{"id":3964,"date":"2011-02-18T08:06:41","date_gmt":"2011-02-18T08:06:41","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=3964"},"modified":"2011-03-02T10:11:53","modified_gmt":"2011-03-02T10:11:53","slug":"svetiste-sv-sime","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=3964","title":{"rendered":"Sveti\u0161te sv. \u0160ime \/ Bazilika sv. Stjepana"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>\u00a0Crkva sv. \u0160imuna Bogoprimaoca<\/strong> vi\u0161estoljetno je hodo\u010dasni\u010dko sveti\u0161te za vjernike grada Zadra i \u010ditave nadbiskupije zadarske. Privla\u010di svojom kulturnom i umjetni\u010dkom ba\u0161tinom koju su joj namrli vjekovi, posebno sakralnim dragocjenostima od srebra i zlata me\u0111u kojima se posebno isti\u010de srebrno-pozla\u0107ena \u0161krinja (raka ili sarkofag te\u0161ka oko 250 kg) s o\u010duvanim relikvijama svetoga jeruzalemskog starca,\u00a0 proroka i Bogoprimaoca \u0160imuna. \u0160krinju je dala izraditi Jelisava, \u017eena ugarsko-hrvatskog kralja Ludovika I. An\u017euvinca i k\u0107erka bosanskog bana Stjepana Kotromani\u0107a, a izradio ju je zlatar Francesco di Antonio da Sesti iz Milana\u00a0 od 1377.-1380. godine, zajedno s Andrijom Markovim iz Zagreba, Petrom sinom Bla\u017eevim iz Ra\u010de te Stipanom Prib\u010devim i\u00a0 Mihovilom Damjanovim. Ukra\u0161ena je reljefima s biblijskim prizorima\u00a0 o Isusovu prikazanju u jeruzalemskom hramu i o sv. \u0160imunu i povijesnim prizorima iz tada\u0161njeg doba (ulazak kralja Ludovika u Zadar, ban Pavao \u0160ubi\u0107 sa \u017eenom, kraljica Elizabeta sa k\u0107erkama, smrt Stjepana Kotromani\u0107a \u2026). U raki je prega\u010da despota Brankovi\u0107a (1439.). Raku nose dva bron\u010dana an\u0111ela iz godine 1647., izra\u0111ena od zaplijenjenih turskih topova.\u00a0 Raka s tijelom sv. \u0160imuna preko tristo godina nalazila\u00a0 se u crkvi sv. Marije Velike, koja se nalazila s isto\u010dne strane dana\u0161nje tr\u017enice.<\/p>\n

Radi izgradnje gradskih bedema godine 1570. tijelo sa srebrnom rakom preneseno je u crkvu sv. Stjepana, prvomu\u010denika, koja se spominje ve\u0107 1190. godine. Otad crkva nosi ime sv. \u0160imuna. Me\u0111u umjetni\u010dkim vrijednostima koje se isti\u010du u crkvi, nalaze se reljef Kristova ro\u0111enja (13. st.), brojni kale\u017ei iz 14. st. i kasnije, slika Bogorodice iz 15. st. Zvonik crkve di\u017ee se na sjevernoj strani crkve, a dovr\u0161en je 1707., o \u010demu svjedo\u010di natpis u zvoniku. Prvotno je bila starokr\u0161\u0107anska trobrodna bazilika s nizom bifora ili dvojnih prozora na ju\u017enom zidu, koji su zajedno s crkvom 1986. obnovljeni. U vrijeme Domovinskog rata crkva je tako\u0111er do\u017eivjela o\u0161te\u0107enja nastala granatiranjem.<\/p>\n

Obilaze\u0107i crkvom od lijeva na desno, najprije \u0107emo zapaziti oltar sv. Lucije iz kraja 16. st. s oltarnom slikom sv. Lucije. Slijedi barokni oltar sv. Sakramenta. Na kraju sjeverne la\u0111e na oltaru iz po\u010detka 18. st. smje\u0161tena je reljefna mramorna pozla\u0107ena ikona Bogorodice s Djetetom. U oltarnom prostoru nalaze se sa strane dvije slike Prikazanja u hramu, a iza glavnog oltara velika barokna kompozicija Uskrsnu\u0107a. Ispred oltara, posred sveti\u0161ta nalazi se kao oltar prema puku kameni sarkofag s likom sv. \u0160imuna. To je stariji sve\u010dev sarkofag s kraja 13. st. Na ju\u017enom zidu nalazi se velika slikarska kompozicija s kraljicom Jelisavetom i dvorskom pratnjom. Na ju\u017enom bo\u010dnom zidu nalazi se oltar sv. Stjepana s vrijednom oltarskom slikom, zatim oltar sv. Jerolima s oltarnom slikom i drvenim kipom Bogorodice s Djetetom, slijedi kameni reljef iz 13. st. s prikazom Kristova ro\u0111enja. Na kraju ju\u017ene la\u0111e je oltar sa slikom Gospe i dvaju svetaca (original je u SICU) okovanih u srebrni okov (rad zadarskog zlatara Mateja Bori\u010devi\u0107a) iz 1641.<\/p>\n

\"\"<\/a>\u00a0\"\"<\/a>\"\"<\/a>\"\"<\/a>\"\"<\/a><\/p>\n

\u00a0<\/p>\n

\u00a0<\/p>\n

\u00a0<\/p>\n

\u00a0<\/p>\n

\u00a0<\/p>\n

\u00a0<\/p>\n

\u00a0<\/p>\n

\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0<\/p>\n

\u00a0<\/p>\n

<\/strong>\u00a0Bazilika sv. Stjepana, prvomu\u010denika. <\/strong>Za dana\u0161nju crkvu sv. \u0160ime u Zadru odavno se na temelju povijesnih vrela znalo da je adaptirana crkva sv. Stjepana, me\u0111utim, smatralo se da je rije\u010d o srednjovjekovnoj crkvi.” Jedino je W. Gerber jo\u0161 1912. godine iznio pretpostavku da bi se moglo raditi o adaptaciji ranokr\u0161\u0107anske crkve.” Njegovu pretpostavku potvrdila su istra\u017eivanja provedena tijekom 1984. i 1985. godine, za vrijeme temeljite obnove crkve. Istra\u017eivanja je vr\u0161io tada\u0161nji Zavod za za\u0161titu spomenika kulture (pod vodstvom P. Ve\u017ei\u0107a), u suradnji s Arheolo\u0161kim muzejem u Zadru.” Skidanjem \u017ebuke sa zidova i stupova utvrdilo se da je velik dio ranokr\u0161\u0107anske bazilike sv. Stjepana izvorno sa\u010duvan i da je to zapravo jedna od najsa\u010duvanijih ranokr\u0161\u0107anskih crkava ne samo na zadarskom podru\u010dju, ve\u0107 i \u0161ire (sl. 14-15). Bazilika sv. Stjepana nastala je pokraj bedema rimskoga Jadera i najva\u017enijih gradskih vrata u njemu. Na mjestu gdje je sagra\u0111ena ranije je postojala ve\u0107a rimska gra\u0111evina, po mi\u0161ljenju istra\u017eiva\u010da javnog karaktera.” Bazilika je bila \u0161irine 20,30 m i du\u017eine od pro\u010delja do za\u010delja 30,70 m. Na isto\u010dnoj strani imala je polukru\u017enu, u prostoru istaknutu apsidu, pred kojom su bila dva jaka pilastra, a do svakog od njih po jedan stup (nosa\u010di sla voluka). \u0160irina apside iznosi 9,40 m, adubina 7,20 m. Uokolo apside bila je sve\u0107eni\u010dka klupa. Dva reda s po osam stupova dijelila su prostor crkve u tri la\u0111e. Sjevernu kolonadu \u010dinio je red kan eli ranih stupova s korintskim kapitelima (sl. 16), a ju\u017enu niz glatkih stupova s kapitelima dorskog. sloga, oblika naopako okrenute baze (sl. 17). Svi su stupovi anti\u010dki i za kolonade crkve iskori\u0161teni su sekundarno. Na pro\u010delju crkve bila su troja vrata, glavna (najve\u0107a) prema srednjoj la\u0111i i bo\u010dna, prema sporednim la\u0111ama. Na ju\u017enom zidu koji je najve\u0107im dijelom sa\u010duvan, na gornjem dijelu, nalazio se niz od sedam bifora, dok su se na donjem dijelu zida nalazila dvoja vrata, jedna prema pro\u010delju, a druga prema apsidi. Sjeverni zid koji nije izvorno sa\u010duvan najverojatnije je bio istih karakteristika kao i ju\u017eni, te je na gornjem dijelu isto tako imao bifore, a na donjem dvoja vrata. Vrata na bo\u010dnim stranama crkve indiciraju postojanje pastoforija. Osim izvorno sa\u010duvanih stupova kolonada s kapitelima i stupova bifora s impostima, od dekorativne plastike iz ranokr\u0161\u0107anskog vremena sa\u010duvalo se svega nekoliko ulomaka od kojih se posebno isti\u010de dio pluteja ukra\u0161en osmerokutima s rozetama i kri\u017eevima.” Na temelju osobitosti arhitekture nastanak bazilike sv. Stjepana okvirno se mo\u017ee vezati uz 5. st. (A. Ugle\u0161i\u0107, Ranokr\u0161\u0107anska arhitektura na podru\u010dju dana\u0161nje\u00a0zadarske nadbiskupije, Zadar, 2002., str. 23-27).<\/em><\/p>\n

\"\"<\/a>\u00a0\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a>\u00a0<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u00a0Crkva sv. \u0160imuna Bogoprimaoca vi\u0161estoljetno je hodo\u010dasni\u010dko sveti\u0161te za vjernike grada Zadra i \u010ditave nadbiskupije zadarske. Privla\u010di svojom kulturnom i …<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0},"categories":[14],"tags":[],"aioseo_notices":[],"jetpack_featured_media_url":"","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3964"}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=3964"}],"version-history":[{"count":11,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3964\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":4277,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3964\/revisions\/4277"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=3964"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=3964"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=3964"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}