{"id":4211,"date":"2011-03-01T09:02:34","date_gmt":"2011-03-01T09:02:34","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=4211"},"modified":"2011-03-02T11:22:42","modified_gmt":"2011-03-02T11:22:42","slug":"biskupski-kompleks-s-katedralom-sv-petra-danas-sv-stosije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=4211","title":{"rendered":"Biskupski kompleks s katedralom sv. Petra (danas sv. Sto\u0161ije)"},"content":{"rendered":"
\"\"<\/a><\/address>\n
Iz knjige: Ante Ugle\u0161i\u0107, Ranokr\u0161\u0107anska arhitektura na podru\u010dju Zadarske nadbiskupije, Zadar 2002., str. 11-18.<\/address>\n

Biskupski kompleks u anti\u010dkom\u00a0Jaderu (sl. 2-3, 5) nastao je na dijelu rimskoga foruma i gra\u0111evina s njegove sjeverne strane. Jezgra, odnosno zametak \u010ditava kompleksa jest oratorij<\/strong> (domus ecclesia). <\/em>On je nastao na prostoru triju taberni na forumu, vjerojatno ve\u0107 u prvoj polovici 4. st. Radi se o tipu manje dvoranske bogomolje (unutra\u0161nje veli\u010dine 17 x 11 m) s upisanom klupom za kler apsidalmog oblika na za\u010delnoj strani. Prostor oratorija bio je podijeljen na dva dijela. Prona\u0111eni ostatci omogu\u0107ili su upoznavanje ne samo tlorisnog izgleda oratorija ve\u0107 i njegovu visinu i razinu krovnog vijenca, tzv. gabarite cijele gra\u0111evine.<\/p>\n

Ranokr\u0161\u0107anska bazilika (katedrala)<\/strong> nastala je na mjestu ranije civilne gradske bazilike iz Augustovih vremena (tzv. basilica Iulia<\/em>). Sa\u010duvana je tek u malim ostatcima izvornih zidova, ali su ti ostatci ipak bili dovoljni za upoznavanje ve\u0107eg dijela njezina izvorna izgleda (sl. 2-3, 5). Du\u017eina bazilike iznosila je 30 m, a \u0161irina oko 20 m. Na sito\u010dnoj strani imala je veliku polukru\u017enu apsidu, istaknutu u prostoru, dubine 8\u00a0m. Na njezinu pla\u0161tu bilo je pet polukru\u017enih prozora \u0161irine oko 1,90 m i visine oko 2, 80 m. Ispred apside nalazila su se dva jaka pilastra na koja su se oslanjale kolonade, te dva stupa koja su nosila slavoluk. Od jednog do drugog stupa prostirala se polukru\u017ena sve\u0107eni\u010dka klupa (subsellium<\/em>), vjerojatno s katedrom u sredini. Izme\u0111u subselije i apside bio je deambulatorij ukra\u0161en mozaikom. Izvorni ostatci kolonada bazilike nisu nam zasad poznati. Kako su stupovi kolonada izgledali djelomice doznajemo iz knjige “O upravljanju Carstvom” (De administrando imeprio) <\/em>cara Konstantina VII. Porfirogeneta (912.-959.). pri opisu zadarske prvostolnice ovaj pisac navodi da je imala i bijele stupove. Najvjerojatnije je rije\u010d o mramornim stupovima. Isti pisac dalje navodi da je njezin pod bio od “divnih mozaika”. Da je to zaista tako potvrdila su istra\u017eivanja, jer su dijelovi mozaika prona\u0111eni u dnu ju\u017ene la\u0111e, te u katekumeneju. Car-pisac tako\u0111er spominje da je cijela bazilika bila ukra\u0161ena “starinskim slikarijama”. Pod pojmom “starinske slikarije” podrazumijevaju se najvjerojatnije freske. Ranokr\u0161\u0107anska zadarska katedrala bila je posve\u0107ena sv. Petru. Njezin nastanak prema osobitostima arhitekture treba vezati uz 5. st.<\/p>\n

Na kutu do pro\u010delja bazilike nalazio se diakonikon<\/strong> (sl.. 2-3,5), On je nastao u prostoru jedne rimske taberne, a iskoristio je i njezine zidove, tako da mu veli\u010dina (11,20 x 5,40 m) odgovara mjerama same taberne.<\/p>\n

\u00a0<\/strong>\u00a0<\/p>\n

Krstionica<\/strong> (baptisterium)<\/em> katedrale nalazi se izme\u0111u diakonikona i katekumeneja, a kuktem je prislonjena uz ju\u017eni zid katedrale (sl. 2-3, 5-6). Ona je bila sa\u010duvana do krova, gotovo u potpunosti u svom izvornom obliku , sve do 1944. godine, kada ju je izravno pogodila avionska bomba i skoro do temelja poru\u0161ila. Pred desetak godina prema izvornim ostatcima i dokumentaciji \u0106. M. Ivekovi\u0107a napravljena je njezina faksimilna rekonstrukcija (sl. 6). Kristionica ima oblik centralne gra\u0111evine. U tlorisnom izgledu s vanjske je\u00a0strane \u0161esterokutna, s unutra\u0161nje \u0161esterolisna, a prostorno ima oblik dviju \u0161esterokutnih prizmi. Vanjski promjer krstionice iznosi 10,50 m, a unutra\u0161nji 6, 50 m. Vanjski zidovi krstionice po sredini su ra\u0161\u010dlanjeni po jednom oblom ni\u0161om. Na sredini gra\u0111evine stajao je kri\u017eni krsni zdenac koji je utvr\u0111en samo u\u00a0 tragovima. Nad zdencem se nalazio \u0161esterokutni tambur sa \u0161esterolisnim lepezastim svodom. Po sredini svake stranice tambura je gljivasti prozor. Kutovi tambura poduprti su kontraforima. Izgled krstionice, pogotovo njezin poligonalni oblik, navode na zaklju\u010dak da izgled kompleksa krstionice treba vezivati uz 6. st.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\u00a0<\/p>\n

\u00a0<\/p>\n

\u00a0<\/p>\n

\u00a0<\/p>\n

\u00a0<\/p>\n

\u00a0<\/p>\n

\u00a0<\/p>\n

\u00a0<\/p>\n

\u00a0<\/p>\n

\u00a0<\/p>\n

\u00a0<\/p>\n

\u00a0<\/p>\n

Isto\u010dno ok krstionice nalazio se katekumenej<\/strong> (sl. 2-3, 5). On je jednim dijelom bio naslonjen na ju\u017eni zid bazilike, dok je drugi njegov dio slobodno stajao u prostoru. Radi se o pravokutnoj dvorani s apsidom na isto\u010dnoj strani. \u0160irina katekumeneja je iznosila oko 9 m, a du\u017eina od pro\u010delja do za\u010delja oko 14 m. Apsida, istaknuta u prostoru, s vanjske je strane bila peterostrana, a s unutra\u0161nje potkovasta. Njezina dubina iznosila je oko 4, 50 m. Uokolo apside bila je prislonjena sve\u0107eni\u010dka klupa. U gornjem dijelu apside prona\u0111eni su ostatci trifore. La\u0111a katekumeneja bila je podijeljena ogradom u dva dijela \u010diji su podovi bili prekriveni mozaicima. Mozaik prednjeg dijela najve\u0107im je dijelom sa\u010duvan. Poput krstioni\u010dkog kompleksa i katekumenej se (na temelju poligonalne apside i karakteristika mozaika) datira u 6. st.<\/p>\n

U produ\u017eetku diakonikona nalazila se biskupska kurija.<\/strong> Od nje su na\u0111eni tek manji ostatci zidova. Zgrade biskupskog ranokr\u0161\u0107anskog kompleksa bile su ogra\u0111ene ogradnim zidom.<\/strong> Od njega su prona\u0111eni vrlo skromni ostatci na isto\u010dnoj i zapadnoj strani kompleksa (sl. 2).<\/p>\n

Pri istra\u017eivanju katedralnog kompleksa prona\u0111eni su razli\u010diti ranokr\u0161\u0107anski dekorativni ulomci koji su pripadali kamenom crkvenom namje\u0161taju ili ukrasnim dijelovima arhitekture.<\/p>\n

\u00a0\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

<\/a>\u00a0<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Iz knjige: Ante Ugle\u0161i\u0107, Ranokr\u0161\u0107anska arhitektura na podru\u010dju Zadarske nadbiskupije, Zadar 2002., str. 11-18. Biskupski kompleks u anti\u010dkom\u00a0Jaderu (sl. 2-3, …<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0},"categories":[14],"tags":[],"aioseo_notices":[],"jetpack_featured_media_url":"","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4211"}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=4211"}],"version-history":[{"count":9,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4211\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":4360,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4211\/revisions\/4360"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=4211"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=4211"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=4211"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}