Predsjednik HBK mons. \u017delimir Pulji\u0107, kao zadarski nadbiskup svoju je nadbiskupiju u utorak 12. kolovoza posebnim pismom pozvao na razboritost i odgovornost u ovogodi\u0161njoj proslavi Velike Gospe, te na pridr\u017eavanje preporuka Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Razloge za ovo pismo nadbiskup Pulji\u0107 objasnio je u srijedu, 13. kolovoza u emisiji \u201eAktualno\u201c Hrvatskoga katoli\u010dkog radija. <\/p>\n\n\n\n
\u201eJedan od ve\u0107ih skupova tijekom \nliturgijske godine koji se doga\u0111a u na\u0161im crkvama i sveti\u0161tima, uz \nproslave Bo\u017ei\u0107a, Uskrsa i drugih velikih blagdana, jest i Velika Gospa \nkada puno svijeta dolazi i hodo\u010dasti. Po tim proslavama BDM i njezinih \nblagdana, a osobito Velike Gospe, mo\u017eemo se ubrojiti u narod koji \u0161tuje \nMariju i za koji se mo\u017ee re\u0107i da je Marijin narod, odan Mariji. Imaju\u0107i u\n vidu jo\u0161 uvijek aktualno va\u017ee\u0107e odredbe koje je Nacionalni sto\u017eer \nuputio prije nekoliko mjeseci, i u njima nije do\u0161lo do radikalnih \npromjena, virus je jo\u0161 uvijek aktualan i svaki dan se objavljuju brojevi\n zara\u017eenih, nekad ih je vi\u0161e, nekad manje. \u010cini se da je dobro \u0161to je \ndo\u0161lo do popu\u0161tanja, ali ne i do opu\u0161tanja. I u tom kontekstu smatrali \nsmo potrebnim upozoriti vjernike da i u pobo\u017enosti, hodo\u010da\u0161\u0107ima i \nokupljanjima budu oprezni. Sve smo biskupe obavijestili o odredbama koje\n jo\u0161 uvijek vrijede. Zato sam za svoju Zadarsku nadbiskupiju poslao \npismo sve\u0107enicima i naglasio sam da smo svi odgovorni \u2013 i biskup i \nsve\u0107enici i vjernici. Ni\u0161ta se ne zabranjuje, ali se poziva na oprez i \nodgovornost!\u201c, rekao je nadbiskup Pulji\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Osobitu pozornost privukla je u pismu re\u010denica \u201ekako u ovakvim \nokolnostima nije razborito organizirati tradicionalne procesije.\u201c Stoga \nje mons. Pulji\u0107 pojasnio: \u201eProcesije su jedan mali izazov, jer je u \nnjima te\u0161ko uspostaviti distancu. Te\u0161ko je re\u0107i \u201anemojte i\u0107i po deset \nzajedno, ve\u0107 jedan po jedan\u2018. U tom kontekstu sam rekao da bi bilo \nnerazborito organizirati procesije. Nisam \u010duo da u mojoj Nadbiskupiji \nima nekih velikih problema, ali je bilo rasprave po \u017eupama ve\u0107 prije \novog mojeg o\u010ditovanja ho\u0107e li ili ne\u0107e imati procesije? U nekim \u017eupama \nsu ve\u0107 sami odlu\u010dili imati desetak ljudi koji donose Gospin kip i onda \nse slavi misa pred crkvom na otvorenom. Nikada nam nije dovoljno opreza i\n razboritosti. Kad se govori o virusu, puno toga o njemu ne znamo, ali \nvidimo posljedice. Ka\u017eu da postoje milijuni virusa u zraku, nisu \u0161tetni i\n bez njih svijet ne bi mogao \u017eivjeti, ali ima ih dvadesetak koji su \nopasni, a me\u0111u njima i koronavirus. Mi ne mo\u017eemo govoriti znanstvenim \nrje\u010dnikom, ali gledaju\u0107i posljedice mislim da je potrebno imati opreza i\n razboritosti.\u201c<\/p>\n\n\n\n
Osvr\u0107u\u0107i se na komentar kako je i u povijesti bilo razli\u010ditih \npandemija, te su vjernici \u010dinili zavjete u hodo\u010da\u0161\u0107ima i procesijama da \nse to zlo umanji, i ustrajali u pobo\u017enostima, mons. \u017delimir Pulji\u0107 je \nrekao: \u201eTada se manje znalo i o bolestima i o njihovim razlozima. Sada \nse nalazimo pred znanstvenim problemom pred kojim ne mo\u017eemo ne osjetiti \npotrebu biti oprezni. Ispo\u010detka su ljudi pomalo sumnjali, a i danas ima \nonih koji sumnjaju da je to izmi\u0161ljeno i da postoji opasnost \nmanipulacije. Sigurno je da postoji ta opasnost, ali potresne slike sa \nsjevera Italije ili sada iz Brazila, SAD-a, ne mogu nas ostaviti \npovr\u0161nima. \u010cini mi se da smo suo\u010deni s ozbiljnim problemom kojega ne \ntreba otpisivati i kojemu ne treba pripisivati svemo\u0107, ali tako\u0111er treba\n biti oprezan.\u201c<\/p>\n\n\n\n
I kako se suo\u010diti s ovom situacijom? \u201eI prevencijom i molitvom u \nborbi s opasnim virusom. Trebamo sve u\u010diniti da \u0161to manje ljudi oboli \nili da mi ne budemo uzrok ne\u010dije bolesti. Ali i molitva, ona je sastavni\n dio na\u0161ega vjerskog \u017eivota. I u tom kontekstu te dvije stvari idu \nzajedno.\u201c Ovakve mjere nisu znak manjka vjere i ne umanjuju na\u0161u \npobo\u017enost prema Bla\u017eenoj Djevici Mariji: \u201eI u ti\u0161ini svoga kutka, \nmolitvi, u obitelji, na ulici, mi smo sve vi\u0161e otvoreni Duhu Bo\u017ejem i \nna\u0161oj Majci bez koje ne mo\u017eemo. Ona je na\u0161a Majka, ona je na\u0161a nada, \nodvjetnica na\u0161a. I ovo nikako ne umanjuje na\u0161 marijanski duh i \nmarijansku pobo\u017enost koju imamo prema Njoj i siguran sam da i Ona kao \ndobra Majka shva\u0107a na\u0161e muke i na\u0161e probleme.\u201c<\/p>\n\n\n\n
Mons. \u017delimir Pulji\u0107 se osvrnuo i na vezanost na\u0161ega naroda na \nprocesije, kao i na ono bitno u proslavama blagdana: \u201eMarija vodi k \nIsusu. On je u sredi\u0161tu Crkve. Ona nas vodi k Sinu svom. Smisao je \nprocesija da budemo zajedno, da se vidi \u201ada nas ima\u2018, da u hodu poka\u017eemo\n pobo\u017enost prema Onoj koju \u0161tujemo i koja je nama velika utjeha i nada, i\n da nam nadasve poka\u017ee ono \u0161to je najjasnija poruka hodo\u010dasni\u010dkom puta \u2013\n da smo prolaznici i putnici u hodu prema Nebu. Procesija nije cilj \nsamoj sebi niti je bitan dio na\u0161eg vjerni\u010dkog \u017eivota ili euharistijskog \nslavlja. Obi\u010dno nakon, a negdje i prije euharistije bude procesija. Ona \nje uvijek poruka da smo mi u hodu, na putu, hodo\u010dasnici, putujemo Nekom,\n mi smo samo na ovoj zemlji prolaznici. \u0160tuju\u0107i Mariju, zazivaju\u0107i \nNjezinu pomo\u0107, slave\u0107i Euharistiju, hrane\u0107i se Isusovim tijelom, mi samo\n ka\u017eemo: to nam je snaga na ovom na\u0161em zemaljskom hodu. U tom kontekstu \nprocesija nije bitna, mo\u017eda se sada previ\u0161e o tome raspravlja. Bitna je \nEuharistija, poruka Bo\u017eje Rije\u010di, bitna je hrana koju nam Isus daruje po\n svome Tijelu, a sve drugo nam poma\u017ee u svijesti prolaznosti i \nvjerni\u010dkog hoda.\u201c<\/p>\n\n\n\n
Razgovor o proslavi Velike Gospe bio je i prilika za podsjetnik na \nistinu vjere koju slavimo u toj svetkovini \u2013 da je Marija du\u0161om i \ntijelom uznesena u Nebo. U tome je i nada u ono \u0161to \u0107e se i nama \ndogoditi: \u201eMarija je predskazala ono \u0161to \u0107e se svima dati. U Vjerovanju \nispovijedamo vjeru u uskrsnu\u0107e tijela. Mi kao zemaljska bi\u0107a u sebi \nimamo ne\u0161to neumrlo, vje\u010dno, i kad se rastanemo od ovoga svijeta, du\u0161a \nnam ode na drugi svijet, \u017eivimo u tom i\u0161\u010dekivanju kad \u0107e na koncu do\u0107i \nuskrsnu\u0107e tijela. Isusovo uskrsnu\u0107e i Marijino uznesenje na Nebo \nvidljivo su predskazanje, doga\u0111aj onoga \u0161to nas \u010deka na koncu svijeta.\u201c<\/p>\n\n\n\n
Crkva je od svojih po\u010detaka vjerovala u Marijino uznesenje na Nebo. \nNo, kao dogmu tu vjersku istinu definirala je prije 70 godina. Dvije \ndogme o Mariji progla\u0161ene su u prvom tisu\u0107lje\u0107u, da je Bogorodica (431.)\n i vazda Djevica (649.), a druge dvije u drugom tisu\u0107lje\u0107u, da je \nbezgre\u0161no za\u010deta (1854.) i na Nebo uznesena (1950.).<\/p>\n\n\n\n
\u201eNa po\u010detku, kad je kr\u0161\u0107anstvo pro\u017eivljavalo ne\u0161to \u0161to se mo\u017eda \u010dak i danas ponavlja, udari izvana, progoni, zatiranje svega \u0161to je vjerni\u010dko, kad se nije moglo javno niti slaviti nego u katakombama ili se skrivati po ku\u0107ama, ne\u0161to se dogodilo unutar same Crkve \u2013 pojavili su se heretici, ljudi koji su nau\u010davali neki svoj nauk. Nisu se obazirali \u0161to ka\u017eu papa, biskup, sve\u0107enik, nego su imali svoju vjeru i filozofiju. I mi smo sad, na \u017ealost, izlo\u017eeni takvim osebujnim i osobitim nau\u010davanjima, pa pomalo i ovo na\u0161e vrijeme sli\u010di onome. A tada je bilo onih koji su nau\u010davali \u2013 Isus nije Bog, bio je obi\u010dan \u010dovjek, Marija nije rodila Bogo\u010dovjeka, nego samo \u010dovjeka. Biskupi, koncilski oci su se tada sastali i proglasili prvu dogmu o Mariji \u2013 Marija je Bogorodica, nije ona samo rodila sina, \u010dovjeka, nego Bogo\u010dovjeka. I ta je istina temeljna. Ona ne samo da govori o Marijinim zaslugama i veli\u010dini, da je Bogorodica, nego govori i o Isusu Kristu, da je on Bogo\u010dovjek. Druga istina progla\u0161ena o Mariji jest da je djevica prije poroda, u porodu i nakon poroda. Tre\u0107a istina govori da je Bezgre\u0161na. Tada su formulirali istinu o Mariji koja je bila prisutna u vjeri na\u0161ih ljudi. Naime, mi se svi ra\u0111amo s posljedicama Isto\u010dnog grijeha. Padom prvih ljudi mi smo ga svi naslijedili. Njega se osloba\u0111amo po kr\u0161tenju. Po kr\u0161tenju bivamo oslobo\u0111eni i postajemo djeca Bo\u017eja. A je li Marija bila pod Isto\u010dnim grijehom? Tu je istina formulirana \u2013 ona je bezgre\u0161na, ona je ve\u0107 u krilu Joakima i Ane bila oslobo\u0111ena Isto\u010dnog grijeha, ro\u0111ena je bez njega. Na\u0161i ljudi mo\u017eda ne razumiju ove istine, ali samim srcem i vjerom sve to prihva\u0107aju i ispovijedaju.\u201c (IKA)<\/p>\n\n\n\n