{"id":4375,"date":"2011-03-02T12:48:22","date_gmt":"2011-03-02T12:48:22","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=4375"},"modified":"2012-11-26T05:16:12","modified_gmt":"2012-11-26T04:16:12","slug":"tribina-odnos-medija-prema-cinjenicama-domovinskog-rata","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=4375","title":{"rendered":"TRIBINA \u201eODNOS MEDIJA PREMA \u010cINJENICAMA DOMOVINSKOG RATA\u201c"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>\u00a0Koliko novinari u svom djelovanju uva\u017eavaju stvarne \u010dinjenice tema je tribine \u201cOdnos medija prema \u010dinjenicama Domovinskog rata\u201d odr\u017eane u \u010detvrtak 24. velja\u010de u dvorani Sjemeni\u0161ta \u2018Zmajevi\u0107\u2019 u Zadru. Dr. Ante Nazor, ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata i povjesni\u010dar dr. Zlatko Begonja primjerima su pokazali kako novinari neopravdano preoblikuju \u010dinjenice i namjerno iskrivljuju zaklju\u010dke pogubno mije\u0161aju\u0107i dojmove s \u010dinjenicama. Organizatori tribine koju je dolaskom podr\u017eao i zadarski nadbiskup \u017delimir Pulji\u0107 bili su braniteljske udruge iz Zadra, Zadarska nadbiskupija i Dru\u017eba Bra\u0107e hrvatskog zmaja. Medijski zadatak je afirmacija na\u010dela objektivnosti i istinitosti izvje\u0161tavanja. Medji su odraz stanja u zajednici u kojoj djeluju te ne mogu biti izuzeti od utjecaja prevladavaju\u0107eg mentaliteta, kod nas stvorenog na na\u010delima naslije\u0111enih predrasuda i interesa: ideolo\u0161kih, poslu\u0161ni\u010dkih i profitnih, upozorio je Begonja istaknuv\u0161i da, zasebno ili zajedni\u010dki djeluju\u0107i, u nekim slu\u010dajevima mediji mogu biti klju\u010dni negativisti\u010dki faktor u prikazivanju stvarnog stanja u dru\u0161tvu. \u201eMediji moraju imati slobodu ukazivanja u dru\u0161tvene anomalije, poticati rasprave u javnosti, no rezultati su kona\u010dni odgovor na procjenu vrsnosti svakog posla, pa i medijskog. Treba odbaciti navija\u010dki odnos prema odre\u0111enim zbivanjima\u201c poru\u010dio je Begonja naglasiv\u0161i da se mogu iznositi vlastiti vrijednosni sudovi, ali oni, zbog objektivnosti, trebaju biti u suglasju s \u010dinjenicama. \u201eRazumljivo je i prihvatljivo da se uzroci i posljedice \u010dinjenica mogu razli\u010dito tuma\u010diti i o njima iznositi i opre\u010dna stajali\u0161ta. Ali po svojoj naravi \u010dinjenice se ne mogu mijenjati i prilago\u0111avati. Problem nastaje kad se temeljem politi\u010dko politikantskih interesnih zahtjeva poku\u0161ava utjecati na medijsku objektivnost. Stradava istina, a u velikom medijskom prostoru la\u017e neopravdano dobija zna\u010dajno mjesto. Kad nestaje istina, gubi se i objektivan pojam stvarnosti, \u0161to mo\u017ee ostaviti negativnog traga u dru\u0161tvu\u201c upozorio je Begonja, istaknuv\u0161i da vlasni\u0161tvo nad medijima diktira njihovu orijentaciju, obradu i prezentaciju konkretnih slu\u010dajeva. \u0160to mo\u017ee motivirati medije za iskrivljavanje slike pro\u0161losti, stvaranje za\u010du\u0111uju\u0107eg pogleda na razdoblje oslobodila\u010dkog i obrambenog Domovinskog rata, upitao je predava\u010d, dodav\u0161i da je legitimno imati kriti\u010dki pogled, a sasvim drugo pristrano nastupati s ciljem obezvrije\u0111ivanja tog razdoblja i doga\u0111aja. Begonja je na primjeru tekstova objavljenih u Slobodnoj Dalmaciji pokazao kako se promijenio odnos tog medija od po\u010detka Domovinskog rata i vremena od 2000. g.; iste \u010dinjenice druga\u010dije su tretirane. God. 1991. g. u \u010dlanku su spomenuli zapovjednika Trpka Zdravkovskog koji je razorio zadarski poluotok, a nakon deset godina nisu vi\u0161e spominjali njega ni razaranje. Begonja je podsjetio na udar na njihovu neovisnu ure\u0111iva\u010dku politiku, smijenjeno je uredni\u0161tvo, mnogi su ostali bez posla \u0161to je promijenilo sliku izvje\u0161tavanja tog medija. Po\u010delo se mijenjati politi\u010dko ozra\u010dje u dru\u0161tvu i na druga\u010diji na\u010din analizirati doga\u0111aji u ratnom razdoblju. Prije su objavljivali razumne osvrte za podle optu\u017ebe ha\u0161ke tu\u017eiteljice, a poslije je bilo natjecanje tko \u0107e se vi\u0161e dodvoriti ru\u0161e\u0107i dr\u017eavni ugled i naivno vjeruju\u0107i da tako fuknkcionira civilizirani svijet. \u201eProblem je \u0161to je dio medija takvo pona\u0161anje podr\u017eavao i poticao. Kako je to domoljublje u medijima, gotovo nepodijeljeno tijekom rata, kod nekih kasnije zamijenjeno prevladavaju\u0107om kritikom? \u0160to je razlog njihovog naknadnog ‘prosvjetljenja’; \u0161to se u me\u0111uvremenu promijenilo da su se i \u010dinjenice po\u010dele neshvatljivo mijenjati? Mislim da je rije\u010d o promicanju orijentacije koja je htjela utjecati na prekrajanje pro\u0161losti kako bi se stvorili uvjeti za tzv. politiku pomirenja, pa je javnosti trebalo nametnuti sliku koja izjedna\u010dava \u017ertvu i agresora. Danas je medijska mo\u0107 tolika da zna\u010dajno utje\u010de na ukupno ozra\u010dje u dru\u0161tvu i dobrim dijelom uspijeva nametnuti stajali\u0161ta. Time usmjerava pogled prema pro\u0161losti i daje ocjenu sada\u0161njosti. S moralne to\u010dke gledi\u0161ta, nije prikladno zbog materijalne koristi gaziti istinu\u201c istaknuo je Begonja upozoriv\u0161i i na specifi\u010dan odnos medija kad se poku\u0161aju osvijetliti komunisti\u010dki zlo\u010dini. Izlazak istine na vidjelo neki mediji u dosluhu s dijelom politike poku\u0161avaju obezvrijediti, izokretati \u010dinjenice i staviti u kategoriju predizborne kampanje, a istina im nije va\u017ena. \u201eMediji mogu odigrati zna\u010dajnu ulogu u dru\u0161tvu, no osobito je va\u017eno da slijede istinu i \u010dinjenice. Samo tako mogu biti medij koji slu\u017ei narodu\u201c zaklju\u010dio je Begonja.<\/p>\n

Dr. Nazor je rekao da je Hrvatski dokumentacijski centar Domovinskog rata u pet godina djelovanja prikupio relevantno gradivo Srpske krajine koje je ostalo nakon oslobodila\u010dkih akcija Bljesak i Oluja. Od iznimne su va\u017enosti jer pokazuju planove, ciljeve i neprijateljske namjere i potvr\u0111uju tko je agresor a tko se branio. Upozorio je na ‘novinare, intelektualace, povjesni\u010dare’ koji govore svjesni da nemaju upori\u0161te u dokumentima, a nitko od njih nije provjerio \u010dinjenice. \u201eKod povjesni\u010dara je osobito va\u017eno ne mije\u0161ati uzroke i posljedice i voditi ra\u010duna o kronologiji doga\u0111aja. Tu metodu treba po\u0161tivati i tim se principom mogu demantirati navodi Tu\u017eiteljstva u Hagu\u201c istaknuo je Nazor dodav\u0161i da se uvidom u dokumente vidi da iza svega stoji Beograd, Srbija i Slu\u017eba dr\u017eavne bezbednosti, i kad se govori o naoru\u017eavanju Srba u Hrvatskoj i JNA. Podsjetio je da general Veljko Kadijevi\u0107 u svojoj knjizi iznosi ciljeve JNA po\u010detkom napada na Hrvatsku u ljeto 1991. g.: osigurati planiranu granicu samoprogla\u0161ene Srpske krajine u Hrvatskoj. Za\u0161to JNA i slu\u017ebeno nije postala srpska vojska govori Borislav Jovi\u0107, biv\u0161i predsjednik Predsjedni\u0161tva SFRJ u svom dnevniku: \u201eTo bi za budu\u0107i rasplet jugoslavenske krize Srbiju i Crnu goru vodilo u neugodnosti, a srpsko – crnogorosku vojsku u poziciju agresora u prostorima van Srbije. Kad je vojnik JNA u Hrvatskoj, ne mo\u017ee se re\u0107i da je to Srbija. Ne mo\u017eemo to re\u0107i zbog srpskog javnog mnijenja jer bi onda Srbija bila agresor\u201c citirao je Nazor, dodav\u0161i da se danas u srpskom tisku Jovi\u0107evi i \u0160e\u0161eljevi \u010detnici sva\u0111aju kojih je bilo vi\u0161e u Hrvatskoj.\u00a0 Na izjavu Vojislava Stanimirovi\u0107a da je 18. studenog 1991. g. pao posljednji usta\u0161ki bastion, vukovarska bolnica, Nazor je podsjetio da su u toj bolnici lije\u010deni i vojnici JNA i paravojne postrojbe koje su kao ranjenike tu donosili hrvatski vojnici. Dokumenti postoje no pitanje je interpretacije, istaknuo je Nazor. Prema dokumentu srpske vojske Krajine kojeg su napisali u jutro 4. kolovoza 1995. g. uo\u010di Oluje, u napadu hrvatskih snaga u prvih pet sati palo je izme\u0111u 200 i 300 granata. \u201eTo pobija tezu ha\u0161kog Tu\u017eiteljstva o prekomjernom granatiranju Knina, pa ju je preformuliralo u neselektivno granatiranje. No po navodima se vidi da su to bili vojni ciljevi\u201c istaknuo je \u00a0Nazor. Upozorio je i da je knjiga Slavka Goldsteina ‘Gotovina, stvarnost ili mit’, a pisala su je i tri novinara, puna la\u017ei i neto\u010dna, bez dokumenata i \u010dinjenica. I na tezu ha\u0161kog Tu\u017eiteljstva da je stvaranje velike Hrvatske inicirao Franjo Tu\u0111man osnivanjem hrvatske zajednice Herceg Bosna 1991. g. Nazor argumentira dokumentom: sedam dana nakon stvaranja te zajednice Tu\u0111man ka\u017ee da nema promjene granica dok god je BiH dr\u017eava. Nazor je rekao da u BiH nikad nije bilo toliko hrvatskih snaga da bi \u010dinile brigadu. \u201eTakve snage ne idu u agresiju nego ispomo\u0107. Da hrvatski vojnici nisu ratovali sa srpskim snagama danas ne bi bilo BiH. Povijesni doga\u0111aj se ne mo\u017ee gledati ako se ne prati povijesni proces. God. 1995. hrvatske snage oslobodile su vi\u0161e od 5000 \u010detvornih kilometara BiH. Da nije bilo toga, ne bi bilo BiH\u201c istaknuo je Nazor poru\u010div\u0161i brojnim okupljenima: \u201eProvjeravajte, gledajte dokumente, slu\u0161ajte ljude koji su jo\u0161 \u017eivi i mogu objasniti. Nemojte bezrezervno vjerovati medijima. Uvijek gledajte proces, nikad samo jedan doga\u0111aj. To mo\u017ee navesti na krivi smjer. Princip je kronologija doga\u0111aja; uzroci su jedno a posljedice drugo\u201c poru\u010dio je Nazor. Tribinu su pohodili i u\u010denici Gimnazije Vladimira Nazora u Zadru \u010diji je profesor prosvjedovao jer se o Domovinskom ratu u\u010di\u00a0iz svega dvije stranice knjige iz povijesti u samo dva \u0161kolska sata.\u00a0<\/p>\n

Ines Grbi\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u00a0Koliko novinari u svom djelovanju uva\u017eavaju stvarne \u010dinjenice tema je tribine \u201cOdnos medija prema \u010dinjenicama Domovinskog rata\u201d odr\u017eane u \u010detvrtak …<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0},"categories":[1,8],"tags":[],"aioseo_notices":[],"jetpack_featured_media_url":"","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4375"}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=4375"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4375\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":8724,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4375\/revisions\/8724"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=4375"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=4375"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=4375"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}