{"id":38164,"date":"2019-12-15T23:44:38","date_gmt":"2019-12-15T22:44:38","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=38164"},"modified":"2019-12-23T12:07:42","modified_gmt":"2019-12-23T11:07:42","slug":"zadar-stota-godisnjica-rodenja-zadarskog-nadbiskupa-marijana-oblaka-koncil-je-njegov-saborski-prijedlog-da-svecenik-i-puk-zajedno-mole-oce-nas-na-misi-ucinio-odredbom-za-sveopcu-crkvu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=38164","title":{"rendered":"ZADAR: Stota godi\u0161njica ro\u0111enja zadarskog nadbiskupa Marijana Oblaka – Koncil je njegov saborski prijedlog da sve\u0107enik i puk zajedno mole O\u010de na\u0161 na misi u\u010dinio odredbom za sveop\u0107u Crkvu"},"content":{"rendered":"\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Povodom stote godi\u0161njice ro\u0111enja zadarskog\nnadbiskupa Marijana Oblaka odr\u017ean je znanstveni kolokvij u subotu 14. prosinca\nu dvorani Nadbiskupskog sjemeni\u0161ta Zmajevi\u0107 u Zadru. Me\u0111u predava\u010dima je bio prof.\ndr. Ante Ugle\u0161i\u0107, istaknuti znanstvenik i biv\u0161i rektor zadarskog sveu\u010dili\u0161ta,\nujedno i Oblakov ne\u0107ak koji je blizak poznavatelj osobnosti nadbiskupa Oblaka. <\/p>\n\n\n\n

Na kolokviju je predstavio \u017eivotopis svoga barbe,\nkako ga je zvao, s kojim je njegovao odnos ljubavi i po\u0161tovanja, a bili su\nupu\u0107eni i na suradnju jer su obojica dru\u0161tveni djelatnici. \u201eMons. Marijan Oblak\njedan je od ljudi koji su\nnajvi\u0161e obilje\u017eili povijest Zadra u drugoj polovici 20. st. Stota obljetnica\nnjegovog ro\u0111enja povod je da mu se zadarska sredina dostojnije odu\u017ei, jer je\nsvojim \u017eivotom i djelovanjem to zaista i zaslu\u017eio\u201c poru\u010dio je dr. Ugle\u0161i\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Zadarskom nadbiskupijom kao ordinarij mons. Oblak upravljao\nje 27 godina, od 1969. g. do umirovljenja 2. velja\u010de 1996. g. U kronotaksi\nzadarskih pastira mons. Oblak je 67. zadarski nadbiskup, odnosno 44. zadarski\nbiskup te 111. pastir u 17 stolje\u0107a Zadarske Crkve. Mons. Oblak je posljednji\nzadarski nadbiskup koji je od Pape primio palij, jer to sada primaju samo\nnadbiskupi metropoliti. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Mons. Oblak je posljednji iz generacije velikih i\nzaslu\u017enih hrvatskih biskupa kojima je trebalo puno hrabrosti i mudrosti biti\npastirskim, crkvenim upraviteljima u te\u0161kim godinama komunisti\u010dkog re\u017eima. Ba\u0161 tu\n\u010dinjenicu istaknuo je kardinal Josip Bozani\u0107 u homiliji mise koju je predvodio\nna sprovodu nadbiskupa Oblaka 2008. g. kada je poru\u010dio: \u201eZahvaljujemo Bogu za\nte slavne pastire koji su na\u0161oj Crkvi i narodu bili ponos, a nama ostaju\nuzori\u201c.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Mons. Oblak je posljednji hrvatski koncilski otac\nkoji je sudjelovao na Drugom vatikanskom saboru (1962.-1965.) na kojem je imao\n\u0161esnaest usmenih i pisanih saborskih intervenata. Neki prijedlozi mons. Oblaka\nu\u0161li su u slu\u017ebene saborske zaklju\u010dke. Koliko je mons. Oblak bio pouzdan,\nargumentiran u tuma\u010denju i odva\u017ean u radu potvr\u0111uje njegov prihva\u0107eni prijedlog\nna Koncilu po kojem je trajno obogatio \u017eivot Crkve u cijelom svijetu, \u010dega smo\nsvakodnevni ba\u0161tinici svaki put kada se slavi misa. <\/p>\n\n\n\n

Naime, \u010dinjenica da sve\u0107enik i narod zajedno mole\nO\u010de na\u0161 na misi upravo je prijedlog mons. Oblaka na Drugom vatikanskom saboru\nkoji je to prihvatio i time u\u010dinio trajnim trag mons. Oblaka u liturgiji cijele\nCrkve. \u201eNa  prijedlog nadbiskupa Oblaka\nprihva\u0107eno je i u\u0161lo je u liturgiju cijele Katoli\u010dke Crkve da O\u010de na\u0161 vjernici\nuvijek zajedno sa slaviteljem na tihoj misi recitiraju, a na pjevanoj misi\ngregorijanskim napjevom pjevaju. To je, prema rije\u010dima mons. Oblaka, bio i\nzadarski doprinos svetom bogoslu\u017eju cjelokupne Katoli\u010dke Crkve. Na Saboru je\nbio u radnoj grupi s tada\u0161njim krakowskim nadbiskupom Karolom Wojtilom,\nkasnijim papom Ivanom Pavlom II. s kojim ga je od tada povezivalo i veliko\nosobno prijateljstvo\u201c rekao je dr. Ugle\u0161i\u0107.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Nadbiskup Oblak je prakti\u010dki morao podizati sve\nbitne ustanove u Zadarskoj nadbiskupiji, jer je on nakon zadarskog nadbiskupa\nMate Garkovi\u0107a prvi nadbiskup koji je u pora\u0107u Drugog svjetskog rata djelovao u\nteritorijalno ujedinjenoj Zadarskoj nadbiskupiji od 1948. g. Tim vi\u0161e svijetli\nnjegova uloga pastira kojoj je bio dorastao i na razini povijesnog zadatka, jer\ni nadbiskup \u017delimir Pulji\u0107 isti\u010de da je mons. Oblak djelovao u mo\u017eda najte\u017eem\nrazdoblju u povijesti Zadarske nadbiskupije. <\/p>\n\n\n\n

Naime, podru\u010dje Nadbiskupije od 1922. g. bilo je\npodijeljeno izme\u0111u Kraljevine SHS i Italije kojoj je po Rapallskom ugovoru iz\n1920. g. pripao Zadar, dakle sjedi\u0161te Nadbiskupije i \u010detiri \u017eupe. Za preostalih\n96 % teritorija Zadarske nadbiskupije u Kraljevini SHS Sveta Stolica\nuspostavila je apostolsku administraturu koja je bila povjerena \u0161ibenskom\nbiskupu. Zato sve\u0107eni\u0161tvo mons. Oblaka zapo\u010dinje u \u0160ibeniku.   <\/p>\n\n\n\n

U teritorijalno cjelovito uspostavljenoj\nNadbiskupiji, mons. Oblak poduzetno je krenuo s duhovnim i materijalnim\npodizanjem svih va\u017enih i identitetskih segmenata jedne mjesne Crkve koji su do\ndanas konstanta u \u017eivotu Zadarske nadbiskupije. Mons. Oblak pokrenuo je mnoge\nsusrete na nadbiskupijskoj razini. Uveo je redovite mjese\u010dne sve\u0107eni\u010dke susrete\n– rekolekcije, godi\u0161nji Sve\u0107eni\u010dki dan i Katehetski dan. Sve\u0107eni\u010dki dom otvorio\nje 1976. g., a 1978. g. za sve\u0107enstvo organizira Bolesni\u010dki mirovinski fond. U\nduhu koncilskih smjernica 1985. i 1986. g. osniva sedam dijecezanskih vije\u0107a:\nza obitelj, pastoral mladih, za stare i bolesne, za pastoralnu kulturu,\npastoral turista, rad s ministrantima i za pastoral zvanja.   <\/p>\n\n\n\n

Caritas Zadarske nadbiskupije osnovao je 1990. g.,\nObiteljsko savjetovali\u0161te 1993. g., Pu\u010dku kuhinju 1996. g. Podr\u017eao je osnivanje\nHrvatske katoli\u010dke udruge medicinskih sestara i tehni\u010dara Zadar 1995. g. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

\u201eOsobnost mons. Oblaka formirana je trima geslima\nkoja je naj\u010de\u0161\u0107e isticao: bogoljublje, \u010dovjekoljublje i domoljublje. Ta je\ngesla nastojao \u017eivjeti, iako mu okolnosti u kojima je djelovao nisu bile nimalo\nnaklonjene. Bio je izraziti rodoljub i domoljub, erudit, poliglot, \u010dovjek\niznimne karizme, \u010duvar i promicatelj duhovnog blaga, spisatelj, obnovitelj,\ngraditelj i \u010duvar crkvene ba\u0161tine. Zalagao se za nacionalno jedinstvo, te\u0161ko je\npatio zbog stradanja hrvatskog naroda, domovine i Nadbiskupije u Domovinskom\nratu. Posebnu brigu pokazivao je za o\u010duvanje vjere, hrvatske nacionalne\nba\u0161tine, jezika i kulture op\u0107enito\u201c rekao je dr. Ugle\u0161i\u0107. <\/p>\n\n\n\n

Sve te sklonosti konkretno je posvjedo\u010dio i sabrao\nu ustanovi koja je vidljivi trag njegove ba\u0161tine u javnosti, dar doma\u0107ima i\nsvima koji pohode Zadar, kada je 1976. g. utemeljio riznicu svjetske razine –\nStalnu izlo\u017ebu crkvene umjetnosti (SICU), jedinstvenu i dragocjenu zbirku\ncrkvenog kulturnog blaga od ranih kr\u0161\u0107anskih vremena. \u201ePosebno je bio radostan\ni ponosan na obnovu jedne od kolijevki hrvatske duhovne i kulturne ba\u0161tine,\n\u017eenskog benediktinskog samostana sv. Marije u Zadru\u201c rekao je dr. Ugle\u0161i\u0107,\nistaknuv\u0161i da je, prema vlastitom kazivanju mons. Oblaka, osnivanje SICU-a 1976. g. u te\u0161ko\nvrijeme komunizma i povratak benediktinki sv. Marije u njihov tisu\u0107ljetni\nsamostan 1970. g. mons. Oblak smatrao najzna\u010dajnijim postignu\u0107ima u svom\n\u017eivotu. <\/p>\n\n\n\n

Naime,\nbenediktinski samostan i crkva sv. Marije razoreni su 1943. g. te su zadarske\nkoludrice bile primorane \u017eivjeti svoje mona\u0161tvo u sjemeni\u0161tu Zmajevi\u0107 26\ngodina, devet mjeseci i 11 dana. Benediktinke su se iz Zmajevi\u0107a vratile u\nobnovljeni samostan 27. rujna 1970. g. u sve\u010danoj procesiji predvo\u0111ene svojim velikim prijateljem i\nocem, nadbiskupom Oblakom koji se sna\u017eno zauzimao da povrate svoj samostan\nkojega su komunisti htjeli prenamijeniti. \u201eTo s povratkom benediktinki\nuop\u0107e nije bilo lako. Nadbiskup Oblak morao se boriti s tada\u0161njom gradskom i\ndr\u017eavnom vla\u0161\u0107u jer je kompleks samostana ve\u0107 bio namijenjen za \u010detiri muzeja:\narheolo\u0161ki, gradski, prirodoslovni i galeriju umjetnina. \u017delja tada\u0161njih zadarskih\ngradskih otaca bila je izbrisati taj samostan, morao je nestati. Benediktinke\nsu mogle ostati u sjemeni\u0161tu Zmajevi\u0107, ali ne u samostanu. Nadbiskup Oblak osujetio\nje to svojom borbom i na razli\u010dite na\u010dine ne popu\u0161taju\u0107i te je do\u017eivio da se\nbenediktinke 1970. g. presele u svoj obnovljeni samostan\u201c istaknuo je dr.\nUgle\u0161i\u0107.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

\u201eKao \u010dovjeka resile su ga poniznost, skromnost,\njednostavnost, pedantnost, pa\u017enja prema svakom \u010dovjeku. Kada su bile u pitanju\ncrkvene i vjerske stvari pokazivao je izrazitu odlu\u010dnost i nepokolebljivost.\nNjegove propovijedi bile su povezane s aktualnim trenutkom i sagledane u\npovijesnim okolnostima, pro\u017eete iskrenim pastirskim osje\u0107ajima, brigom za\npojedinca i povjereno mu stado. Imao je istan\u010dan osje\u0107aj za liturgiju,\nnagla\u0161avao je njenu uzvi\u0161enost. Po\u0161tovanje prema Bo\u017ejem hramu iskazivao je\nvidljivim gestama i o\u010diglednom sabrano\u0161\u0107u ve\u0107 pri samom ulasku u bilo koji\nsakralni prostor. Crkvu je do\u017eivljavao kao istinsko mjesto gdje se Bog\nsjedinjuje s \u010dovjekom\u201c naglasio je dr. Ugle\u0161i\u0107, istaknuv\u0161i kako je \u201eu vremenu\nkada Crkva nije imala stalnih prihoda, vjerovao u Bo\u017eju providnost pa je gotovo\nprose\u0107i po svijetu namicao sredstva za obnovu i izgradnju tih objekata. \u017dupe\nNadbiskupije uvijek je rado posje\u0107ivao, naj\u010de\u0161\u0107e u pastirskim pohodima, \u017eelio\nih je upoznati iz prve ruke. Te\u0161ko je podnio napu\u0161tanje slu\u017ebe 20 sve\u0107enika\nZadarske nadbiskupije od 1969. do 1971. g. Brinuo je o trajnoj duhovnoj,\npastoralnoj i intelektualnoj obnovi klera. Mnoge sve\u0107enike upu\u0107ivao je na\ndaljnja \u0161kolovanja, ponajprije na crkvena sveu\u010dili\u0161ta u Rimu\u201c. <\/p>\n\n\n\n

Mons. Oblak je bio doma\u0107in u organizaciji velike\ncrkvene i narodne proslave Branimirove godine u Ninu 1979. g. u spomen na\ntrinaest stolje\u0107a kr\u0161\u0107anstva u Hrvata i veza hrvatskog naroda s nasljednikom\nSv. Petra. Tijekom biskupstva mons. Oblaka proslavljene su va\u017ene povijesne crkvene\nobljetnice. God. 1969. obilje\u017eena je 900-ta obljetnica povelje Mare Nostrum\nkojom je kralj Petar Kre\u0161imir IV. u znak zahvalnosti Bogu \u0161to je pro\u0161irio\nnjegovo kraljevstvo na kopnu i moru, darovao otok Maun samostanu sv. Kr\u0161evana;\n800-ta obljetnica dolaska pape Aleksandra II. u Zadar (1177.-1977.); 600-ta\nobljetnica izrade \u0161krinje sv. \u0160ime u Zadru 1980. g. Zatim, tisu\u0107ita obljetnica\nsv. Kr\u0161evana 1986. g. povodom blagdana sv. Kr\u0161evana te 1985. g. proslava 700-te\nobljetnice posvete obnovljene i produ\u017eene katedrale sv. Sto\u0161ije (1285.-1985.).<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

\u201eIznimna je bila njegova ljubav prema rodnom mjestu i \u017eupi Veli Rat. Svake godine, koliko god je mogao, tamo je navra\u0107ao. Osobito je u\u017eivao u dru\u017eenju s obitelji, moru, veslanju, prirodi, dugim \u0161etnjama, volio je i\u0107i u ribolov ‘hititi mri\u017ee’. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Kao glagolja\u0161 bio je izrazito ponosan na liturgijsko pjevanje u rodnoj \u017eupi koje je ba\u0161tinio jo\u0161 od djetinjstva. Uz rodno mjesto, najvi\u0161e ljubavi gajio je za Zadar, grad u kojem je \u017eivio, djelovao i \u010dije je zna\u010denje u hrvatskoj pro\u0161losti i kulturi svugdje neumorno isticao\u201c rekao je dr. Ugle\u0161i\u0107.<\/p>\n\n\n\n

\u201e\u017dive\u0107i Kristove rije\u010di, uvijek je \u017eelio biti\n‘sluga Kristov i poslu\u017eitelj bra\u0107i’. Tako se nastojao pona\u0161ati, ostvaruju\u0107i\npuninu svoje sve\u0107eni\u010dke i biskupske slu\u017ebe, najve\u0107im dijelom u te\u0161kim\nokolnostima koje su ga pratile gotovo kroz cijeli \u017eivotni vijek. Svoje\nsve\u0107eni\u0161tvo prihva\u0107ao je kao dar Duha Svetoga i nijedna \u017ertva ili patnja u\nostvarenju te uzvi\u0161ene slu\u017ebe nije mu bila te\u0161ka\u201c rekao je dr. Ugle\u0161i\u0107,\nistaknuv\u0161i da \u201enikad za svoj predani i samoprijegorni rad nije tra\u017eio ili\no\u010dekivao nagrade i priznanja\u201c.  <\/p>\n\n\n\n

\u201e\u010citao je jako puno, redovito i revno, kad god su\nmu to prilike dopu\u0161tale. Bile su to knjige i \u010dasopisi, najvi\u0161e vjerske\ntematike, osobito na francuskom i talijanskom jeziku, a nastojao je \u010ditati i\nznanstvena djela i beletristiku\u201c rekao je predava\u010d. Mons. Oblak autor je sedam\nknjiga: Kri\u017eni put (1959.), Slu\u017eitelj rije\u010di (izbor propovijedi, 1983.),\nSakramenti u crkvenoj godini, TV i radio kateheze (1995.), Vjerujem (TV i radio\nkateheze o kr\u0161\u0107anskom vjerovanju, 1996.), U ime Oca i Sina i Duha Svetoga prema\ntre\u0107em tisu\u0107lje\u0107u (2000.), Karizme – Crkveni pokreti – Laici (Verbum, 2003.), Paul\nClaudel – obra\u0107enik, diplomat, knji\u017eevnik (Sveu\u010dili\u0161te u Zadru, 2006.).\nFrancuskog akademika Claudela istra\u017eivao je od svojih studentskih dana na\nFilozofskom fakultetu u Zagrebu, Claudel je bio i tema njegovog diplomskog\nrada. S francuskog je preveo i objavio djelo Danijel Rops, Ak. Fr., MIssa est\n(1957.). Vrijedan je i Oblakov \u010dlanak ‘Povijest Zadarske nadbiskupije od 1948.\ndo 1970.-ih godina’, objavljen u zborniku ‘Zadar i okolica od Drugog svjetskog\nrata do Domovinskog rata (Zavod za povijesne znanosti HAZU Zadar i Sveu\u010dili\u0161te\nu Zadru, 2009.). Jako je \u017eelio objaviti knjigu o odnosu Europske unije prema\nkr\u0161\u0107anskom svjetonazoru na kojem je utemeljena. Pisao je do zadnjih trenutaka\nsvoje snage i do\u0161ao je do polovice teksta te knjige, no bolest i smrt\nsprije\u010dili su njen zavr\u0161etak.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Mons. Oblak ro\u0111en je na blagdan Bezgre\u0161nog za\u010de\u0107a\n8. prosinca 1919. g. u Velom Ratu na Dugom otoku, od oca Ante Ivana i majke\nMarije \u0160imice (ro\u0111. Ugle\u0161i\u0107), u staroj ku\u0107i pobo\u017ene obitelji koju su zvali\nTubijini, prema starozavjetnom proroku Tobiji. Obiteljsko prezime ba\u0161tini po\nnadimku djedove obitelji Oblakovi, iz Brbinja na Dugom otoku, \u010dije je izvorno\nprezime bilo Grgin. Ro\u0111en je kao slaba\u0161no dijete pa je odmah nakon poroda kr\u0161ten\nu \u017eupnoj crkvi sv. Ante Padovanskoga, Marijinim imenom prema blagdanu na koji\nje ro\u0111en i \u010dijoj je za\u0161titi preporu\u010den. Drugo ime mu je Bo\u017eo, jer su ga\nroditelji do\u010dekali kao Bo\u017eji dar. <\/p>\n\n\n\n

\u201eS nepunih devet godina ostao je bez oca, a skrb o\nnjemu preuzeo je stric Marijan Ignacij s nadimkom Pobo\u017eni, koji se kasnije,\ntako\u0111er kao udovac, o\u017eenio za njegovu majku te ga je kroz \u017eivot pratio kao\nro\u0111eni otac. Jo\u0161 kao pu\u010dko\u0161kolac pokazivao je izrazitu ljubav za Crkvu i u\nnjemu se ra\u0111ala \u017eelja za pastirskom slu\u017ebom. U novoizgra\u0111enu ku\u0107u u koju se\nuselio s nekoliko godina \u017eivota okupljao je seosku djecu, obla\u010dio bi seosku\nodje\u0107u nalik na sve\u0107eni\u010dku i ‘slu\u017eio misu’. Nakon \u0161to je u rodnom mjestu\nzavr\u0161io osnovnu \u0161kolu, \u017eupnik mu je napisao molbu za prijem u Biskupsko \u0111a\u010dko\nsjemeni\u0161te u \u0160ibeniku, no ta je molba odbijena. Mali Mario, kako su ga zvali u\nobitelji, nije se mogao s time pomiriti pa je danima jecaju\u0107i plakao i molio\no\u010duha i \u017eupnika da mu pomognu\u201c rekao je dr. Ugle\u0161i\u0107. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Oblakov sumje\u0161tanin Mate Garkovi\u0107, kasniji zadarski\nnadbiskup i \u017eupnik Vladislav Cvitanovi\u0107 napisali su preporuku za njegov prijem\ni na ponovnu molbu njegova \u017earka \u017eelja je usli\u0161ana. U \u0160ibeniku zavr\u0161ava klasi\u010dni\nodjel realne gimnazije i upisuje bogoslovni studij u Splitu. Zbog zbivanja u\nDrugom svjetskom ratu bogoslovni studij nastavlja i dovr\u0161ava u \u0110akovu. \u0160ibenski\nbiskup dr. Jerolim Mileta zaredio ga je za sve\u0107enika u katedrali sv. Jakova u\n\u0160ibeniku na blagdan Gospe od Snijega, 5. kolovoza 1945. g. Njegovo\nmladomisni\u010dko geslo je: \u201eZavolio sam krasotu doma tvojega i mjesto gdje boravi\nslava tvoja\u201c.<\/p>\n\n\n\n

Mladu misu slavio je u Velom Ratu na Veliku Gospu,\n15. kolovoza 1945. g. Nakon mlade mise biskup Mileta povjerava mu slu\u017ebu odgojitelja\nu Biskupskom \u0111a\u010dkom sjemeni\u0161tu i vjerou\u010ditelja u dr\u017eavnoj realnoj gimnaziji, u\nkojim slu\u017ebama ostaje do 1949. g., neposredno nakon ujedinjenja Zadarske\nnadbiskupije (1948. g.). Apostolski administrator Zadarske nadbiskupije mons.\nMate Garkovi\u0107 pozvao ga je u Zadar i imenovao odgojiteljem u Nadbiskupskom sjemeni\u0161tu\nZmajevi\u0107 (1949.-1951.) te vjerou\u010diteljem i nastavnikom u Nadbiskupskoj\nklasi\u010dnoj gimnaziji. Istovremeno upisuje Filozofski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u\nZagrebu na kojem 1955. g. diplomira Francuski jezik i knji\u017eevnost, Hrvatski\njezik i knji\u017eevnost, slovensku i srpsku knji\u017eevnost i Latinski jezik. Od 1955.\ndo 1958. g. je zamjenik ravnatelja sjemeni\u0161ta Zmajevi\u0107, a u klasi\u010dnoj gimnaziji\nprofesor Hrvatskog jezika i Francuskog jezika. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Papa Pio XII. imenovao ga je pomo\u0107nim biskupom 30.\ntravnja 1958. g. zadarskom nadbiskupu Mati Garkovi\u0107u. Za biskupa (naslovnog\nbiskupa Flavije) zare\u0111en je 6. srpnja 1958. g. u katedrali sv. Sto\u0161ije. \u201eBiskupsku\nslu\u017ebu do\u017eivio je kao kri\u017e i breme, ne kao titulu. U svoj biskupski grb ugradio\nje geslo Cum Maria (S Marijom) \u017eele\u0107i time iskazati povezanost s Gospom koja ga\nje pratila od ro\u0111enja i uz \u010dije svetkovine su povezani najzna\u010dajniji doga\u0111aji\nnjegovog \u017eivota\u201c rekao je dr. Ugle\u0161i\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Bio je generalni vikar i ravnatelj Nadbiskupskog\nbogoslovnog sjemeni\u0161ta u Zadru (1958.-1968.) i nadzornik Nadbiskupske klasi\u010dne\ngimnazije (1958.-1970.). Nakon smrti nadbiskupa Garkovi\u0107a, 1968. g. izabran je\nza kapitularnog vikara. Sveta Stolica imenovala ga je apostolskim\nadministratorom Zadarske nadbiskupije 24. svibnja 1969. g., a rezidencijalnim\nnadbiskupom 27. srpnja 1969. g. Upravu Nadbiskupije preuzeo je 21. studenoga\n1969. g. Sve\u010danost njegovog uvo\u0111enja u slu\u017ebu rezidencijalnog nadbiskupa bila\nje na svetkovinu sv. Sto\u0161ije 15. sije\u010dnja 1970. g.     <\/p>\n\n\n\n

U Biskupskoj konferenciji Jugoslavije bio je\npredstojnik Odbora za pastoral turista i \u010dlan Hrvatske liturgijske komisije. U\ntranzitnom razdoblju do ustanovljenja HBK bio je \u010dlan trojke biskupa za\nrazgovore s hrvatskom dr\u017eavom. U HBK je vodio Vije\u0107e za pastoral iseljenika,\nselilaca i apostolat pomoraca. Prepoznav\u0161i zasluge nadbiskupa Oblaka,\npredsjednik Franjo Tu\u0111man odlikovao ga je Redom kneza Branimira s ogrlicom 14.\nrujna 1995. g. Uz Dan Grada na blagdan sv. Kr\u0161evana, za\u0161titnika Zadra, Gradsko\nvije\u0107e Zadra dodijelilo je mons. Oblaku Nagradu Grada Zadra za \u017eivotno djelo\n24. studenoga 1997. g. Nagradu za \u017eivotno djelo dodijelila mu je i Zadarska\n\u017eupanija 16. travnja 2005. g.<\/p>\n\n\n\n

\u201eZaspao je tiho i mirno, a njegova du\u0161a preselila\nse u Vje\u010dnost 15. velja\u010de 2008. g. u Nadbiskupskom domu u Zadru u prisutnosti\ndijela svoje naju\u017ee obitelji i zadarskog ordinarija Ivana Pren\u0111e\u201c rekao je dr.\nUgle\u0161i\u0107. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Mons. Oblak pokopan je 19. velja\u010de 2008. g. u\ngrobnici zadarskih nadbiskupa u pokrajnjoj la\u0111i katedrale sv. Sto\u0161ije gdje su\nzemni ostaci i njegovog prethodnika i sumje\u0161tanina Mate Garkovi\u0107a i nasljednika\nIvana Pren\u0111e.<\/p>\n\n\n\n

U homiliji mise koju je predvodio na sprovodu mons.\nOblaka, a okupio je 25 nad\/biskupa, 200 sve\u0107enika i tisu\u0107e vjernika, kardinal\nJosip Bozani\u0107 je rekao: \u201eOpra\u0161tamo se od biskupa Stepin\u010deva doba koji je slu\u017ebu\nobavljao u te\u0161kim povijesnim vremenima, koji je do\u017eivio beatifikaciju svog\nuzora kardinala Alojzija, nadbiskupa koji je pod predsjedanjem kardinala Franje\nKuhari\u0107a s drugim hrvatskim biskupima predvodio hrvatski narod u velikom\njubileju kr\u0161\u0107anstva u Hrvata. Mi nadbiskupa Oblaka pamtimo ne samo po ku\u0161njama\nu kojima je ustrajao, nego i po nadi koju nam je ostavio\u201c.<\/p>\n\n\n\n

Ines Grbi\u0107 \u00a0<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"
Foto: I. Grbi\u0107<\/figcaption><\/figure>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Povodom stote godi\u0161njice ro\u0111enja zadarskog nadbiskupa Marijana Oblaka odr\u017ean je znanstveni kolokvij u subotu 14. prosinca u dvorani Nadbiskupskog sjemeni\u0161ta …<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":10,"featured_media":38165,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0},"categories":[1,14],"tags":[],"aioseo_notices":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/12\/P1019423.jpg","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/38164"}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=38164"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/38164\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":38192,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/38164\/revisions\/38192"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/38165"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=38164"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=38164"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=38164"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}