Uz srda\u010dnu dobrodo\u0161licu u Zagreb, glavni\ngrad RH, \u017eelim dobra dan svima koji ste se okupili na konferenciji o \u201eLjudskom bratstvu kao temelju sigurnosti i\nmira u svijetu\u201c. Konferenciju je, kao \u0161to vidite u programu, organiziralo\u201eGlavno\ntajni\u0161tvo Lige muslimanskog svijeta\u201c i Me\u0161ihat Islamske zajednice\nu Hrvatskoj u suradnji s HBK. Konferencija se odvija pod\nvisokim pokroviteljstvom predsjednice RH gospo\u0111e Kolinde Grabar Kitarovi\u0107,\npredsjednika Hrvatskog sabora gosp. Gordana Jandrokovi\u0107a, predsjednika Vlade RH\ngosp. Andreja Plenkovi\u0107a i gradona\u010delnika Grada Zagreba gosp. Milana Bandi\u0107a.<\/p>\n\n\n\n
1.<\/strong> Pro\u0161le godine upravo 4. velja\u010de 2019. Papa Franjo je, u prigodi prvog posjeta u povijesti Arapskom poluotoku, potpisao \u201eDeklaraciju o ljudskom bratstvu za mir u svijetu i zajedni\u010dki su\u017eivot\u201c skupa s imamom d\u017eamije Al-Azhar, Ahmadom Al-Tayyibom u Abu Dhabiju.<\/strong><\/p>\n\n\n\n Nakon potpisivanja Deklaracije Papa\nFranjo je kazao kako \u201enema alternative: Ili gradimo budu\u0107nost zajedno, ili ne\u0107e biti budu\u0107nosti\u201c, te dodao da se \u201ereligije\nne mogu odre\u0107i hitnog zadatka gradnje mostova me\u0111u narodima i kulturama\u201c. U\nsvom govoru usredoto\u010dio se na teme \u201ebratstva, suradnje, obrazovanja, pravde i\nuklju\u010denosti\u201c. Deklaraciju, koja obvezuje vjerske vo\u0111e da rade zajedno i odbacuju\nsvaki vid nasilja i radikalizma, supotpisao je i \u0161eik Mohammed bin Rashid\nAl-Maktoum, premijer Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) koji je bio doma\u0107in\nsve\u010danosti u glavnom gradu Abu Dhabiju.<\/p>\n\n\n\n Ova konferencija u Zagrebu (4.-5. velja\u010de 2020.) s pet predvi\u0111enih tema (\u201cLjudsko bratstvo i vjerske, etni\u010dke i kulturolo\u0161ke razli\u010ditosti\u201d; \u201cZajedno naspram izazova\u201d; \u201cKonstruktivnom idejom do ja\u010danja mira i sigurnosti\u201d; \u201cMekkanska deklaracija, novi ugovor o bratstvu i humanosti\u201d, te \u201cUre\u0111eni odnosi u dr\u017eavi temelj su miru i sigurnosti\u201d-hrvatski primjer) \u010dini se da ima nakanu produbiti neke od ideja iz \u201eDeklaracije o ljudskom bratstvu za mir u svijetu..\u201c koje su na dana\u0161nji dan, 4. 02. 2019., potpisali Papa Franjo i Ahmad Al-Tayyib u Abu Dhabiju.<\/p>\n\n\n\n 2.<\/strong> Dokument \u201eo ljudskom bratstvu\u201c potrebno je staviti u kontekst velikog crkvenog i dru\u0161tvenog doga\u0111aja u drugoj polovici pro\u0161loga stolje\u0107a, to jest Drugog Vatikanskog Sabora (1962.-1965.). Sazvao ga je i otvorio papa Ivan XXIII. (1881.-1963.), a nakon njegove smrti nastavio i uspje\u0161no priveo kraju papa Pavao VI. (1897.-1978.). Obojicu ovih velikih papa Crkva je proglasila svetima. Za papu Ivana XXIII. znamo da je \u017earko \u201e\u017eelio Crkvu koja se otvara svijetu, koja oslu\u0161kuje puls svoga stada, kao i Crkvu koja u novom prolje\u0107u s po\u0161tovanjem otvara dijalog s pripadnicima drugih religija\u201c. Uz ovu posljednju \u017eelju osobito mu je bilo stalo da se kona\u010dno \u201eodstrani svaka natruha antisemitizma\u201c kojega je na\u017ealost bilo i u teoriji i u praksi. Valja se ovdje prisjetiti kako je dvije godine prije objave Deklaracije o nekr\u0161\u0107anskim religijama, papa Ivan XXIII. objavio encikliku \u201ePacem in terris\u201c (Mir na zemlji, 1963.) u kojoj se svojski zauzeo za ljudsko dostojanstvo i za mir u svijetu. Bilo je to vrijeme kad je svijet bio na rubu globalnoga sukoba: U listopadu 1962. izbila je Kubanska kriza, a 1960. u Berlinu je podignut \u201ezid srama\u201c i simbol \u201ehladnoratovske podjele svijeta izme\u0111u politi\u010dkih blokova\u201c. <\/p>\n\n\n\n Enciklika je stoga nai\u0161la na dobar prijem\nme\u0111u katolicima i u \u010ditavom svijetu. Jer, \u201eDobri papa\u201c, kako su zvali Ivana\nXXIII., obratio se \u201esvim ljudima dobre volje\u201c, progovorio \u201eo svijetu bez\ngranica i blokova\u201c, zauzeo se za \u201eprevlast dijaloga i pregovaranja u\ndiplomaciji\u201c, te pozdravio i pozvao ljude neka se \u201eokupljaju oko onoga \u0161to ih ujedinjuje\u201c.\nEnciklika je bila \u201epoziv na suradnju i razum\nprotiv bezumlja i ratovanja\u201c. <\/p>\n\n\n\n Zauzimaju\u0107i se \u201eza pravo savjesti, tjelesne\nnepovredivosti, pravo na hranu, odje\u0107u i lije\u010denje\u201c (br. 11-14), Papa je zapravo\nstao u obranu \u010dovjeka i njegovoga dostojanstva. Enciklika \u0107e stoga biti dobar motiv\ni poticaj u stvaranju saborske Deklaracije o odnosu s drugim religijama u kojoj\nse isti\u010de potreba da u vidu \u201ejedinstva i me\u0111usobne ljubavi ljudi i narodi \u201etra\u017ee ono\n\u0161to ih vodi k zajedni\u0161tvu\u201c (Proslov). U Deklaraciji se \u201eosu\u0111uju progon bilo\nkoga\u201c i izra\u017eava \u201e\u017ealjenje zbog antisemitizma\u201c; te u vidu \u201esveop\u0107ega bratstva\nljudskoga roda osu\u0111uje se svaka diskriminaciju\u201c. Kristove pak vjernike \u017earko se\nmoli i zaklinje \u201eneka \u017eive u miru sa svima, kao sinovi Oca koji je na nebesima\u201c\n(br. 5). <\/p>\n\n\n\n 3.<\/strong> \u010cini mi se\nuputnim spomenuti ovdje kako je bilo razli\u010ditih reakcija na objavu toga\ndokumenta. Kardinal Augustin Bea, predsjednik\nTajni\u0161tva za jedinstvo kr\u0161\u0107ana (osnovano 1960.) u prigodi progla\u0161enja \u201eDeklaracije\nNostra aetate\u201c izjavio je kako dokument predstavlja \u201eva\u017ean i obe\u0107avaju\u0107i\npo\u010detak. Ali, ipak samo po\u010detak dugoga puta prema cilju stvaranja novoga \u010dovje\u010danstva u kojem \u0107e se svi ljudi osje\u0107ati\ni pona\u0161ati kao djeca istog Oca koji je na nebesima\u201c. Me\u0111utim, ve\u0107 pri usvajanju\nnacrta Deklaracije bilo je velikih osporavanja u arapskom svijetu, pa su brojne\narapske Vlade organizirale proteste protiv \u201eizri\u010dito proizraelskoga dokumenta\u201c,\nkako su govorili i tvrdili. Uznemirila ih je, naime, promjena stava Katoli\u010dke\nCrkve prema \u017didovima pa su govorili i pisali kako se tim \u201edokumentom podupire cionizam\u201c. Nisu samo protestirali muslimani.\nPridru\u017eili su im se i \u201earapski kr\u0161\u0107ani, katolici i pravoslavni, biskupi i\npatrijarsi\u201c. Koptski patrijarh, \u0106iril VI., na primjer, rekao je da je sada \u201esasvim\njasno da dokument treba pripisati imperijalisti\u010dkoj zavjeri koja \u017eeli\niskoristiti Drugi Vatikanski sabor protiv Arapa\u201c.<\/p>\n\n\n\n Pola stolje\u0107a poslije pitamo se kako je na ovim prostorima primljena Deklaracija iz Abu Dhabija? Nakon \u201edugog puta prema cilju stvaranja novoga \u010dovje\u010danstva\u201c, kako je govorio kard. Bea o deklaraciji \u201eNostra aetate\u201c, reakcije na Deklaraciju iz Abu Dhabija vrlo su pozitivne, kako me\u0111u katolicima, tako i me\u0111u muslimanima. Istina, bilo je i onih koji su to druga\u010dije ocjenjivali, ali ostali su zanemariva manjina. Katoli\u010dki bogoslovni fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu bio je prva akademska institucija koja je predstavila Deklaraciju iz Abu Dhabija, a na njoj su 7. svibnja 2019. govorili dr. sc. Aziz ef. Hasanovi\u0107 i doc. dr. sc. Tomislav Kova\u010d. Biv\u0161i reisu-l-ulema dr. Mustafa Ceri\u0107 iz Sarajeva objasnio je svojevremeno da je \u201eposjet Pape Franje Abu Dhabiju bio povijesni doga\u0111aj\u201c. Posebice je \u010destitao i doma\u0107inu i gostu na \u201edobroj volji da grade poru\u0161ene mostove povjerenja izme\u0111u muslimanskog i kr\u0161\u0107anskog svijeta\u201c. Odu\u0161evljen tim \u201edoga\u0111ajem bez presedana\u201c, svoj osvrt zavr\u0161io je molitvom \u201eneka nam u ozra\u010dju univerzalnoga bratstva pomogne Svevi\u0161nji Bog. Amin\u201c. Ovom pozdravu na koncu dodajem dobre \u017eelje neka ova Konferencija u glavnom gradu Hrvatske bude plodno zborovanje u ozra\u010dju Deklaracije o \u201eljudskom bratstvu\u201c i s molitvom da Gospodar ljudskih srdaca i sudbina upravi noge na\u0161e na put mira. \u017divjeli svi i Bog vas blagoslovio. <\/p>\n\n\n\n \u2720\n\u017delimir Pulji\u0107, nadbiskup zadarski<\/p>\n\n\n\n Predsjednik\nHrvatske biskupske konferencije<\/p>\n\n\n\n Zagreb,\n4. velja\u010de 2020.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"