{"id":4098,"date":"2011-02-24T07:30:27","date_gmt":"2011-02-24T07:30:27","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=4098"},"modified":"2011-03-02T11:22:42","modified_gmt":"2011-03-02T11:22:42","slug":"benediktinska-crkva-i-samostan-sv-kuzme-i-damjana-na-cokovcu-o-pasman","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=4098","title":{"rendered":"Benediktinska crkva i samostan sv. Kuzme i Damjana na \u0106okovcu (o. Pa\u0161man)"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Benediktinska crkva sv. Kuzme i Damjana na brdu \u0106okovcu potje\u010de iz 1125. god. Kad su Mle\u010dani 1125. god. razorili Biograd, poru\u0161i\u0161e i benediktinsku opatiju sv. Ivana u Rogovu, zadu\u017ebinu hrv. kralja Petra Kre\u0161imira IV. Rogovskom samostanu je hrv. kraljica Lepa ve\u0107 1076. bila darovala neke zemlje kod Tkona. zato benediktinci poslije razorenja Biograda prije\u0111o\u0161e na \u0106okovac i tamo podigo\u0161e samostan u koji prenije\u0161e Rogovsku opatiju. Otad je \u0106okovac kroz nekoliko stolje\u0107a bio centar glagolja\u0161tva i rasadi\u0161te narodne pismenosti i kulture. Crkva na \u0106okovcu bila je gra\u0111ena u vrijeme romanike, a obnovljena u vrijeme gotike (portal iz 1418.). Danas je to goti\u010dka crkva. U luneti glavnoga goti\u010dkog portala iz po\u010detka 15. st. stoji lik Bogorodice na prijestolju s Djetetom. U samostanskoj crkvi vidimo \u010duveno goti\u010dko slikano raspelo nepoznatog majstora iz 15. st. Kri\u017e je visok 195 a \u0161irok 164 cm. Na gornjim pro\u0161irenjima kri\u017ea naslikana su poprsja Marije, Ivana i arkan\u0111ela. Crkva je bila obnovljena brigom cara Franje Josipa 1876. I poslije 2. svj. rata obnovljen je samostan te se stalno restaurira.\u00a0<\/p>\n

Do samostanske crkve di\u017ee se stari, kasnije sni\u017eeni zvonik. Na njemu je zvono koje potje\u010de iz 1701. god. To svjedo\u010di natpis: MDCCI ANNO.<\/em> Na zvonu su 4 lika: 1. Okrunjena Gospa u dugom pla\u0161tu s dje\u010dakom Isusom u naru\u010dju; 2. lik redovnika koji kle\u010di pred Raspetim; 3. Kalvarija. Pod kri\u017eem Majka Isusova, sv. Ivan i Marija Magdalena; 4. lik: redovnik sa \u0161tapom (sv. Roko?). \u201cNa \u017eupnoj crkvi u Tkonu visilo je staro samostansko zvono (sa \u0106okovca), saliveno 1391. godine i ure\u0161eno grbom Fridrika Jurjevi\u0107a, ali je u drugomu svjetskom ratu uni\u0161teno, a materijal prodan\u201d \u2013 pi\u0161e dr- I. Ostoji\u0107, Ben. u Hrvatskoj, sv. II. str. 233.<\/p>\n

Glagoljica.<\/strong> Glagoljski benediktinski samostan sv. Kume i Damjana, benediktinski priorat na brdu \u0106okovcu u Tkonu sa\u010duvao je najbrojniju zbirku, osam glagoljskih natpisa uklesanih na kamenu. Podatke o njima i njihove tekstove mo\u017eemo na\u0107i u poznatoj knjizi akademika Branka Fu\u010di\u0107a \u201cGlagoljski natpisi\u201d (Zagreb 1982. str. 342-346.). Pobilje\u017eio ih je i na\u0161 don Vladislav Cvitanovi\u0107 u zborniku \u201cZadarsko oto\u010dje\u201d, Zadar 1974. str. 145. Jo\u0161 mo\u017eemo na\u0107i u vrijednoj Fu\u010di\u0107evoj knjizi natpis na nadgrobnoj plo\u010di \u017eupne crkve u Tkonu, kao i tri glagoljska natpisa na stambenim ku\u0107ama u mjestu.<\/p>\n

Tkonski benediktinski, koludri, monasi bili su stolje\u0107ima glagolja\u0161i. Od kodeksa koji potje\u010du iz njihova \u0107okovskog samostana (13.-15. st.) najpoznatiji je prijevod Regule sv. Benedikta iz 14. st. Rukopis se \u010duva u HAZU. \u201cOsim Regule sv. Benedikta, jedinstvenog i jednog od najstarijih glagoljicom pisanih tekstova te vrste u hrvatskoj srednjovjekovnoj kulturi, tu su i dva tako\u0111er glagolji\u010dka spomenika koja imaju posebnu vrijednost za povijest hrvatske srednjovjekovne knji\u017eevnosti \u2013 Pa\u0161manski brevijar i Tkonski zbornik\u201d (Nikica Kolumbi\u0107). Pa\u0161manski brevijar ima 414 listova, a Tkonski zbornik ima samo 171 list manjeg formata.<\/p>\n

\"\"<\/a>\"\"<\/a>\"\"<\/a>\"\"<\/a>\"\"<\/a>\"\"<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Benediktinska crkva sv. Kuzme i Damjana na brdu \u0106okovcu potje\u010de iz 1125. god. Kad su Mle\u010dani 1125. god. razorili Biograd, …<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0},"categories":[14],"tags":[],"aioseo_notices":[],"jetpack_featured_media_url":"","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4098"}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=4098"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4098\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":4365,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4098\/revisions\/4365"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=4098"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=4098"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=4098"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}