{"id":4041,"date":"2011-02-21T10:41:42","date_gmt":"2011-02-21T10:41:42","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=4041"},"modified":"2011-03-02T11:22:42","modified_gmt":"2011-03-02T11:22:42","slug":"zborna-crkva-i-gospa-od-staroga-grada-u-pagu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=4041","title":{"rendered":"Zborna crkva i Gospa od Staroga Grada u Pagu"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Grad Pag nastaje u srednjem vijeku pokraj solana na ju\u017enom dijelu istoimenog otoka, a ime mu dolazi od latinske rije\u010di pagus \u2013 selo. Naseljen jo\u0161 u pretpovijesti, a u antici nazivan razli\u010ditim imenima, prema Pliniju Cissa i Kissa, ili Dandolovu Kessa i Kvisa, a hrvatski Pag. Villa Paginje spominje se 1071. Kralj Petar Kre\u0161imir IV. darovao je sjeverni dio otoka rapskoj crkvi, ju\u017eni dio otoka pripao je Zadru. U srednjem je vijeku Pag popri\u0161te \u010destih sukoba Rabljana i Zadrana. Potkraj 12. st., nakon propasti Ke\u0161e (Cisse), vode\u0107u ulogu na otoku preuzima grad Stari Pag. Ugarsko-hrvatski kralj Bela IV. podaruje mu 1244. status slobodnoga kraljevskog grada. U doba Ludovika I. An\u017euvinca (1376.) uspijeva se nakratko osloboditi vlasti Zadra i stvoriti svoju samoupravu, koju\u00a0 mu je 1396. hrvatski Sabor u Ninu sve\u010danom poveljom i priznao. U sukobima sa Zadrom te\u0161ko je stradao 1394., pa su se stanovnici preselili na novu lokaciju, dva kilometra sjevernije, gdje je 1443. godine utemeljen novi grad, po odre\u0111enom urbanisti\u010dkom planu \u010duvenoga graditelja Jurja Dalmatinca, rodom iz Zadra, s pravilnim rasporedom ulica i sredi\u0161njim gradskim trgom. Od 1409. je pod mleta\u010dkom upravom, a nakon toga dijeli sudbinu ostale Dalmacije pod vla\u0161\u0107u Austrije.\u00a0\u00a0<\/p>\n

Novi je grad Pag\u00a0 poligonalnog tlocrta, polo\u017een najdu\u017eom stranicom uz more. Glavna uzdu\u017ena i popre\u010dna ulica sijeku se pod pravim kutom i vode na \u010detvora gradska vrata. Na njihovu sredi\u0161tu nalazi se pravokutni trg sa zbornom crkvom, kne\u017eevom pala\u010dom i nedovr\u0161enom \u201cbiskupskom\u201d pala\u010dom. Od zidina i kula sa\u010duvao se samo dio sjevernoga grada s ostatcima ka\u0161tela.\u00a0<\/p>\n

\"\"<\/a>\u00a0<\/p>\n

Grad Pag imao je i svoj kaptol, najprije u Starom Gradu, a zatim uz zbornu crkvu \u2013 dana\u0161nju \u017eupnu. Prvi arhiprezbiter spominje se 1318., a posljednji kanonik bio je ugledni socijalni radnik don Josip pl. Felicinovi\u0107, umro 13. 3. 1984. Pag je imao i vi\u0161e uglednih ljudi od kojih \u0107emo spomenuti bar dvojicu: Antonija Pal\u010di\u0107a (1449.-1471.), biskupa osorskog, koji se posebno brinuo za ures tamo\u0161nje katedrale i koji je svoju pala\u010du u Pagu namijenio pa\u0161kom biskupu ako ga kada dobije; Bartol Ka\u0161i\u0107 (1567.-1650.), hrvatski znanstvenik, pisac, tvorac prve hrvatske gramatike, koji je prvi preveo \u010ditavu Bibliju na hrvatski. \u00a0Godine 2000. \u017eupa je izdala nosa\u010d zvuka (CD) na kojem \u017dupni zbor izvodi starohrvatske\u00a0 (glagolja\u0161ke) napjeve koji se jo\u0161 pjevaju u zbornoj crkvi u Pagu.\u00a0<\/p>\n

<\/a>\u00a0\u00a0<\/p>\n

\u00a0<\/strong>\u00a0\u00a0<\/p>\n

\"\"<\/a><\/a><\/strong><\/div>\n

\u00a0<\/p>\n

<\/p>\n

Zborna crkva Uznesenja BDM.<\/strong> To je trobrodna bazilika s tri \u010detvrtaste apside, od kojih su bo\u010dne, kao i sakristija, presvo\u0111ene goti\u010dkim kri\u017enorebrastim svodovima. Bazilika je mje\u0161avina elemenata romanike, gotike i rane renesanse. Pro\u010delje je jednostavno, s goti\u010dkim portalom, renesansnom rozetom i nedvr\u0161enim sveta\u010dkim likovima u visokom reljefu, ugra\u0111enom u dva reda. Crkvu su zapo\u010deli 1443. graditi Juraj i Pavao Dimitrovi iz Zadra, a 1446. gradnju preuzeo Juraj Dalmatinac. Dovr\u0161ena je 1487., a 18. 9. 1488. u nju je premje\u0161ten Kaptol iz Staroga Grada. U 18. st. crkva je restaurirana i tada su izra\u0111ene \u0161tukature na stropu. Glavni je oltar je 1807. prenesen iz Zadra i potje\u010de iz dominikanske crkve, na njemu je slika Uznesenja BDM; u zbornoj je crkvi jo\u0161 sedam oltara: kameni oltar prema puku; oltar sv. Kri\u017ea s \u010dudotvornim (goti\u010dkim) Raspelom; Presvetog Sakramenta sa svetohrani\u0161tem; Gospa od Ru\u017earija s kipom; Srca Isusova s kipom od gipsa; oltar sa sarkofagom sv. Valentina i slikom sv. Benedikta; oltar Du\u0161a \u010distili\u0161ta; kamena krstionica; dvije kamene \u0161kropionice; portal ukrasuje bareljef s Bogorodicom (koja pod pla\u0161tem okuplja \u2013 za\u0161ti\u0107uje Pa\u017eane) i lijepa rozeta. Nedovr\u0161eni zvonik s \u010detiri zvona i jednim malim, \u0161kolskim. Crkva je obnavljana 1847., 1990., 1998. i sada traje obnova kamenog pro\u010delja.\u00a0<\/p>\n

\u00a0<\/strong>\u00a0\u00a0<\/p>\n

\u00a0<\/strong>\u00a0“Gospa od Staroga grada”<\/strong> – nekada\u0161nja romani\u010dko-goti\u010dka \u017eupna crkva iz 15. stolje\u0107a u Starom gradu u kojem su sa\u010duvani i dijelovi srednjovjekovnih bedema.Na baroknom bogato izra\u0111enom glavnom oltaru\u00a0 crkve Uznesenja BDM iznad svetohrani\u0161ta sredi\u0161nja je figura drveni kip \u010dudotvorne Gospe od Staroga Grada; oltar prema puku drveni. U la\u0111ama su oltari sv. Ante \u2013 drveni sa slikom sveca i sv. \u0160imuna Bogoprimaoca sa slikom; sakristija i ostatci franjeva\u010dkog samostana iz 16. stolje\u0107a; \u0161kropionica jedna ugra\u0111ena, a druga samostalna; zvonik s dva zvona.\u00a0<\/p>\n

\"\"<\/a>\u00a0<\/p>\n

\"\"<\/a>\u00a0<\/p>\n

\"\"<\/a>\u00a0\u00a0\u00a0<\/p>\n

<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Grad Pag nastaje u srednjem vijeku pokraj solana na ju\u017enom dijelu istoimenog otoka, a ime mu dolazi od latinske rije\u010di …<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0},"categories":[14],"tags":[],"aioseo_notices":[],"jetpack_featured_media_url":"","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4041"}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=4041"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4041\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":4367,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4041\/revisions\/4367"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=4041"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=4041"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=4041"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}