{"id":3838,"date":"2011-02-16T09:53:59","date_gmt":"2011-02-16T09:53:59","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=3838"},"modified":"2012-11-26T05:16:12","modified_gmt":"2012-11-26T04:16:12","slug":"otkrivene-brojne-nadgrobne-ploce-prilikom-obnove-crkve-sv-frane-u-zadru","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=3838","title":{"rendered":"OTKRIVENE BROJNE NADGROBNE PLO\u010cE PRILIKOM OBNOVE CRKVE SV. FRANE U ZADRU"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>U crkvi sv. Frane u Zadru, prvoj crkvi u Dalmaciji izgra\u0111enoj u goti\u010dkom stilu a nalazi se u sklopu samostana sv. Frane u sredi\u0161tu grada na poluotoku, prilikom obnove unutra\u0161njosti crkve pod nadzorom Konzervatorskog odjela u Zadru otkriveno je da je na cijeloj povr\u0161ini poda crkve od gotovo 400 \u010detvornih metara sa\u010duvano niz nadgrobnih plo\u010da od 14. do 19. st., svaka s natpisom i grbom pojedine obitelji. To zna\u010dajno otkri\u0107e javnosti je predstavljeno u utorak 15. velja\u010de, o \u010demu su govorili Anastazija Maga\u0161, pro\u010delnica Konzervatorskog odjela u Zadru i gvardijan franjeva\u010dkog samostana Drago Ljevar. U ve\u0107 postoje\u0107im stru\u010dnim zapisima evidentiran je i objavljen popis 123 grobnice, no mislilo se da su te nadgrobne plo\u010de ve\u0107im dijelom odnesene ili uni\u0161tene. Dosad je dokumentirano 80 grobnica. Na njima je izrezbareno ime i prezime osobe, godina \u017eivota, ro\u0111enja i smrti, grb obitelji od kojih su neki i u boji. Dio plo\u010da je na mjestu na kojem je zabilje\u017eeno i u povijesnom zborniku o samostanu sv. Frane, a dio nije na svom mjestu; vjerojatno su premje\u0161tene u radovima krajem 19. st. Najvi\u0161e plo\u010da je iz 17. st., njih 25 i 18. st. (19); 14 ih je iz 16. st., 11 iz 15. st., 3 iz 14. st. a jedna iz 19. st. Dvanaest najkvalitetnijih me\u0111u njima, duboko izrezbarenih, prilikom obnove crkve sv. Frane 1882. g. uzidane su uz zidne stijene dviju strana franjeva\u010dkog klaustra, a ostale su bile prekrivene mramornim plo\u010dama koje su dotrajale; bile su puknute i vla\u017ene, pod je bio hladan i tro\u0161an, te se ovog sije\u010dnja pristupilo temeljitoj obnovi. \u201ePrilikom uklanjanja poda nai\u0161li smo na niz nadgrobnih plo\u010da koje nismo o\u010dekivali. Svi smo bili iznena\u0111eni kad su se po\u010dele pojavljivati, iako smo znali da ispod jesu grobnice. Cijeli je pod njima poplo\u010dan. Otkri\u0107e je izuzetno zna\u010dajno za povijest grada, samostana i ima veliku kulturnu i povijesnu vrijednost. Pa\u017eljivo smo podigli pod paze\u0107i da se plo\u010de ne o\u0161tete, dokumentirali smo ih i izradili potpunu arhitektonsku i arheolo\u0161ku foto dokumentaciju\u201c rekla je Maga\u0161. Utvrdilo se puno toga \u0161to se nije znalo. Analiza plo\u010da \u0107e se naknadno izvr\u0161iti i objaviti. U crkvi su pokopani pripadnici mnogih uglednih zadarskih obitelji kroz povijest. Nai\u0161lo se i na nadgrobnu plo\u010du iz 15. st., poznate graditeljske obitelji Bil\u0161i\u0107 koja je jako zna\u010dajna za graditeljstvo u Zadru u 15. st. Na plo\u010di pi\u0161e ‘Grgur Bil\u0161i\u0107 i njegovi nasljednici zidari’. Nikola, sin Grgura, sklopio je ugovor s benediktinkama sv. Marije 1438. g. za gradnju zvonika crkve sv. Marije koji su izgradili \u010dlanovi te obitelji, kao i one crkve u Salima, Zaglavu, Kuli Atlagi\u0107a. \u010clan te obitelji je radio i na franjeva\u010dkom samostanu u Zadru. Na plo\u010di iz 1383. g. goticom je upisano ime Hrvata iz Glamo\u010da. Nakon podrobno izvr\u0161ene dokumentacije plo\u010de \u0107e se pa\u017eljivo prekriti geotekstilom, pijeskom a pod\u00a0 \u0107e se poplo\u010dati novim plo\u010dama, kvalitetnim kamenom dolitom kojim su uglavnom poplo\u010dane crkve u Zadru; bordure \u0107e prema tradiciji biti od kamena rossa di verona. \u201eBilo bi \u0161teta dirati nadgrobne plo\u010de. Svako premje\u0161tanje naru\u0161ava njihovu spomeni\u010dnost. Moramo ih ostaviti na mjestu na kojem jesu za budu\u0107e generacije, ali \u0107e ostati kompletna katalo\u0161ka dokumentacija. Svaka plo\u010da \u0107e imati svoju sliku, nacrt, natpis koji je na njoj i nacrt grba. Stru\u010dnjaci i svatko tko \u017eeli mo\u0107i \u0107e pogledati, analizirati i objavljivati znanstvene radove. Nismo htjeli dirati u grobnice. Nema potrebe za arheolo\u0161kim radovima koji bi jako dugo trajali, a grobnice iz 17. i 18. st. su jako duboke. Kad se plo\u010de ostave vidljivima podlo\u017ene su o\u0161te\u0107ivanju. A jako su vrijedne da bi se po njima hodalo i stavile klupe. Najbolji je konzervatorski pristup; plo\u010de \u0107e se najbolje \u010duvati ako ih dobro dokumentiramo; svatko \u0107e mo\u0107i vidjeti tu dokumentaciju, za budu\u0107e generacije koje \u0107e mo\u017eda to znati prezentirati na na\u010din da se po njima hoda a da se ne o\u0161te\u0107uju\u201c rekla je Maga\u0161.<\/p>\n

Crkva sv. Frane posve\u0107ena je 1280. g. i u njoj se pokapalo do zabrane pokapanja u gradu koju je sredinom 18. st. uvela Venecija. Napoleon i Francuzi su poo\u0161trili taj zakon i zabranili svaki ukop u gradu unutar zidina. Od po\u010detka 19. st. vi\u0161e se nije ukapalo u gradu i crkvama te i je otkrivena samo jedna grobnica iz 19. st. Ostale su iz prethodnih razdoblja. Osobito su zna\u010dajne najstarije grobnice iz 14. st. koje \u0107e puno re\u0107i o osobama koje su pokopane i \u017eivotu u gradu. \u201eSvaka ta nadgrobna plo\u010da ima svoju pri\u010du koja se tek treba obraditi i predstaviti. Franjevci brinu o svojoj ba\u0161tini, obra\u0111uju je i ti nalazi dodatno oboga\u0107uju povijest samostana\u201c rekla je Maga\u0161. Fra Drago je podsjetio da samostan sv. Frane dogodine obilje\u017eava 800 godina otkako je sv. Frane 1212. g. bio u Zadru. \u00a0<\/p>\n

Ines Grbi\u0107<\/p>\n

\"\"<\/a>\"\"<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U crkvi sv. Frane u Zadru, prvoj crkvi u Dalmaciji izgra\u0111enoj u goti\u010dkom stilu a nalazi se u sklopu samostana …<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0},"categories":[1,8],"tags":[],"aioseo_notices":[],"jetpack_featured_media_url":"","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3838"}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=3838"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3838\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":8730,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3838\/revisions\/8730"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=3838"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=3838"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=3838"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}