{"id":43234,"date":"2020-07-17T14:37:36","date_gmt":"2020-07-17T13:37:36","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=43234"},"modified":"2020-07-17T14:37:55","modified_gmt":"2020-07-17T13:37:55","slug":"galovac-blagdan-gospe-karmelske-i-stota-godisnjica-zavjetnog-kipa-gospe-karmelske","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=43234","title":{"rendered":"GALOVAC: Blagdan Gospe Karmelske i stota godi\u0161njica zavjetnog kipa Gospe Karmelske"},"content":{"rendered":"\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Blagdan\nGospe Karmelske sve\u010dano je proslavljen u \u010detvrtak, 16. srpnja u \u017eupi sv.\nMihovila u Galovcu. Ve\u010dernje misno slavlje predvodio je zadarski nadbiskup \u017delimir\nPulji\u0107 u koncelebraciji s petnaest sve\u0107enika, me\u0111u kojima i galova\u010dkim \u017eupnikom\ndon Mladenom Ka\u010danom. <\/p>\n\n\n\n

Slavlje\nje ujedno bilo zahvalni spomen na stotu godi\u0161njicu zavjetnog kipa Gospe\nKarmelske u Galovcu s kojim je prije mise odr\u017eana sve\u010dana procesija kroz\nmjesto. Procesiju je predvodio don Tomislav Kon\u010durat, \u017eupnik \u017eupe Gorica –\nRa\u0161tane.<\/p>\n\n\n\n

\u201eRije\u010d ‘karmel’\nzna\u010di ‘plodna vrtna zemlja’. Tuma\u010di Svetoga Pisma ka\u017eu da je Karmel slika\n‘Bo\u017eje prisutnosti i plodnosti koju njegova milosti donosi’. Karmel je ujedno\nslika Marije koja je, osjenjena Duhom Svetim, postala mjestom Bo\u017eje prisutnosti\ni blagoslova\u201c rekao je mons. Pulji\u0107. Blagdan Gospe od Karmela progla\u0161en je za\ncijelu Crkvu 1726. g., a \u201ebitne to\u010dke karmelske duhovnosti su evan\u0111eosko\nsiroma\u0161tvo, ljubav, poniznost, skromnost, uljudnost i radost\u201c rekao je\nnadbiskup. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Brdo Karmel nalazi se u Palestini, uz obalu Sredozmenog mora. \u201ePrvo navje\u0161teno \u010ditanje spominje brdo Karmel gdje je prorok Ilija branio vjeru u Izraelu i \u010dinio \u010duda u borbi za pravu vjeru i za pravoga Boga. Na brdu Karmel koje je slika naro\u010dite Bo\u017eje blizine, za vrijeme kri\u017earskih ratova kri\u017ear Bertold iz Kalabrije osnovao je crkveni red mu\u017eeva koji su se okupljali i odatle dobili naziv red Karmeli\u0107ana, 1155. g. Tu su se po\u010deli okupljati pobo\u017eni mu\u017eevi kako bi u pokori i molitvi pod za\u0161titom Marije slu\u017eili Bogu. Kad im je jeruzalemski patrijarh 1209. g. sastavio pravilo, nazvali su se Bra\u0107a Bla\u017eene Djevice Marije od gore Karmela\u201c podsjetio je nadbiskup. U 13. st. muslimani su ih potjerali s Karmela te su potra\u017eili uto\u010di\u0161te u Europi. <\/p>\n\n\n\n

\u201ePapa je odobrio\nmu\u0161ku i \u017eensku granu karmelskog reda koje su kasnije reformirali i obnovili sv.\nIvan od Kri\u017ea i sv. Terezija Velika, crkvena nau\u010diteljica. Karmelsko\nzajedni\u0161tvo redovnika i redovnica prisutno je u Crkvi vi\u0161e od osam stolje\u0107a.\nSinovima i k\u0107erima karmelske duhovnosti molitva je \u017eivotno zvanje. Ona je\nokosnica njihovih Pravila po kojima nastoje \u017eivjeti i raditi u duhu molitve i\nnasljedovanja Marijinih odlika poslu\u0161nosti, \u010disto\u0107e i siroma\u0161tva\u201c rekao je\nmons. Pulji\u0107, istaknuv\u0161i da karmelska duhovnost i danas, nakon osam i pol\nstolje\u0107a od svoga po\u010detka, \u201epru\u017ea ideal duhovne obitelji intimnog prijateljstva\ns Bogom po \u017ertvi i molitvi, kako nam pokazuju divni primjer karmelskih svetaca\ni svetica koje je Crkva uzdigla na \u010dast oltara\u201c. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Nadbiskup je\nizrazio zadovoljstvo \u0161to je gospi\u0107ko-senjski biskup Zdenko Kri\u017ei\u0107,\nkarmeli\u0107anin, blagoslovio temelje novog samostana karmeli\u0107anki u Gospi\u0107u. \u201eNeka\nbude blagoslovljena ta plemenita nakana na\u0161eg biskupa kamo \u0107emo mo\u0107i po\u0107i i\npreporu\u010diti svoje potrebe sestrama koje se mole i \u017ertvuju za dobro na\u0161e Crkve i\nnaroda. Neka to bude i prigoda na\u0161im djevojakama koje razmi\u0161ljaju o duhovnom\nzvanju da izbliza upoznaju karmelsku duhovnost sv. Terezije Velike, koja, kako\ntvrde neki spisatelji, ‘predstavlja vrhunac kr\u0161\u0107anske duhovnosti svih vremena’\u201c\nistaknuo je nadbiskup Pulji\u0107, navode\u0107i dva temeljna na\u010dela Terezijine\nduhovnosti: sve ovozemaljsko je prolazno, prolazi i nestaje te samo je Bog\nzauvijek neprolazan. Bog trajno i vje\u010dno \u017eivi. \u201eTko ima Boga, ni u \u010demu ne\noskudijeva, jer ‘samo Bog je dostatan’, ka\u017ee sv. Terezija Velika. Crkvena\nu\u010diteljica sv. Terezija pi\u0161e da je Bog vidljiv i prepoznatljiv u liku i imenu\nIsusa Krista, raspetoga i uskrsnuloga. Stoga je istina ‘samo\nje Bog dostatan’ temeljna vrijednost ljudskog\n\u017eivota, za sve ljude i za sva vremena\u201c poru\u010dio je mons. Pulji\u0107.<\/p>\n\n\n\n

U tom kontekstu, nadbiskup je\nrekao da kao kr\u0161\u0107ani \u201eimamo povlasticu\nsusretati Isusa u njegovim sakramentima, posebice u euharistiji. Osnovao je\nCrkvu jer je \u017eelio uvijek biti s nama. Darovao nam je sebe, sakramente od kojih\nCrkva \u017eivi i koji nas hrane, ja\u010daju\u201c.  <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Uz\nbrdo Karmel, liturgija u blagdanskom navje\u0161taju spominje i brdo Kalvariju gdje\nje Isus prije odlaska s ovog svijeta, svoju majku Mariju predao ljubljenom\nu\u010deniku Ivanu. \u201eIsus izgovara prekrasne rije\u010di u kojima smo i mi bili nazo\u010dni: ‘Evo\nti majke’, a Mariji ka\u017ee ‘Evo ti sina’. U tom predanju bili smo i mi nazo\u010dni\u201c\nistaknuo je mons. Pulji\u0107, poru\u010div\u0161i da je Marija trajno nazo\u010dna u svojoj Crkvi\ni vodi brigu o nama. <\/p>\n\n\n\n

\u201eMarija\nje bila ne samo Isusova majka, nego i savr\u0161ena Isusova u\u010denica, uzor nama,\nnjegovim u\u010denicima. Marija nas u\u010di kako \u017eivjeti, slu\u0161ati i razmatrati Bo\u017eju\nrije\u010d, kako biti blizu i solidaran s bli\u017enjima u potrebi i nevolji, kako biti ustrajan\nu molitvi i zajedni\u0161tvu. Marija je  prisutna od po\u010detka u Crkvi i u srcima Bo\u017ejeg\npuka. Kr\u0161\u0107ani ne mogu \u017eivjeti bez majke. Crkva Isusovih u\u010denika zapo\u010dela je\nsvoj ovozemni hod s Marijom na Duhove u dvorani Posljednje ve\u010dere. S Marijom \u0107e\ni zavr\u0161iti svoj ovozemni hod, hodo\u010dasni\u010dki put prema eshatonu\u201c naglasio je\nmons. Pulji\u0107. U tom smislu, rekao je da je procesija, osim zaziva blagoslova i\nza\u0161tite na svoje mjesto, ujedno znak \u201eda se posvijesti \u0161to je bitno: a to je da\nsmo na ovome svijetu putnici, prolaznici, hodo\u010dasnici. Na\u0161 \u017eivot prolazi u\nhodo\u010da\u0161\u0107u. Bog nam je darovao ovo vrijeme i valja nam kroz to vrijeme biti\ndostojna djeca Bo\u017eja\u201c potaknuo je nadbiskup Pulji\u0107.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Rekao je\nda je \u201cMarija zasjala po Bo\u017ejem obe\u0107anju u zoru povijesti, kad su Adam i Eva\nistjerani iz raja\u201d. Bez pojave Marije \u201cnad ljudima bi se prostirala tama\nbezna\u0111a. A Uskrsli svijetli i \u0161alje Mariju da nam pomogne do\u0107i do njega. Bez\nMarije, nade \u010dovje\u010danstva, tonuli bismo jo\u0161 vi\u0161e bez orijentira. Marija nije izmi\u0161ljena\nutjeha. Ona je stvarno darovana nada. Mariju nam je Isus predao na Kalvariji. U\nnju su polo\u017eena silna nebeska obe\u0107anja i ostvarene Bo\u017eje nakane\u201d poru\u010dio je\nmons. Pulji\u0107, po\u017eeljev\u0161i da nam Gospa pomogne dr\u017eati pradjedovski zavjet vjere\nte da se sveti znakovi i molitva ponovno vrate u na\u0161e domove. <\/p>\n\n\n\n

\u201cMariji,\nodvjetnici Hrvatske, povjeravamo svoju sada\u0161njost i budu\u0107nost. Po toj smo vjeri\ni odanosti koju smo prema Gospi pokazivali bili prepoznatljivi u Hrvatskoj,\ndiljem Europe i svijeta. S takvom odano\u0161\u0107u i povjerenjem slavimo Gospu\nKarmelsku koja je u Galovcu nazo\u010dna stolje\u0107e, kada su na\u0161i stari otkrili ljepotu\nMarijine blizine te nabavili kip Gospe od Karmela\u201d zaklju\u010dio je nadbiskup\nPulji\u0107.    <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Stogodi\u0161nji\nGospin kip u Galovcu zavjetni je dar u znak zahvalnosti kojega su kupili galova\u010dki\nmornari Joso i Mitar Jovan\u010devi\u0107 i galova\u010dki \u017eupljani, u zahvalu Gospi \u0161kapulara,\nkako Galov\u010dani zovu Gospu Karmelsku, \u0161to je Jovan\u010devi\u0107e koji su je zazvali\nizbavila iz nesre\u0107e na moru. Galov\u010dani se od tada utje\u010du zagovoru Gospe\nKarmelske koja ih prati kao za\u0161titnica \u017eupe. <\/p>\n\n\n\n

U vremenu\ndepopulacije na\u0161e zemlje, Galovac je s prizorima brojne djece i mladih obitelji\nkoje ostaju na svome u toj ruralnoj sredini, ohrabruju\u0107i znak \u017eivota i nade za\nbudu\u0107nost. U Galovcu se \u017eivi otvorenost \u017eivotu te su mnoge obitelji s troje,\n\u010detvero i vi\u0161e djece. \u201eGalovac \u017eivi punim plu\u0107ima, ima mladih, ima budu\u0107nost.\nGospa Karmelska bdije nad nama i uvijek nam je u pomo\u0107i\u201c poru\u010dila je \u017eupljanka\nZvjezdana Bur\u010dul. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Koliko se\nGalov\u010dani povjeravaju za\u0161titi Gospe Karmelske pokazuje i velika kamena stijena\nkoju su podigli u sredi\u0161tu svoga ravnokotarskog mjesta na kojoj je uklesan lik\nGospe Karmelske s Djetetom Isusom, a ispod je zaziv ‘Gospe, \u0161kapulaj nas’, \u0161to\nzna\u010di, ‘Gospe, izbavi nas’.<\/p>\n\n\n\n

Iz Galovca, \u017eupe\ns glagolja\u0161kom tradicijom, porijeklom je \u0161est sve\u0107enika, tri redovnice i\nlaikinja koja \u017eivi Bogu posve\u0107eni \u017eivot. U misi je sudjelovao i Marin Gulan,\nna\u010delnik Op\u0107ine Galovac. Nakon mise prigodni koncert odr\u017eala je klapa\nSv. Juraj HRM-a.<\/p>\n\n\n\n

Ines Grbi\u0107<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"
Foto: I. Grbi\u0107<\/figcaption><\/figure>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Blagdan Gospe Karmelske sve\u010dano je proslavljen u \u010detvrtak, 16. srpnja u \u017eupi sv. Mihovila u Galovcu. Ve\u010dernje misno slavlje predvodio …<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":10,"featured_media":43235,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0},"categories":[1],"tags":[],"aioseo_notices":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/07\/P1016404.jpg","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/43234"}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=43234"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/43234\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":43264,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/43234\/revisions\/43264"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/43235"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=43234"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=43234"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=43234"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}