiti i\nshvatiti\u201c preporu\u010dio je nadbiskup Pulji\u0107, potaknuv\u0161i da nam u kontekstu\nkomunikacije s ljudima i s Bogom pomogne i sveti Pavao poticajem kojeg je\nuputio Filipljanima: \u201eIspunite me rado\u0161\u0107u: slo\u017eni budite, istu ljubav njegujte,\njednodu\u0161ni i jedne misli; nikakvo suparni\u0161tvo ni umi\u0161ljenost, nego u poniznosti\njedni druge smatrajte vi\u0161ima od sebe; ne starajte se samo svaki za svoje, nego\ni za ono \u0161to se ti\u010de drugih! (Fil 2, 1-8). <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Povodom po\u010detka \u0161kolske godine, prikladna tema \u201eSve\u0107enik i kateheta u odgoju u\u010denika, studenta i odraslih\u201c <\/strong>bio je naziv drugog predavanja koje je odr\u017eao nadbiskup Pulji\u0107.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Biti odgojitelj zna\u010di imati priliku da\npomogne\u0161 drugima da se ostvare ali i da se i ti s njima ostvari\u0161, istaknuo je\nmons. Pulji\u0107, rekav\u0161i da odgojitelju nije dostatna samo visoka izobrazba, koja je\npreduvjet, nego razumijevanje umom, srcem i umije\u0107em. Prema ameri\u010dkom\npsihoterapeutu Carl Rogersu, za uspjeh u terapiji va\u017eno je troje: pozitivno\nvrednovanje sebe i drugih  (objektivnost\ni samokriti\u010dnost), empati\u010dno shva\u0107anje (upoznavanje drugih putem srca i\nintuicije) i autenti\u010dnost (unutarnja skladnost, iskrenost, naravnost).<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Nadbiskup je predstavio dva stava\nodgojitelja prema njema\u010dkom pedagogu R. Tauschu. Stav odbijanja u kombinaciji s\nmaksimalnom kontrolom za rezultat ima autoritarizam (diktaturu). Stav odbijanja\ns minimalnom kontrolom daje kategoriju laissez-faire, nereda i anarhije. Ako je\nstav po\u0161tivanja u sredini, to je idealna pozicija zlatne sredine, umjerenosti i\nrazboritosti, jedino polje na kojem je mogu\u0107 pravi i potpuni odgoj, pojasnio je\nmons. Pulji\u0107.  <\/p>\n\n\n\n

Posljedice tih stavova su da u\nrigoroznom odgoju osoba do\u017eivi granice, biva zamla\u0107en i pla\u0161ljiv, nepovjerljiv prema\ndrugima. \u201eZabranjeno za njega dobiva dodatnu dra\u017e i \u010dar, pa zlo \u010dini potajno.\nJer, samo takav na\u010din omogu\u0107uje mu da iskusi slobodu. Kad ne do\u017eivi nikakve\ngranice, on ne\u0107e nikada znati da postoji \u0161to je mogu\u0107e i nemogu\u0107e. Ne\u0107e imati\nsocijalni osje\u0107aj da i drugi imaju neka prava i potrebe. U zdravoj atmosferi zlatne\nsredine, osoba \u0107e na vrijeme do\u017eivjeti i nu\u017ene granice, potrebnu slobodu i\nrazumski red. Odgojitelj \u0107e zato postupati prema starom pedago\u0161kom pravilu:\nblago u postupanje, a jasno u na\u010delima\u201c istaknuo je mons. Pulji\u0107. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Govore\u0107i o legitimnom i nelegitimnom\nautoritetu sve\u0107enika, katehete, roditelja i odgojitelja, nadbiskup je rekao da\n\u201eautoritet nije atribut polo\u017eaja ni dio funkcije, nego svojstvo koje se mo\u017ee\nste\u0107i i izgubiti. Nele\u00adgitimni autoritet posti\u017ee se silom, sugestijom, fas\u00adcinacijom,\na legitimni se stvara povjerenjem koje proizlazi iz tropleta priznanje, pa\u017enja\ni ljubav. Ako je sve\u0107enik, kateheta, odgojitelj pro\u017eet tim trodimenzionalnim\nodnosom, onda se ne\u0107e pozivati na ano\u00adnimni diktat, na na\u010din da ka\u017ee, ‘To se ne\nradi’, kako bi utemeljio svoj autoritet. To stvara labilne li\u010dnosti koje se\nokre\u0107u kako vjetar pu\u0161e. Temeljiti sve samo na zakonu i sta\u00adtutima nije\ndovoljno. Svaki zakon je skup tuma\u010denja u obliku treba i mora. A me\u0111u ljudskim\nzakonima nekad ima i lo\u0161ih propisa\u201c upozorio je nadbiskup, rekav\u0161i da je va\u017eno\nbiti smiren i u\u017eivati \u0161to je osoba odgojitelj, sve\u0107enik, kateheta, roditelj.\nNadbiskup je zaklju\u010dio da je ‘pedago\u0161ki recept’ u odnosu na nas same – rasti u\nkreposti i mudrosti pred Bogom i ljudima, svjesni da su i odgojitelji u procesu\nrasta i dozrijevanja. Glede na\u0161eg odnosa s drugima, preporuka Krech \u2013\nChruchfilda glasi: \u201eBdjeti nad drugima, ali ne gnjaviti ih! Biti \u010dvrst, ali bez\no\u0161trine i grubosti\u201c. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

U izlaganju ‘I nas se to ti\u010de’ mr. fra \u017darko Relota<\/strong> govorio je o va\u017enosti roditelja od kojih se o\u010dekuje aktivan i sudioni\u010dki anga\u017eman u pripravi za primanje sakramenata djece uop\u0107e, konkretno, roditeljima krizmanika i potrebi njihove uklju\u010denosti u pripravu primanja sakramenta potvrde njihove djece. <\/p>\n\n\n\n

\u201eTaj aktivni i sudioni\u010dki anga\u017eman\nne odnosi se na stil odijevanja kojim \u0107e biti zaogrnuta njihova djeca ni na\norganizaciju postkrizmani\u010dkog obiteljsko – prijateljskog slavlja, nego na\nvjerni\u010dko – svjedo\u010dko poslanje roditelja u odgoju i formaciji njihove djece.\nRoditelje bi trebalo aktivno uklju\u010diti u pripravu njihove djece za sakramente.\nNjih valja uvjeriti da je svaki sakrament obiteljska stvarnost. Barem u onoj\nmjeri u kojoj sakramente do\u017eivljavaju pod vidom obiteljske proslave i\n‘derneka’\u201c poru\u010dio je Relota, pozitivnim navode\u0107i primjer kako je jedan\nroditelj o zajedni\u010dkoj pripravi roditelja za pristup sakramentu krizme njihove\ndjece napisao: \u201eMolili smo da na\u0161a djeca ve\u0107 sada upoznaju Duha Svetoga, a ne\nkao mi u 40-oj godini \u017eivota. Zato smo imali zajedni\u010dku duhovnu obnovu,\nzajedni\u010dku pripravu za svetu ispovijed. Na kraju smo znali za\u0161to \u017eelimo da na\u0161a\ndjeca prime taj sakrament\u201c. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Relota je istaknuo da je\nnajstariji oblik vjeronauka bio u obitelji. \u201eObitelj je i mjesto gdje se\npostavlja temelj pouke i navike koju dobiva ljudska osoba. Zato u kr\u0161\u0107anskoj\nobitelji treba njegovati kr\u0161\u0107ansku obiteljsku kulturu, obiteljsku duhovnost i\nobiteljski vjeronauk\u201c istaknuo je predava\u010d.  <\/p>\n\n\n\n

Govore\u0107i o potrebi da se roditelje\nod nezainteresiranosti dovede do odgovornosti za sakramentalni \u017eivot djece, fra\n\u017darko je rekao da su roditelji prvi, glavni i povla\u0161teni odgojitelji ali i\nvjerou\u010ditelji svoje djece. \u201eNekada je bilo normalno da se u krugu vlastite\nobitelji ostvaruje obiteljska kateheza. Odgovornost za odgoj u vjeri bilo je\nsamo po sebi razumljivo i nitko nije pomi\u0161ljao osloboditi se te du\u017enosti i\nodgovornosti. Me\u0111utim, danas se \u017eeli re\u0107i kako je obitelj u krizi jer je\nzaokupljena mnogim drugim ‘va\u017enijim’ egzistencijalnim problemima te i zbog toga\nnije vi\u0161e u stanju pru\u017eiti djeci zadovoljavaju\u0107i vjerski odgoj\u201c upozorio je\nRelota, podsjetiv\u0161i kako je \u201eetatisti\u010dka pedagogija, svojstvena staljinisti\u010dkoj\npro\u0161losti, htjela smanjiti utjecaj obitelji na odgoj djece i tako\nmonopolizirati odgoj da bi se ostvarili ciljevi te pedagogije. Dosta obitelji\nje prihvatilo postavke etatisti\u010dke pedagogije jer je za mnoge to zna\u010dilo\nprepustiti drugima da odgajaju vlastitu djecu, \u010dime i odgovornost za eventualni\nneuspjeh ti drugi preuzimaju na sebe. Neki roditelji su svoju roditeljsku\nfunkciju smatrali \u010disto reproduktivnom i brigom oko stvaranja potrebnoga za\nrast njihove djece, a ostale funkcije su uglavnom prepustili \u0161koli\u201c upozorio je\nfra \u017darko Relota. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

\u201eRoditelji kao da zaboravljaju da\nih niti jedna druga odgojna institucija ne mo\u017ee zamijeniti u njihovom odgojnom\nposlanju, kao da zaboravljaju da su ve\u0107 kod crkvenog vjen\u010danja i kr\u0161tenja djece\nobe\u0107ali da \u0107e kr\u0161\u0107anski odgajati djecu i brinuti se za njihov vjerski \u017eivot. Roditelji\n\u017eele da im djeca budu bli\u017ee Crkvi te ih upu\u0107uju na profesionalne prenositelje\nvjere, vjeruju\u0107i da \u0107e i njihova odgojna uloga biti drugorazredne naravi, da \u0107e\nse osloboditi ne\u010dega ne toliko va\u017enoga da se oni moraju za to zalo\u017eiti. Unato\u010d\ntome, ne dozvoljavaju ba\u0161 previ\u0161e da profesionalni prenositelji vjere imaju\nutjecaja na djecu\u201c istaknuo je Relota.<\/p>\n\n\n\n

U vremenu kada \u201eglobalno dru\u0161tvo,\nte\u017ee\u0107i svome ostvarenju, vje\u0161to manipulira ljudima te progla\u0161ava antiekumenskom\ni protudijalo\u0161kom ideju svih koji nastoje oko o\u010duvanja katoli\u010dkog identiteta\u201c,\npredava\u010d je rekao da bi \u201ekatoli\u010dki roditelji trebali imati dovoljno duha i\npronicljivosti te otkriti da je odgojiti osobu koja je stvorenje Bo\u017eje sasvim\nrazli\u010dito od odgoja koji sve osobe tretira kao gra\u0111ane svoga vremena bez\npovijesne, ontolo\u0161ke i nacionalne dimenzije\u201c.  <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

\u201eOsnovno je svjedo\u010denjem \u017eivota\nodgajati djecu. Da bi se katehizanti su\u017eivjeli s onim \u0161to im je katehetskom poukom\nnavije\u0161teno, potrebno je da to u njima podr\u017eavaju i roditelji. Na roditeljima\nje najve\u0107a odgovornost u odgoju u vjeri vlastite djece. Kao \u0161to se ne zamaraju\nprevelikom antropologijom i pedagogijom da bi ih odgojili za \u017eivot, tako se ne\nbi trebali zamarati kompliciranim katehetskim formulama da ih odgoje za vjeru.\nNe isklju\u010duju\u0107i potrebu doktrinarnog preno\u0161enja vjere, ne zanemaruju\u0107i va\u017enost\nfilozofsko-spekulativnih razgovora o vjeri, ipak je najva\u017enije \u0161utljivo i\nnenametljivo \u017eivljenje evan\u0111eoske poruke u svakodnevnom \u017eivotu \u0161to nikoga ne\nostavlja ravnodu\u0161nim\u201c poru\u010dio je Relota, smatraju\u0107i da poticaj roditeljima na\nve\u0107i osobni anga\u017eman ilustrira i mudra izreka starih Kineza: \u201e\u0160to \u010dujem\nzaboravim, \u0161to vidim zapamtim, \u0161to na\u010dinim spoznam\u201c. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Istaknuv\u0161i da je \u201eduhovna obnova\nobitelji nada da stvari budu bolje\u201c te da \u201eCrkva mora pokazati obiteljima da su\nupravo one blagoslov Bo\u017eji i najve\u0107a vrijednost\u201c, Relota je istaknuo misli koje\npoti\u010du na bu\u0111enje, pape Franje, koje je zapisao u sedmom poglavlju apostolske\npobudnice Amoris Laetitia. \u201ePapa Franjo pita, \u017eele li roditelji znati \u201egdje su\ndjeca, gdje je njihova du\u0161a\u201c i nastavlja da se moralni odgoj djece nikada u\npotpunosti ne smije povjeriti drugima. Papa tvrdi da ‘fizi\u010dka i emocionalna\nodsutnost’ roditelja u odgoju ‘vi\u0161e boli od mogu\u0107e kazne koju dijete mo\u017ee\ndobiti’. \u201eOdgoj djece mora biti obilje\u017een urednim procesom preno\u0161enja vjere.\nObitelj mora biti mjesto gdje \u0107emo u\u010diti cijeniti smisao i ljepotu vjere,\nmoliti i slu\u017eiti bli\u017enjemu. Zbog toga trenuci zajedni\u010dke molitve u obitelji i\nizrazi pu\u010dke pobo\u017enosti mogu imati ve\u0107u evangelizacijsku snagu od svih kateheza\ni prodika\u201c prenio je zaklju\u010dno Papine misli fra \u017darko Relota. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Predavanje ‘Nastanak i konstitutivni elementi\npriru\u010dnika za rad s krizmanicima’ odr\u017eala je dr. Marijana Mohori\u0107, SCJ. U radu\nvjerou\u010ditelja u \u010detiri skupine sudionici su se upoznali s temama priru\u010dnika\n‘Potvr\u0111eni za \u017eivot u punini’. <\/p>\n\n\n\n

Ines Grbi\u0107<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"
Foto: I. Grbi\u0107<\/figcaption><\/figure>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

44. katehetski dan Zadarske nadbiskupije u subotu, 5. rujna u pastoralnom centru \u017eupe Uznesenja BDM na Belafu\u017ei u Zadru okupio …<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":10,"featured_media":43862,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0},"categories":[1],"tags":[],"aioseo_notices":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/09\/P1017390.jpg","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/43861"}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=43861"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/43861\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":43895,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/43861\/revisions\/43895"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/43862"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=43861"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=43861"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=43861"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}