{"id":40253,"date":"2020-02-16T09:39:38","date_gmt":"2020-02-16T08:39:38","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=40253"},"modified":"2020-02-17T12:08:50","modified_gmt":"2020-02-17T11:08:50","slug":"zadar-nadbiskup-puljic-na-49-svecenickoj-skupstini-crkva-ne-moze-ostati-po-strani-kad-je-u-pitanju-covjek-i-njegovo-spasenje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=40253","title":{"rendered":"ZADAR: Nadbiskup Pulji\u0107 na 49. sve\u0107eni\u010dkoj skup\u0161tini: \u201eCrkva ne mo\u017ee ostati po strani kad je u pitanju \u010dovjek i njegovo spasenje\u201c"},"content":{"rendered":"\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Na 49. sve\u0107eni\u010dkoj skup\u0161tini Zadarske nadbiskupije odr\u017eanoj u dvorani sjemeni\u0161ta ‘Zmajevi\u0107’ u Zadru u srijedu 12. velja\u010de, zadarski nadbiskup \u017delimir Pulji\u0107 odr\u017eao je izlaganje o temi \u201eCrkva nije ‘usput’ ili ‘na putu’, ve\u0107 je pozvana biti subjektom povijesnih zbivanja\u201c. <\/p>\n\n\n\n

\u201eSvjesna\n\u010dinjenice da joj je povjereno biti \u010duvaricom otajstva kojeg je Bog objavio u\nKristu, Crkva ne mo\u017ee ostati po strani kad je u pitanju \u010dovjek i njegovo vje\u010dno\nspasenje. Kao \u201eznak i oru\u0111e najtje\u0161njeg sjedinjenja s Bogom i jedin\u00adstva\ncijelog ljudskog roda\u201c, kako o Crkvi zbori konstitucija Svjetlo naroda, ona\nosje\u0107a potrebu i obvezu \u201ebiti subjektom povijesnih zbivanja\u201c\u201c istaknuo je\nnadbiskup Pulji\u0107. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

\u201eCrkva posreduje bo\u017eanski \u017eivot te vr\u0161i\n\u010detverostruku slu\u017ebu \u010dovjeku i dru\u0161tvu: odsijevasvjetlomBo\u017eje istine,\nlije\u010di i uzdi\u017ee dostojanstvoljudske\nosobe, u\u010dvr\u0161\u0107ujei povezuje dru\u0161tvo\nte daje smisao i uzvi\u0161eno zna\u010denje ljudskom djelovanju\u201c rekao je nadbiskup,\nnaglasiv\u0161i kako \u201esuvremeno dru\u0161tvo s pravom o\u010de\u00adkuje da Crkva dadne\nkonstruktivni obol u stvaranju nove Hrvatske i nove Europe. Osobito zbog\nposljedica sekularizacije. Tri sto\u00adlje\u0107a odjekuje Europom kritika da je\n‘religija opijum naroda’, ‘iskrivljena svijest \u010dovje\u010danstva’, kako Bog ne\npostoji, a ‘za afirmaciju \u010dovjeka potrebno je odstraniti Boga’\u201c upozorio je\nmons. Pulji\u0107, dodav\u0161i da su \u201ete kritike na\u0161kodile kr\u0161\u0107anstvu i znanosti.\nSuprotstavili su komplementarne stvarnosti, vjeru i znanost te prouzro\u010dile\nateisti\u010dki na\u010din razmi\u0161ljanja\u201c. <\/p>\n\n\n\n

\u201eDru\u0161tvo o\u010dekuje da \u010dlanovi Crkve budu dobro\ninformirani i formirani u znanju i sposobnosti rasu\u0111iva\u00adnja, da budu strpljivi\ni jasni u odgovaranju na te\u0161ko\u0107e, probleme i optu\u017ebe koje suvremeni \u010dovjek\nupu\u0107uje na ra\u010dun Crkve, Krista, vjere i kr\u0161\u0107anstva. Samo tako Crkva \u0107e i u\nna\u0161em vremenu biti kadra pru\u017eati svjedo\u010danstvo i uvjerenje kako ona nije\nljudska, ve\u0107 bo\u017eanska institucija koju je Bog odvijeka planirao, a Isus u\nvremenu ustanovio. Ona nije u svijetu ‘usput’ ili ‘na putu’, ve\u0107 u slu\u017ebi\nbo\u017eanskog na\u00adcrta o veli\u010danstvenom Bo\u017ejem planu s \u010do\u00advjekom i svijetom\u201c poru\u010dio\nje zadarski nadbiskup. <\/p>\n\n\n\n

\u201eCrkva kao navjestiteljica istine o \u010dovjeku ima\npravo propovijedati vjerske istine, nau\u010davati socijalni nauk i vr\u0161iti obrednu\nslu\u017ebu me\u0111u ljudima. Uz vjerni\u010dko svjedo\u010danstvo, ona se osje\u0107a pozvanom\nizricati i moralni sud i o stvarima koje se odnose na politi\u010dki poredak kad to\ntra\u017ee temeljna prava ljudske osobe ili spas du\u0161a. Takve prosudbe ne treba\ntuma\u010diti ‘mije\u0161anjem’ u svjetovne stvari dr\u017eave. Kad Crkva to ne bi \u010dinila,\nizdala bi svoje poslanje. To ne zna\u010di da Crkva name\u0107e svoje stavove i uvjerenja\nonima koji druk\u010dije misle i druk\u010dije vjeruju. Ona samo vr\u0161i proro\u010dku ulogu i\npoziva svoje vjernike neka temeljem prirodnog, zdravog razuma i \u0107udorednih\nzasada razlu\u010duju prave od krivih vrednota, istinu od zablude\u201c istaknuo je mons.\nPulji\u0107. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Glede zadataka Crkve u svijetu, neki misle da se Crkva\nne treba mije\u0161ati u socijalna, politi\u010dka i ekonomska pitanja, jer su Crkva i\nsvijet dvije nepomirljive stvarnosti. \u201eDrugi se boje kako bi uvla\u010denje\nEvan\u0111elja u ljudsku povijest zla i grijeha okaljalo Evan\u0111elje i li\u0161ilo ga\nnjegove proro\u010dke snage. Crkva ne prihva\u0107a nijedan od tih stavova i ne mo\u017ee\nostati po strani kad je u pitanju \u010dovjek i njegovo spasenje. Dapa\u010de, ona\npoku\u0161ava po ‘povijesnim kr\u0161\u0107anima’ biti kvasac sol zemlje i svjetlo svijeta\nukazuju\u0107i na nepravde, nasilja, zloupotrebe i povijesna zla ljudi, kao i na\nizvore dostojanstva ljudske osobe i na korijene solidarnosti ljudskog roda\u201c poru\u010dio\nje nadbiskup.<\/p>\n\n\n\n

U tome Crkva ima dvostruko obilje\u017eje: postojanost i\ntrajnost u misaonim na\u010delima i prosudbenim kriterijima (nepro\u00admjenjivost) i\nprilagodljivost u povijesnim prilikama (promjenjivost). \u201ePrvo obilje\u017eje je teo\u00adlo\u0161ke\nnaravi i oslanja se na ono \u0161to je Bog govorio i odredio. Drugo je sociolo\u0161ko i\nvezano je uz \u010dovjeka i njegovu narav. Crkva obuhva\u0107a u sebi bo\u017eansko i ljudsko\nobilje\u017eje jer nije zami\u0161ljena da postoji radi same sebe. Ona je u slu\u017ebi\nbo\u017eanskog na\u00adcrta o kraljevstvu Bo\u017ejem koji se u Kristu i po Duhu Svetom\nostvaru\u00adje u povijesti\u201c rekao je predava\u010d. Crkva se kao sakrament tog\nkraljevstva ne poistovje\u0107uje s njime, nego postavlja sjeme, klicu njegova\npo\u010detka na zemlji i te\u017ei za njegovim savr\u0161enstvom. Kao \u010duvarica tog otajstva\npostaje ‘znakom i oru\u0111em najtje\u0161njeg sjedinjenja s Bogom i jedin\u00adstva cijelog\nljudskog roda’\u201c istaknuo je nadbiskup.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Nazo\u010dnost Crkve o\u010dituje se u ljubavi i slu\u017eenju (diakonia) i ostvaruje u bratstvu i zajedni\u0161tvu (koinonia). Navije\u0161ta se evan\u0111eljem slobode (kerigma) i slavi sve\u010danim obredom zahvale (liturgia). \u201eIma ih i bilo ih je koji su nudili Crkvi vi\u0161e nego \u0161to je po sebi smjela, tj. izri\u010dito politi\u010dki anga\u017eman. No, ima ih i bilo ih je koji bi joj najradije oduzeli i ono \u0161to smije i mora \u010diniti. Ili bi obustavili njenu aktivnu prisutnost i po\u017eeljeli joj dru\u0161tvenu eutanaziju. Marasovi\u0107 pi\u0161e, ‘Ne bi bilo mudro da se crkveni ljudi daju od jednih nagovoriti, a od drugih prestra\u0161iti, pa da isko\u010de iz okvira djelovanja koje im kao Crkvi odre\u0111uje njihovo vrhunaravno poslanje’\u201c upozorio je mons. Pulji\u0107. <\/p>\n\n\n\n

Nadbiskup je rekao da se Crkva zbog svoje slu\u017ebe i nadle\u017enosti ne podudara s politi\u010dkom zajednicom niti se ve\u017ee uz bilo koji politi\u010dki sustav, nego je znak i \u010duvar transcendentnosti ljudske osobe. \u201ePoliti\u010dka zajednica i Crkva su neovisne jedna o drugoj i autonomne. Obje su u slu\u017ebi ljudi i dru\u0161tvenog napretka. Stoga je potrebna zdrava suradnja kako bi se izbjegle napetosti kojih je tijekom stolje\u0107a bilo i previ\u0161e, posebice u razdoblju \u0161irenja sekularizma i ateizma\u201c potaknuo je nadbiskup, dodav\u0161i da se vrhunac procesa sekularizacije zbio u francuskom, onda u ruskom veleprevratu. Oba su htjeli dokraj\u010diti Bo\u017eju opstojnost. <\/p>\n\n\n\n

Cilj vjerskih stvarnosti je\nvrhunaravno dobro i vje\u010dno spasenje. \u010covjek je subjekt svjetovnosti i\nreligioznosti pa je potrebno njihovo uzajamno uva\u017eavanje i suradnja \u201ekako ne bi\ndo\u0161lo do nepotrebnog unutarnjeg rascijepa. Potrebna je svjetovnost dr\u017eave koja\nje otvorena religiji i vjeri\u201c.  <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Raznolikost pojavnosti Crkve u svijetu oblikovala\nje vi\u0161e ‘ekleziologija’ koje treba umre\u017eiti i promatrati kao cjelinu. \u201ePojedini\nnjeni vidici bili su nekad na\u00adgla\u0161avani pa je izgledalo da se misterij Crkve\niscrpljuje u jednom ili drugom prikazu. Radi se o pogledima na kojima se Crkva\nizgra\u0111uje i raste. Prvi je povijesno-pravni jer isti\u010de du\u017enost upravljanja,\nautoriteta i vlasti koja ide do apostola. Taj vidik je ‘petrovski’. Drugi je\nvezan uz liturgijski \u017eivot i nazivaju ga sakramentalnim jer stavlja naglasak na\nprisutnost Krista u Crkvi po sakramentima. Njegov ideal je za\u00adjedni\u0161tvo svih u\nKristu, pa tu ekleziologiju nazivaju ‘kristovskom’. Tre\u0107i stavlja naglasak na\nkarizme, da\u00adrove koje Duh Bo\u017eji dijeli kako ho\u0107e. Ideal mu je izmjena darova,\nsudjelovanje i su\u00adodgovornost u oblikovanju Crkve i svijeta. Budu\u0107i da isti\u010de\nkarizme, darove, tu ekleziologiju neki nazivaju ‘duhov\u00adskom’. Ta tri poimanja\nCrkve spadaju u njenu genetiku. \u010cetvr\u00adti vidik osobito je prikazan na Drugom\nVatikanskom saboru: ‘ekumensko-misionarski’, a podrazumijeva zajedni\u010dki hod s\nonima koji su izvan Crkve i okrenut je prema onome \u0161to se ima dogoditi. To\nodra\u017eavaju i vatikanska vije\u0107a koja poti\u010du na suradnju i dijalog s nekatolici\u00adma,\nnekr\u0161\u0107anima i s onima koji ne vjeruju\u201c rekao je mons. Pulji\u0107.<\/p>\n\n\n\n

\u201ePrvotni cilj Crkve je spasenjsko-eshatolo\u0161ke\nnaravi koji se u potpunosti ostvaruje tek u budu\u0107em vijeku. No, skupljena od\n\u010dlanova ‘zemaljskoga grada’, ona je ve\u0107 na zemlji pozvana stvarati ‘obitelj\nsinova Bo\u017ejih’ dok Gospodin ne do\u0111e. Kao ‘vidljivi skup i duhovna zajednica’\nkoju je Krist opskrbio prikladnim sredstvi-ma, ona pro\u017eivljava s \u010dovje\u010danstvom\nistu zemaljsku sudbinu. Crkva je kvasac i du\u0161a dru\u0161tva pa poma\u017ee u preobrazbi Bo\u017eje\nobitelji\u201c rekao je mons. Pulji\u0107. <\/p>\n\n\n\n

Crkva u\nsvom povijesnom hodu usmjerava i motivira. Nadbiskup je podsjetio da se Crkva\naktivno uklju\u010dila u povijesne tijekove i rasprave gdje je morala ‘polagati\nispite’ vjernosti zadacima koje je primila od Gospodina. \u201ePrva tri stolje\u0107a krvavog\ni mu\u010deni\u010dkog svjedo\u010danstva te osam prvih op\u0107ih sabora bilo je za Crkvu doba\nprovjere i te\u0161kih ku\u0161nji koje je ona uspje\u0161no prevladala. Pokazalo se da je u\ntim te\u0161kim trenucima imala obilnu pomo\u0107 Duha Svetoga za obranu svojih svetinja.\nNjena snaga bili su u\u010deni, poslu\u0161ni i sveti ljudi koje je Bog podizao kako bi\npred krivovjercima i ‘prosvijetljenima’ branili nauk i cjelovitost kr\u0161\u0107anske\nvjere\u201c rekao je nadbiskup. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

\u201eKrist je osnovao Crkvu kako bi \u010dovjeku donijela\nnadu i postala njegov dom i lje\u010dili\u0161te, njegova \u0161kola i odgajali\u0161te. Ona nije\ndo\u0161la iz nekog mita ili legende, nego iz svjetla Isusa Krista Uskrsnuloga i\nvatre Duha Svetoga. Ona je Kristova ustanova koja pamti ve\u0107 dva tisu\u0107lje\u0107a\npovijesti spasenja i navije\u0161ta djela Bo\u017eja\u201c naglasio je nadbiskup Pulji\u0107. <\/p>\n\n\n\n

Skup\u0161tina\nje po\u010dela misnim slavljem koje je u katedrali sv. Sto\u0161ije predvodio mons.\nPulji\u0107. U propovijedi je predstavio misli kardinala Roberta Saraha iz njegove\nknjige \u201eZamalo \u0107e ve\u010der i no\u0107 je na izmaku\u201c u kojoj autor pi\u0161e da su kr\u0161\u0107ani zbunjeni:\n\u201eSa svih strana sti\u017eu pozivi u pomo\u0107. U Rimu primam sve\u0107enike koji su\nobeshrabreni i povrije\u0111eni. Stra\u0161ne novosti o zloporabi djece ranjavaju srce Crkve.\nZbog toliko gnjusobe sve\u0107enici cijelog svijeta osje\u0107aju se poni\u017eeni i izdani\u201c. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Sarah\nisti\u010de da je \u201efenomen Jude opet na djelu\u201c. \u201eJuda se malo po malo otu\u0111io i nije\nvi\u0161e Krista slu\u0161ao, niti ga je pratio u njegovoj no\u0107noj \u0161utnji i molitvi. Pribje\u017ei\u0161te\nje na\u0161ao u svjetovnim poslovima. Brinuo se za kesu, novac i trgovanje. Postao\nje la\u017eljivac koji je i dalje i\u0161ao za Kristom, ali vi\u0161e mu nije vjerovao. Gun\u0111ao\nje. Juda ostaje zauvijek fenomen izdajnika \u010dija sjena lebdi kroz stolje\u0107a i propituje\nsvakoga od nas\u201c upozorava kardinal Sarah te je mons. Pulji\u0107 upitao: \u201eNismo li\nse mo\u017eda i mi uputili njegovim stazama, pa hladno\u0107om i pona\u0161anjem izdajemo\nGospodina?! Zanemarili smo molitvu, a u na\u0161 pastoral uvuklo se zlo u\u010dinkovitog\naktivizma. Dok opona\u0161amo organizaciju velikih poduze\u0107a, zaboravljamo da je\nmolitva jedina kadra natopiti srce Crkve. Zarobljeni krilaticom da je ‘vrijeme\nnovac’ zanemarujemo molitvu pa smo ‘na putu izdaje’, a to nas \u010dini spremnima na\nkompromise sa svijetom pa u\u017eurbano stupamo Judinim stazama\u201c. <\/p>\n\n\n\n

Sarah\nka\u017ee i kako se relativizira smisao celibata, tra\u017ei pravo na privatan \u017eivot i\nperverzna homoseksualna pona\u0161anja. \u201eTo umna\u017ea brojne sablazni me\u0111u vjernicima i\nklerom. Budu\u0107i da se ‘misterij Jude sve vi\u0161e \u0161iri’, kardinal Sarah obra\u0107a se sve\u0107enicima\ni \u017earko im poru\u010duje neka ‘ostanu jaki i uspravni’. Premda \u0107e im ‘zbog\nnekolicine posrnulih slu\u017ebenika pri\u0161iti etiketu pedofila i homoseksualaca’, kardinal\nSarah ih podsje\u0107a kako je ‘na Veliki Petak Isus bio optu\u017een i osu\u0111en za sve zlo\nsvijeta’. Posrnuli klerici bez morala ‘ne\u0107e potamniti sjajno svjedo\u010danstvo 400\n000 sve\u0107enika koji diljem svijeta svaki dan vjerno, sveto i radosno slu\u017ee\nGospodinu’. Valja nam ‘njegovati trenutke \u0161utnje i klanjanja’ te pasti na koljena\ns istim strahopo\u0161tovanjem kojim slavimo otajstvo liturgije. Samo u takvom\nozra\u010dju bit \u0107emo kadri \u010duti Gospodina da i nama kao i sv. Franji poru\u010duje: ‘Po\u0111i\ni popravi moju Crkvu! Popravljaj je svojom vjerom, ufanjem i ljubavlju. Popravljaj\nje svojom molitvom i vjerno\u0161\u0107u’\u201c potaknuo je nadbiskup Pulji\u0107.<\/p>\n\n\n\n

I. G.  <\/p>\n\n\n\n

\"\"
Foto: I. Grbi\u0107<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"
Foto: D. \u0160ehi\u0107<\/figcaption><\/figure>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Na 49. sve\u0107eni\u010dkoj skup\u0161tini Zadarske nadbiskupije odr\u017eanoj u dvorani sjemeni\u0161ta ‘Zmajevi\u0107’ u Zadru u srijedu 12. velja\u010de, zadarski nadbiskup \u017delimir …<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":10,"featured_media":40254,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0},"categories":[1],"tags":[],"aioseo_notices":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/02\/P1012893.jpg","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/40253"}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=40253"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/40253\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":40285,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/40253\/revisions\/40285"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/40254"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=40253"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=40253"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=40253"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}