Okupili smo se u sjemeni\u0161tu Zmajevi\u0107 nedaleko od Zadranima drage crkve \u201eGospe od zdravlja\u201c u kojoj je bilo predvi\u0111eno i najavljeno predstavljanje \u201eKotorskog misala\u201c. Organizatori su, naime, predlo\u017eili da se ovaj akademski \u010din odvija u crkvi gdje po\u010divaju zemni ostatci negda\u0161njeg barskog i zadarskog nadbiskupa mons. Vicka Zmajevi\u0107a (rodom iz Perasta, 1670.-1745.); zasigurno najznamenitijeg biskupa iz prve polovice 18. stolje\u0107a, koji je bio pobornik glagoljice i mecena, te promicatelj hrvatskoga knji\u017eevnog i pu\u010dkog jezika. Zbog hladno\u0107e odlu\u010deno je da predstavljanje budu u sjemeni\u0161tu Zmajevi\u0107. Drago mi je ovdje spomenuti kako nas uz ovu nadbiskupiju, u koju smo kao zare\u0111eni biskupi do\u0161li (on iz Bara, a ja iz Dubrovnika), povezuje i zajedni\u010dko rimsko sveu\u010dili\u0161te \u201eUrbaniana\u201c gdje smo obojica teologiju studirali i zavr\u0161ili, on koncem 17., a ja koncem 20. stolje\u0107a. <\/p>\n\n\n\n
\u201ePovijest je svjedok vremena,\nu\u010diteljica \u017eivota i glasnica starine\u201c, pisao je davno Marko Tullio Ciceron. Nije nikakva novost re\u0107i da je\nrazdoblje Srednjega vijeka slabo poznato, pa povijesni izvori iz toga razdoblja\nponekad ne mogu biti ni \u201esvjedok vremena, a ni glasnica starine\u201c, jer nedostaju\n\u201epre\u017eivjeli dokumenti\u201c. Zbog te \u201epovijesne tame\u201c gledom na dokumente i druge\npodatke, potrebno je pojedine doga\u0111aje i \u201epovijesne hipoteze\u201c dokazivati,\nprovjeravati ili pak ponavljati. Tomu uvelike slu\u017ee znanstveni skupovi,\nprezentacije pojedinih djela, kolokviji i drugi znanstveni pristupi kako bi se\ntemeljem novih otkri\u0107a povijesne pretpostavke utvrdilo, problematiziralo, ili\npak odbacilo. <\/p>\n\n\n\n
Zadarska\nje nadbiskupija je svojevremeno uputila poziv kulturnim i znanstvenim\ninstitucijama u Zadru, da u sklopu ovogodi\u0161nje kulturne manifestacije\n\u201eKr\u0161evanovih dana kr\u0161\u0107anske kulture\u201c prijave neki program. Tako je stigao\nprijedlog prof. Vande Babi\u0107 da se u ime Odjela za Kroatistiku Sveu\u010dili\u0161ta u\nZadru i HKD Napredak iz Zadra predstavi \u201eKotorski misal\u201c. Misal je po\u010detkom\nsrpnja predstavljen u Kotoru, polovicom rujna u Budvi, a koncem listopada u\nZagrebu. Na predstavljanju Misala u Zagrebu predsjednik\nHrvatskog nacionalnog vije\u0107a Crne Gore, gospodin Zvonimir Dekovi\u0107, rekao je kako\n\u201esve \u0161to je vezano za hrvatski autohtoni etnos ili Katoli\u010dku crkvu u Crnoj\nGori, poglavito u Boki kotorskoj, Hrvatsko nacionalno vije\u0107e se trudi otrgnuti\nzaboravu\u201c, jer \u017eele biti \u201egeneracija kontinuiteta koja iznimno po\u0161tuje kulturu\npam\u0107enja i strasno se bori protiv kulture zaborava\u201c. A o tomu govori i tiskanje\n\u201eKotorskog misala\u201c koji se ve\u010deras predstavlja Zadarskoj javnosti u sklopu kulturne\nmanifestacije \u201eKr\u0161evanovih dana kr\u0161\u0107anske kulture\u201c. <\/p>\n\n\n\n
Uz izvje\u0161\u0107a u tiskovinama uz\npredstavljanje ovoga interesantnoga misala moglo se prije par tjedana pro\u010ditati\nu Glasu Koncila i osvrt umirovljenog muzikologa iz Dubrovnika, maestra Miha\nDemovi\u0107a. On je u tom uratku izrazio odre\u0111ene sumnje gledom na uvodnu raspravu\ndr. Lenke Blehove \u010celebi\u0107 koja je \u201epaleografski obradila i i\u0161\u010ditala Kotorski\nmisal\u201c. Maaestro Demovi\u0107 kategori\u010dki odbacuje \u201enaga\u0111anje dr. Blehov \u010celebi\u0107 da\nje rukopis napisan u ju\u017enoj Italiji u gradu Bariju\u201c (Blechova, str.11). Temeljem analize tekstova\npovezanih s kultom svetaca \u201eiz dubrova\u010dkoga okru\u017eja\u201c on smatra kako je \u201emisal\nnapisan u opatiji svete Marije na oto\u010di\u0107u Lokrumu, ispred Dubrovnika 1072.\ngodine\u201c. Radi se, dakle, o novoj hipotezi maestra Demovi\u0107a koju je objavio u GK\n(od 17. 11. 2019., str. 24) te najavio op\u0161irniju studiju o toj temi. O\nKotorskom misalu, dakle, bit \u0107e jo\u0161 govora ne samo na ovom dana\u0161njem susretu u\nZadru. Jer, rije\u010d je o djelu iz vremena Srednjeg vijeka za koje \u0107e \u201ezbog povijesne\ntame\u201c trebati neke stvar dobro \u201eprovjeravati i \nznanstvenom metodom dokazivati\u201c, a onda \u201epovijesnu hipoteza obrazlo\u017eiti\nili pak otkloniti\u201c. To je uostalom sastavni dio znanstvenog istra\u017eivanja,\nposebice iz povijesti. <\/p>\n\n\n\n
Hrvatskom nacionalnom vije\u0107u Crne\nGore iz Tivta u Boki kotorskoj, koje je izdalo faksimilom monumentalni rukopis\n\u201eKotorskoga misala\u201c, zahvaljujemo na njegovom tiskanju. Ovo kulturno djelo\npotvr\u0111uje da su Hrvati iz Zaljeva svetaca i \u0161ire diljem Crne Gore \u201egeneracija kontinuiteta koja po\u0161tuje kulturu pam\u0107enja i\nbori se protiv kulture zaborava\u201c. <\/p>\n\n\n\n
Vama, po\u0161tovani\nnakladni\u010de Dekovi\u0107u i profesori Lisac i Volarevi\u0107u koji \u0107ete predstaviti \u201eKotorski\nmisal\u201c zahvaljujem na trudu i sudjelovanju na ovom kulturnom doga\u0111aju. Vama svima,\nkoji ste do\u0161li na ovo predstavljanje, \u017eelim ugodno, kulturno i znanstveno\nozra\u010dje.<\/p>\n\n\n\n
\u2720 \u017delimir Pulji\u0107,\nnadbiskup zadarski<\/p>\n\n\n\n
Zadar, 12. prosinca\n2019. <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"