{"id":43289,"date":"2020-08-15T08:03:54","date_gmt":"2020-08-15T07:03:54","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=43289"},"modified":"2020-08-15T08:03:56","modified_gmt":"2020-08-15T07:03:56","slug":"zadar-mons-batelja-u-svetistu-gospe-maslinske-stepinac-ne-bojim-se-za-sudbinu-hrvatskog-naroda-dok-bude-pobozan-i-odan-mariji","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=43289","title":{"rendered":"ZADAR: Mons. Batelja u sveti\u0161tu Gospe Maslinske: “Stepinac: Ne bojim se za sudbinu hrvatskog naroda dok bude pobo\u017ean i odan Mariji”"},"content":{"rendered":"\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n

U drevnom\ndevetstoljetnom sveti\u0161tu Gospe Maslinske u \u017eupi Uznesenja BDM na Belafu\u017ei u\nZadru, uo\u010dnica Velike Gospe proslavljena je sve\u010danim misnim slavljem koje je za\nvanjskim oltarom ispred \u017eupne crkve Marijina uznesenja u petak 14. kolovoza u\npredve\u010derje svetkovine predvodio mons. dr. Juraj Batelja, postulator kauze bl.\nAlojzija Stepinca i za\u010dasni kanonik katedralnog Stolnog kaptola sv. Sto\u0161ije u\nZadru. <\/p>\n\n\n\n

U propovijedi je\nmons. Batelja razlagao tri teme: zna\u010denje Majke Bo\u017eje kao metafore\nstarozavjetnog kov\u010dega, napadi civilizacije smrti na \u017eivot i kr\u0161\u0107anstvo kao\nreligiju \u017eivota te odnos bl. Alojzija Stepinca prema Mariji i njegova hrabrost\npotrebna i u dana\u0161njem vremenu.    <\/p>\n\n\n\n

Navje\u0161teno prvo\n\u010ditanje uspore\u0111uje Mariju sa \u0161krinjom zavjetnom. \u201eTaj kov\u010deg Zavjeta vjerna je\nslika Bogorodice koju tako nazivamo i u Lauretanskim litanijama. Kov\u010deg je samo\nslika, jer Majka Bo\u017eja neusporedivo odska\u010de nad tim starozavjetnim kov\u010degom\u201c\nistaknuo je mons. Batelja, rekav\u0161i da je najve\u0107a svetinja Izabranog Izraelskog\nnaroda, njegova utjeha i pomo\u0107 u nevoljama bio kov\u010deg Saveza s Bogom uz koji je\nbio vezan i Bo\u017eji blagoslov. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Mons. Batelja je\nopisao i izgled starozavjetnog kov\u010dega Saveza. \u201eBio je na\u010dinjen od drveta\nakacije. Ono je izvana neugledno, ali posjeduje sna\u017enu otpornost protiv crva i\n\u0161teto\u010dina. Ima i krasan, bijeli, mirisni cvijet. Iz njega p\u010dele prave\nnajslasniji med. Kov\u010deg je bio oblo\u017een izvana i iznutra suhim zlatom. Na njegov\npoklopac bila su postavljena dva kerubina koji su krilima \u0161titili kov\u010deg i u\nnjemu pohranjene dvije plo\u010de od kamena, na kojima je bilo prstom Bo\u017ejim ispisano\ndeset zapovijedi Bo\u017ejih, procvali \u0161tap Aronov i zlatna posuda s m\u00e1nom, \u010dudesnom hranom koju je Bog dao\nIzabranom narodu da od gladi ne umre u pustinji\u201c rekao je mons. Batelja. <\/p>\n\n\n\n

Starozavjetni\nkov\u010deg bio je na\u010dinjen od neuglednog drveta, ali to je drvo bilo izvanredno\notporno protiv crvi. \u201eMajka Bo\u017eja je jo\u0161 otpornija protiv crva grijeha. Bez\ngrijeha je bila za\u010deta, bez grijeha je \u017eivjela, bez grijeha je i umrla. Zato, premda\nje izvana, poput akacijina drveta, bila neugledna pred svijetom s obzirom na\nsvoj skroviti i siroma\u0161ni \u017eivot, odsijevala je neusporedivom ljepotom du\u0161e koja\nse Bogu svidjela. Bog pogleda neznatnost slu\u017ebenice svoje, kako ona sama pjeva\nu Magnificatu\u201c rekao je propovjednik, istaknuv\u0161i: \u201eGdje Bog o\u010dituje i\nuspostavlja svoje boravi\u0161te, sve postaje sveto, pa i mjesta i predmeti. Zato je\ni to mjesto sveto gdje prebiva Bog, da je svojom svemogu\u0107no\u0161\u0107u i svojom rado\u0161\u0107u\nMajci svoga Sina mogao dati prijestolje. Dok se u starozavjetnom kov\u010degu nalazio\nispisan Bo\u017eji zakon, Majka Bo\u017eja – novozavjetni kov\u010deg, nosila je pod svojim\ndjevi\u010danskim srcem samoga zakonodavca, pravoga i \u017eivoga Boga i \u010dovjeka, Isusa\nKrista. Ona je neusporedivo uzvi\u0161ena nad tim starozavjetnim kov\u010degom, nose\u0107i u\nsebi pravi kruh nebeski, Isusa Krista, vrjedniji od svake m\u00e1ne. Jer tko blaguje od toga kruha,\nne\u0107e umrijeti nikada, kako je rekao sam Isus\u201c poru\u010dio je mons. Batelja.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

\u201eSlika\n\u0160krinje Saveza upu\u0107uje u spoznaju da je Bog pogledao poniznost Marije. Uzvisio\nju je, da se od nje po tijelu rodi Bo\u017eji Sin. Sin Bo\u017eji dolazi i u na\u0161 \u017eivot i\npred njim se u na\u0161oj svijesti postavlja pitanje: Jesmo li spremni otvoriti\nvrata srca na njegovo kucanje i pustiti ga da ve\u010dera s nama? Sin Bo\u017eji, u\nprisutnosti svoje Majke, \u017eeli nam povjeriti tajnu spasenja, veliku tajnu o Bogu\nOcu. \u017deli nas preporoditi, izvesti nas na novi put, put prema vje\u010dnosti\u201c\nohrabrio je mons. Batelja, smatraju\u0107i da bismo Isusu \u201emo\u017eda spremno i otvorili,\nkad ne bi bilo oko nas ljudi koji nas zbunjuju. Govore jedno, \u010dine drugo. Imaju\npredivne rije\u010di za opasnu zabludu. Umjesto da vode, oni zavode. Umjesto da vode\ndo sigurnosti i na \u010distinu istine, odvode u sve maglenije strane neistine,\nzablude, a mo\u017eda i la\u017ei\u201c.<\/p>\n\n\n\n

Propovjednik je\nupozorio da \u010dovjek prianja uz brojne neotesanosti. \u201eSvjedoci smo za kakve je\nsve prolazne \u010dasti i u\u017eitke kadar prodati \u010dast, obraz, grudu djedovine, vjeru,\nljudski ponos i po\u0161tenje? Kako je \u017ealosno vidjeti \u010dovjeka koji stupanjem u javnu\nslu\u017ebu prodaje savjest. Zar smo kao narod postali neosjetljivi, promatraju\u0107i poslodavce\nkoji od svojih zaposlenika tra\u017ee njihovu du\u0161u za kruh, politi\u010dare koji\nkoristoljubivim kompromisima ru\u0161e katoli\u010dki identitet u hrvatskom narodu,\nuvode\u0107i u javni \u017eivot na\u010dela i obi\u010daje protivne kr\u0161\u0107anstvu i moralnom preporodu\nhrvatskog naroda\u201c upozorio je mons. Batelja, potaknuv\u0161i na prepoznavanje\nprotukr\u0161\u0107anskog duha \u201eu promid\u017ebi tzv. slobodne ljubavi koja nudi zajedni\u010dki\n\u017eivot na probu, na odre\u0111eno vrijeme, bez obveze te sna\u017enim pritiscima koji\nnije\u010du i napadaju vrijednost braka i obitelji, nude\u0107i druge oblike zajedni\u0161tva,\nprotiv Bo\u017ejeg i naravnog zakona\u201c. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

\u201eZa\u0161to u nama\nnema vi\u0161e snage za reakciju, da se pobunimo na zlo\u201c upozorio je mons. Batelja,\naktualiziraju\u0107i navje\u0161teno evan\u0111elje u kojemu Isus govori o potrebi slu\u0161anja i\n\u010duvanja rije\u010di Bo\u017eje. \u201eTo zna\u010di da smo du\u017eni uskladiti svoj \u017eivot prema\nna\u010delima Kristove radosne vijesti. Evan\u0111elje nas upu\u0107uje i na zaklju\u010dak da je\nBogorodica na nebo uznesena slika svih koji vole \u017eivot, koji hode za \u017eivotom,\nkoji tra\u017ee pravo na \u017eivot! Kr\u0161\u0107anstvo je religija \u017eivota! Zato mi gradimo\ncivilizaciju \u017eivota. Zato i imamo problema s odre\u0111enim tendencijama u dru\u0161tvu\nkoje uporno promi\u010du civilizaciju smrti. Odgovornim radom i pouzdanjem u Boga\nunosimo novi poredak u osobna promi\u0161ljanja, u obiteljsko zajedni\u0161tvo, \u017eupna\nsredi\u0161ta, biskupijsko okrilje, u sudbinu hrvatskog naroda. Slu\u017ee\u0107i \u017eivotu\nspremno prihva\u0107amo \u017ertve i trpljenja, na taj na\u010din spa\u0161avamo ljudsko\ndostojanstvo. Iz vjere u Boga branimo \u017eivot\u201c poru\u010dio je mons. Batelja. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Mons. Batelja podsjetio je na Stepinca\nkao \u201ehrabrog nadbiskupa i neustra\u0161ivog \u010duvara vjere naspram progonitelja\u201c te je\nzahvalio Zadarskoj nadbiskupiji za potporu u svom radu koju je imao kao postulator\nStepin\u010deve kauze.<\/p>\n\n\n\n

\u201eNakon \u0161to je\nbezbo\u017ena vlast Stepincu 11. listopada 1946. izrekla presudu, dala ga je odvesti\nu sobu ispod sudnice. Tu je on umornu glavu naslonio na ruke i zaspao. Bio je\nodlu\u010dan i rekao: ‘Ako radi vjere treba trpjeti – trpjet \u0107emo! Ako treba i\u0107i u\nzatvor, idemo! Ako pod ma\u010d, neka sijeku glavu, i tamo idemo uz milost Bo\u017eju!\nAko na kri\u017e, neka nas razapinju. Ako u smrt – rado umrijeti, ali Sotoni\npopustiti ne’\u201c podsjetio je mons. Batelja na Stepin\u010deve rije\u010di upitav\u0161i: \u201eGdje\nsu danas ti svjedoci evan\u0111elja koji imaju takvu spremnost du\u0161e, sve dati da bi\nse ostvarilo Kraljevstvo Bo\u017eje\u201c. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Istaknuv\u0161i\nStepin\u010devu poruku: \u201eDa smo izdali Crkvu Bo\u017eju, danas bismo stajali na po\u010dasnim\ntribinama i primali odlikovanja. Mene je tje\u0161ila Isusova rije\u010d: ‘\u0160to bi\nvrijedilo sav svijet zadobiti, a du\u0161u svoju upropastiti?’\u201c, propovjednik je\nrekao da su \u201eto junaci vjere koji nas nadahnjuju u navije\u0161tanju istine i u obrani\nljudskog \u017eivota\u201c.<\/p>\n\n\n\n

\u201eNeka nas\nohrabri Stepin\u010devo iskustvo. Dok \u010dovjek di\u0161e, zna\u010di da \u017eivi. Dok \u010dovjek \u010dasti\nMajku  Bo\u017eju, znak je da \u017eivi duhovnim\n\u017eivotom. Zato je Stepinac i u svojoj oporuci napisao: ‘Ne bojim se za sudbinu\nsvoga hrvatskog naroda, dok bude pobo\u017ean i odan Majci Sina Bo\u017ejega’\u201c naglasio\nje mons. Batelja.<\/p>\n\n\n\n

Upozoriv\u0161i da se\npogani klanjaju sjenama, propovjednik je rekao kako Pavao u poslanici\nKorin\u0107anima pi\u0161e da je smrtnost izgubila svoj zna\u010daj pred besmrtno\u0161\u0107u. \u201eUpozorava\nnas da onaj koji nije za \u017eivot, promi\u010de smrt i da je samo kroz Isusovo\nuskrsnu\u0107e razumljivo Marijino uznesenje u nebo. Na\u0161 Isus nije sjena, nego\nUskrsnu\u0107e i \u017divot. Isus nije podlegao sudbini, nego je dragovoljno podnio smrt\nda uskrsne na novi, sjajni \u017eivot i da uskrisi na isti \u017eivot one koji u Njega vjeruju.\nIsus, svjetlo svijeta, ne dopu\u0161ta da njegovi vjernici \u010dame u tami smrti, ve\u0107 ih\n\u017eeli uvesti u vje\u010dno svjetlo, u radost u koju je poveo i svoju majku Mariju.\nZato smo radosni \u0161to mo\u017eemo \u017eivjeti Radosnu vijest o Isusu koji je svjetlo\nsvijeta. Tko ide za njim ne\u0107e hoditi u tami\u201c poru\u010dio je mons. Batelja.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

U tom kontekstu\nrekao je da je za boravka u Zadru \u017eelio pohoditi Ervenik u zadarskom zale\u0111u da\nse tamo pomoli za ubijene u agresiji na Hrvatsku, kao i Nuni\u0107 gdje su \u010detnici \u201ena\nBadnjak mladog sve\u0107enika, imao je 29 godina, ispekli kao janje i katolicima ostavili\nkao \u010destitku za Bo\u017ei\u0107\u201c. Spomenuo je i don Ivana Ti\u010di\u0107a rodom iz Paga kojemu je 1943.\nu Podlapa\u010di podno Udbine, kad ga nisu mogli druga\u010dije slomiti, partizan izvukao\njezik i rekao: ‘Odreci se Boga ili \u0107emo te mi pri\u010destiti’. Don Ivan mu je rekao:\n‘Ja se svoga Boga ne mogu odre\u0107i’. I odrezali su mu jezik. \u201eNije mu bilo \u017eao,\njer je znao za \u0161to \u017eivi i za \u0161to umire. Vjerovao je da Isus nije sjena, nego\nuskrsnu\u0107e i \u017eivot\u201c poru\u010dio je mons. Batelja, podsjetiv\u0161i kako je Stepinac u\nstrahotama Drugog svjetskog rata grmio: \u201eTko dira \u010dovjeka, tko progoni \u010dovjeka, tko\nubije \u010dovjeka, dira zjenicu Bo\u017ejega oka\u201c. <\/p>\n\n\n\n

\u201eU\nborbi za \u017eivot, Katoli\u010dka Crkva predvo\u0111ena nadbiskupom Alojzijem Stepincem pridonijela\nje spa\u0161avanju vi\u0161e od 28 000 ratne siro\u010dadi, stotina, tisu\u0107a prognanika i\nstradalnika, a iz talijanskog zato\u010deni\u0161tva vra\u0107ene su svojim ku\u0107ama tisu\u0107e nasilno\nodvedenih Hrvata i pripadnika drugih naroda. A danas se poku\u0161ava ponavljanjem la\u017ei\no\u017eivjeti komunisti\u010dku propagandu protiv Katoli\u010dke Crkve, protiv bl. Alojzija\nStepinca, protiv juna\u010dkih djela \u0161to ih je u Drugom svjetskom ratu izveo Caritas\nZagreba\u010dke nadbiskupije\u201c upozorio je mons. Batelja i nastavio: \u201eIzmasakrirani\ndnevnik Dijane Budisavljevi\u0107 u istoimenom filmu trebao bi ove jeseni postati\nobrazac po kojem bi djeca u hrvatskim \u0161kolama u\u010dila nakaradnu, necjelovitu\nistinu o povijesnim \u010dinjenicama. Dr. Narcisa Lengel Krizman, komunisti\u010dka\npovjesni\u010darka, u svojoj knjizi ‘Spa\u0161avanje\ndjece’, izrekla je pokajanje \u0161to je u svojoj knjizi prenaglasila ulogu\nKomunisti\u010dke partije u spa\u0161avanju djece i neke doga\u0111aje interpretirala\njednostrano. Kako je va\u017eno \u010duti njezin zahtjev za revidiranjem komunisti\u010dki\ntuma\u010dene povijesti. Komunisti\u010dki sljedbenici onemogu\u0107ili su tiskanje te knjige,\nkao \u0161to su onemogu\u0107ili i objavljivanje Dnevnika Dijane Budisavljevi\u0107 sve do\nuspostave samostalne Republike Hrvatske, a danas ga zlorabe\u201c poru\u010dio je mons.\nBatelja, istaknuv\u0161i da je dr. Lengel Krizman preminula prije 14 godina, a\n\u201enjena knjiga, na\u017ealost, do danas, jo\u0161 nije vidjela svjetlo dana\u201c.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

\u201e\u010cast\nna\u0161e Crkve, na\u0161 vjerni\u010dki ponos ni\u010de i sjaji sa svjedo\u010danstvom Stepin\u010deve \u010diste\nsavjesti i obranom ljudskog dostojanstva od za\u010de\u0107a do prirodne smrti. To\nsvjedo\u010danstvo utemeljeno je na dvije plo\u010de koje bijahu polo\u017eene u Kov\u010deg Bo\u017eji.\nTo svjedo\u010danstvo predao nam je vrhovni Zakonodavac, Sin Bo\u017eji, koji je u krilu\nnazaretske Djevice zapo\u010deo novi hod Boga i \u010dovjeka. On nam je jamac u prilog\n\u017divota! Stoga, nikakve ljudske konvencije,\nprilago\u0111ene ljudskoj putenosti, a protiv Bo\u017eje nakane s \u010dovjekom, nemaju snagu\nprisile nad kr\u0161\u0107anskom savje\u0161\u0107u, ne smiju promicati ubijanje nero\u0111enih i\neutanaziju, usmr\u0107ivanje nemo\u0107nih! Protiv naravi \u017eivota je, grijeh je ubijati za\u010detu,\nnero\u0111enu djecu. Ne zaslu\u017euje kr\u0161\u0107ansko ime \u010dovjek koji se pri\u010de\u0161\u0107uje, a ubija\ndjecu bez gri\u017enje savjesti, nero\u0111enu\u201c upozorio je mons. Batelja, po\u017eeljev\u0161i da\n\u201eBog, izvor \u017eivota, po zagovoru Gospe na nebo uznesene, u nama i na\u0161em narodu\nomogu\u0107i spoznaju pravoga \u017divota\u201c.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Mons.\nBatelja je pripovjedio i kako je 1947. Stepincu u Lepoglavu do\u0161ao izaslanik Ministarstva\nunutarnjih poslova i pitao ga: ‘Je li ti jo\u0161 vjeruje\u0161 u Boga?’. \u201eJer Stepinac je\nbio poslan na preodgoj u tamnicu, pa valjda vi\u0161e ne bi smio vjerovati u Boga. Stepinac\nje rekao: \u201eKad je on to meni rekao, ruka mi je spontano kliznula u reverendu, u\nd\u017eep. Stisnuo sam krunicu i po\u010deo sam moliti: ‘Majko Bo\u017eja, pomozi mi u onaj\n\u010das’\u201c. Znao je – gdje je krunica, tamo je Gospa. Gdje je Gospa, tamo je Isus.\nGdje je Isus, tamo je Bog. A gdje je Bog, tamo je Nebo i vje\u010dni \u017eivot. Stepin\u010dev\nsugovornik vidi da se ni\u0161ta ne mi\u010de, pa mu je rekao: ‘Zna\u0161 li da su ti\nsve\u0107enici osigurani?’. Sve\u0107enicima koji su se udru\u017eili da bi slu\u017eili Partiji, a\nne Crkvi i Papi, nu\u0111ene su dr\u017eavne pla\u0107e, socijalno osiguranje. Nije nadbiskup Stepinac\nto znao. Ja sam vidio zatvorski protokol u Lepoglavi. Nadbiskup je u prvih \u0161est\nmjeseci dobio 1600 pisama. Zanimalo bi me koja je sudbina onih koji su se ufali\npisati svome Nadbiskupu, izraziti mu svoje osje\u0107aje i dati potporu? Ali u ovoj\ndr\u017eavi, 1994., sva ta pisma odvezena su iz Lepoglave. Stepinac ih nije vidio,\nnisu mu ih ni dali. Nadbiskup Stepinac tom \u010dovjeku odgovara: ‘Gospodine, ja ne\nznam o kakvom osiguranju Vi govorite. Ali ja znam da su meni osigurana dva\nmetra zemlje, (misli na svoj grob). I ja znam da \u0107e se ta dva metra pro\u0161iriti u\nvje\u010dnosti’. S vjerom u uskrsnu\u0107e i mi postajemo oni koji idu ususret Kristu i\nslavi kojom je po\u010dastio svoju Bezgre\u0161nu i pre\u010distu Majku i jam\u010di da \u0107e i nas\npo\u010dastiti. Neka nam Velika Gospa bude prigoda da otvorimo o\u010di za vrhunaravne\nstvari. Neka nam Gospa Maslinska izmoli vje\u010dni \u017eivot\u201c zamolio je mons. Batelja.\n<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Mons.\nBatelja je zahvalio belafu\u0161kom \u017eupniku don Dariju Ti\u010di\u0107u na pozivu za dolazak,\nrekav\u0161i da je zadnji put pohodio tu \u017eupu u doba belafu\u0161kog \u017eupnika Ratka \u0160e\u0161ana\n(1985.-1992.). Prisjetio se utemeljenja te \u017eupe 1968. g., rekav\u0161i da je\nzadarski nadbiskup Marijan Oblak ponosno, radosno, vizionarski i s povjerenjem utemeljio\ntu \u017eupu za koju je i papa Pavao VI. po\u017eelio da bude jezgra bogatog pastoralnog\ni duhovnog \u017eivota. \u201eTo se i ostvaruje. U to sam se uvjerio pohode\u0107i Zadarsku\nnadbiskupiju, obnavljaju\u0107i u te\u0161kim vremenima ljepotu sve\u0107eni\u010dkog poziva,\nzna\u010daj i potrebu sve\u0107eni\u010dke slu\u017ebe u hrvatskom narodu, u\u010dvrstiti unutarnju vezu\nmira uz Isusa kojega nam Marija nudi i daje ne samo kao maslinovu gran\u010dicu\nmira, nego kao zalog vje\u010dnog \u017eivota. \u017delimo preko Maj\u010dinih zagovornih rije\u010di Isusu\n\u0161aptati sve \u0161to nas prije\u010di da u \u017eivotu do kraja ostvarimo svoje kr\u0161\u0107ansko poslanje,\nsvoje zadu\u017eenje u obitelji, na radnom mjestu, u mjesnoj Crkvi, vode\u0107i brigu o\nodgovornosti za prosperitet cijelog na\u0161eg hrvatskog naroda\u201c potaknuo je mons.\nJuraj Batelja.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

\u017dupnik\nTi\u010di\u0107 podsjetio je da je mons. Batelja bio duhovnik u zadarskom sjemeni\u0161tu\nZmajevi\u0107 (1987.-1991.), a crkva Gospe Maslinske bila je nadarje sjemeni\u0161ta\nZmajevi\u0107 koju je nadbiskup Oblak dao kao temeljni zalog pri utemeljenju nove\n\u017eupe, s molbom nadbiskupa Oblaka da se ta povezanost nastavi \u017eivjeti po trajnoj\nmolitvi za sve\u0107eni\u010dka i redovni\u010dka zvanja u sveti\u0161tu Gospe Maslinske. To se\nostvaruje i konkretno potvr\u0111uje, a bilo je vidljivo i u \u010dinjenici da su na misi\nza oltarom bila \u010dak tri doma\u0107a zvanja i to u samo zadnjih pet godina, rodom iz\n\u017eupe Belafu\u017ea: suslavitelji, \u017eupni vikar Marko Dokoza i mladomisnik Leonard\n\u0160kec te \u0111akon Mirko Vidovi\u0107 koji \u0107e se zarediti 17. listopada u Be\u010du.   <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Nakon mise, sve\u0107enici su po\u0161li u crkvu Gospe Maslinske gdje je mons. Batelja pokadio \u010dudotvornu sliku Majke s Djetetom koja je bila postavljena u sredini crkve. Puk je dolazio izvr\u0161iti zavjet i ostati u molitvi \u010dime je u crkvi Gospe Maslinske, nekada\u0161njoj belafu\u0161koj \u017eupnoj crkvi, po\u010delo cjelono\u0107no bdjenje uz svetkovinu Velike Gospe.<\/p>\n\n\n\n

Ines Grbi\u0107<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"
Foto: I. Grbi\u0107<\/figcaption><\/figure>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U drevnom devetstoljetnom sveti\u0161tu Gospe Maslinske u \u017eupi Uznesenja BDM na Belafu\u017ei u Zadru, uo\u010dnica Velike Gospe proslavljena je sve\u010danim …<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":10,"featured_media":43290,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0},"categories":[1],"tags":[],"aioseo_notices":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/08\/P1016486.jpg","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/43289"}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=43289"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/43289\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":43355,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/43289\/revisions\/43355"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/43290"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=43289"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=43289"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=43289"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}