{"id":37793,"date":"2019-11-30T14:40:16","date_gmt":"2019-11-30T13:40:16","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=37793"},"modified":"2019-11-30T14:40:17","modified_gmt":"2019-11-30T13:40:17","slug":"zagreb-zbornik-radova-da-zivot-imaju-povodom-70-rodendana-kardinala-josipa-bozanica-nadbiskupa-zagrebackoga-govor-predstavljaca-mons-z-puljica-predsjednika-hbk","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=37793","title":{"rendered":"ZAGREB: Zbornik radova ‘Da \u017eivot imaju’ povodom 70. ro\u0111endana kardinala Josipa Bozani\u0107a, nadbiskupa zagreba\u010dkoga – Govor predstavlja\u010da mons. \u017d. Pulji\u0107a, predsjednika HBK"},"content":{"rendered":"\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Dekan Katoli\u010dkoga bogoslovnog\nfakulteta, prof. \u0111r. Mario Cifrak u Predgovoru zbornika \u201eDa \u017eivot imaju\u201c, kojeg\nve\u010deras predstavljamo, veli kako je \u201epovod za izdanje ovog Zbornika bio 70.\nro\u0111endan zagreba\u010dkoga nadbiskupa i Velikog kancelara Katoli\u010dkoga bogoslovnog fakulteta, kard. Josipa Bozani\u0107a\nkoji je ro\u0111en 20. o\u017eujka 1949. godine. Dopustite meni malo starijem kolegi,\nkoji sam na pragu 73., na po\u010detku ovog predstavljanja, izre\u0107i kard. Bozani\u0107u\nsrda\u010dne \u010destitke u svoje ime, kao i u ime biskupa HBK, povodom okrugle godi\u0161njice\nza koju kli\u010demo: Vivat, crescat et floreat! Va\u0161a godi\u0161njica umre\u017euje se ove\ngodine  u slavlje 350. obljetnice  postojanja Katoli\u010dkoga bogoslovnog fakulteta.\nTim povodom prof. Cifrak okupio je 34 autora koji su dali svoje priloge, a me\u0111u\nnjima i \u0161estorica biskupa. Zbornik \u201eDa \u017eivot imaju\u201c osmi je u nizu objavljenih\nzbornika Katoli\u010dkog bogoslovnog fakulteta\nu zadnjih sedam godina, \u0161to je vrijedno spomena i priznanja[1]<\/a>.\nMeni, valjda \u0161to sam najstariji izme\u0111u predstavlja\u010da, Dekan je dodijelio prva\ndva \u201eodlomka\u201c zbornika s jedanaest naslova koji obuhva\u0107aju 290 stranica; i\nsugerirao da to u\u010dinim u 15 minuta. Nisam optimist u pogledu pozitivnog ishoda,\nali kad se primaknem kraju darovanog vremena, molim voditelja neka dadne znak\nda se maknem s pozornice. Po\u0111imo, dakle, redom.<\/p>\n\n\n\n

Deset vrlih autora[2]<\/a> u dodijeljenom mi dijelu Zbornika, kroz jedanaest uradaka prikazalo je djelovanje na\u0161eg slavljenika u funkciji \u201ebiskupa navjestitelja i posvetitelja\u201c, te \u201ebiskupa u pastoralu i odgoju\u201c. Ovaj troplet u svom bogatstvu izri\u010daja, kako su to autori studiozno u\u010dinili na 290 stranica, preslika je onoga kako dokumenti Drugog Vatikanskog sabora prikazuju i opisuju ulogu biskupa. Prikladno je u ovoj sve\u010danoj prigodi prisjetiti se tih osnovnih sastavnica biskupove slu\u017ebe i uloge u Crkvi. Jer, gdje je biskup tu je i Crkva: Ubi episcopus ibi ecclesia. Bez biskupa nema Crkve. Biskupima je, naime, Gospodin dodijelio zada\u0107u \u201epou\u010davanja\u201c (munus docendi), posve\u0107ivanja (munus santificandi) i upravljanja (munus regnandi). <\/p>\n\n\n\n

a. <\/strong>Glavna oznaka biskupove pastirske slu\u017ebe da bude \u201enavjestitelj Radosne vijesti\u201c proizlazi iz Isusove zapovijedi apostolima prije Uza\u0161a\u0161\u0107a: \u201eIdite i u\u010dinite sve narode mojim u\u010denicima\u201c. U duhu Pavlovih preporuka mladom Timoteju: \u201ePropovijedaj rije\u010d i uporan budi, bilo to zgodno ili nezgodno; kori, prijeti, opominji sa svom strpljivo\u0161\u0107u i poukom\u201c (2 Tim 4, 2). Obilje ideja i materijala o tomu mo\u017ee se na\u0107i na prviom stranicama Zbornika, u prilozima mons. Valtera \u017dupana, don Emila Sva\u017ei\u0107a, mons. Josipa Mrzljaka i don Slavka Zeca. <\/p>\n\n\n\n

b.<\/strong> Biskup je uz to posvetitelj koji uvodi ljude u otajstvo povijesti spasenja. A kao predvoditelj dijeceze \u201enastoji biti uzorom svima\u201c (1 Petr 5, 4), te poti\u010de suradnike-sve\u0107enike neka \u201epasu \u00a0stado Bo\u017eje, ne na silu, nego dragovoljno.. i neka svi vjerom i ljubavlju \u201ete\u017ee za pravedno\u0161\u0107u, pobo\u017eno\u0161\u0107u, postojano\u0161\u0107u i blago\u0161\u0107u\u201c (1 Tim 6, 11-16). Uz dobro uho i strpljivo srce od njega se o\u010dekuje i odlu\u010dna ruka kojom pokazuju na granice lijepog i ukusnog, kao i na va\u017enost tradicije i predaje u vjerskom odgoju i rastu. O tomu ima dosta vrijednoga \u0161tiva u prilozima \u010d. s. Valentine Mandari\u0107, Denisa Bari\u0107a, Josipa \u0160imunovi\u0107a i Josipa \u0160alkovi\u0107a. Tu se govori o promicanju vjeronauka kao mjesta susreta vjere i kulture, o organiziranju trajne formacije sve\u0107enika i \u0111akona, kao i o odr\u017eavanju tribina, izlo\u017ebi i drugih susreta upravo u ovim prostorima \u201ePastoralnog instituta\u201c kojeg je kard. Bozani\u0107 predvidio u prigodi obnove Bogoslovije. Tako ova institucija ve\u0107 godinama svojim programima ostvaruje dio projekta \u201ePredvorje naroda\u201c koji je papa u miru Benedikta XVI. najavio u svom obra\u0107anju kardinalima u dvorani Clementini prije deset godina (21. prosinca 2009.). Dovoljno je spomenuti da je od otvaranja ove dvorane (2007.) do kraja velja\u010de pro\u0161le godine bilo 1640 jednodnevnih ili vi\u0161ednevnih doga\u0111anja, a u tom razdoblju od 11 godina bilo je ca. 210.650 posjetitelja[3]<\/a>. <\/p>\n\n\n\n

c.<\/strong> Tre\u0107a odlika biskupove slu\u017ebe jest \u201eupravljanje\u201c (munus regnandi). Ipak je na\u010din biskupovog upravljanja jedinstven. On, naime, upravlja kao \u201esluga, srcem dobrog Pastira\u201c, koji ne tra\u017ei \u201eni\u0161ta drugo osim slave Bo\u017eje i spasenja du\u0161a\u201c. S osobitom ljubavlju susre\u0107e sve\u0107enike i smatra ih \u201esinovima i prijateljima\u201c[4]<\/a>, te otvorenog srca i uma uva\u017eava lai\u010dka dru\u0161tva koji osje\u0107aju potrebu i obvezu biti u slu\u017ebi evangelizacije\u201c[5]<\/a>.\u00a0 U duhu onog slikovitog izri\u010daja sv. Augustina kad je rekao okupljenim vjernicima laicima \u201eza vas sam biskup, a s vama sam kr\u0161\u0107anin\u201c. Bombayski kardinal Ivan Dias tvrdio je svojevremeno kako \u0107e \u201epo\u010detak tre\u0107eg tisu\u0107lje\u0107a kr\u0161\u0107anstva biti vrijeme laikata\u201c. O temi biskupovog upravljanja i odnosa prema sve\u0107enicima i laicima ima dosta korisnog \u0161tiva u radovima Emila Sva\u017ei\u0107a (str. 43-57), Josipa \u0160imunovi\u0107a (139-176) i Denisa Bari\u0107a (107-135) koji je nedavno priredio tekstualnu i slikovnu monografiju \u201eHodimo zajedno u novosti \u017eivota\u201c, o ho0du i radu Druge Zagreba\u010dke sinode koju je otvorio i priveo kraju kard. Josip Bozani\u0107. Napisanog i obra\u0111enoga materijala, tema i \u0161tiva, dakle, na pretek, a vremena malo.<\/p>\n\n\n\n

Dopustite mi jo\u0161 na kraju osvrnuti se\nsamo letimi\u010dno na \u201etri prijelomna vremenska razdoblja\u201c u kojima je \u017eivio,\ndjelovao, radio i svjedo\u010dio na\u0161 ve\u010dera\u0161nji sve\u010dar, kao i brojni njegovi ne\u0161to stariji\ni mla\u0111i vr\u0161njaci koji pamte i u srcu nose poklad i tragove tih povijesnih\nlomova i darova. Budu\u0107i da se me\u0111u tom generacijom nalazi i ovdje ve\u010deras nazo\u010dni\ngovornik, ta \u010dinjenica \u010dini me ovla\u0161tenim re\u0107i dvije rije\u010di o tim te\u0161kim,\nizazovnim i blagoslovljenim godinama u kojima smo bili \u017eivi svjedoci toga\nrazdoblja i vremenskih prijelominica. Navodim samo tri vremenske prijelomnice\nvezane uz neke godine kardinalovoga \u017eivota. Istina moglo bi ih se navesti i\nvi\u0161e, ali spominjem samo tri: Maturalni ispit 1968., sve\u0107eni\u010dko re\u0111enje 1975.,\nte imenovanje biskupom koadjutorom u Krku 1989. godine.  <\/p>\n\n\n\n

1.<\/strong> Ro\u0111enje (1949.) i djetinjstvo Josipa Bozani\u0107a u poratno doba podijeljene Europe i svijeta bilo je \u201eope\u010da\u0107eno mitom Jalte\u201c. Hrvatski narod i dru\u0161tvo pro\u017eivljavali su te\u0161ke posljedice Drugog svjetskog rata i strahovladu komunisti\u010dke diktature. Josip je zavr\u0161io osmogodi\u0161nje \u0161kolovanje i uspje\u0161no polo\u017eio maturu 1968. godine. A ta je godina u\u0161la u anale povijesti ovoga staroga kontinenta i svijeta. I bila zabilje\u017eena kao vrijeme poznatih studentskih demonstracija, protesta i pobuna <\/strong>protiv rata u Vijetnamu i protiv rasizma, i borbe za gra\u0111anska prava i pravednije dru\u0161tvo. Te je godine u Americi ubijen Martin Luther King, a u \u010cehoslova\u010dkoj se rodio pokret koji \u0107e biti upam\u0107en kao \u201ePra\u0161ko prolje\u0107e\u201c. No, to prolje\u0107e ne\u0107e dugo potrajati jer \u0107e ga doskora ugu\u0161iti \u201epolarna zima\u201c iz Rusije. <\/p>\n\n\n\n

Osobitost te godine jest i\nu tome \u0161to su mladi, u tada\nJaltskim dogovorom podijeljenoj Europi, pojavili se na pozornici svijeta. U\nParizu, Pragu i Londonu; u Zagrebu, Rimu, Var\u0161avi i Berlinu studenti se\nokupljaju i di\u017eu u zrak dva prsta s pjesmom \u201eMi \u0107emo pobijediti\u201c (We shall over\ncome). Hrvatski mladi\u0107i i djevojke koju godinu dana kasnije, izlaze\u0107i na trgove\nZagreba, Splita, Osijeka i Zadra i drugih hrvatskih gradova, zatra\u017eit \u0107e vi\u0161e\nslobode i autonomije, ekonomske i politi\u010dke. Bila je to uvertira u na\u0161e \u201ehrvatsko\nprolje\u0107e\u201c koje  je 1970. \u201euzdrmalo\nstrukture onda\u0161nje unitaristi\u010dke Jugoslavije\u201c. No, ubrzo \u0107e diktator Tito, kao\n\u0161to znamo, smijeniti hrvatsko partijsko vodstvo, ugu\u0161iti studentski \u0161trajk (1971.),\na u javnom prostoru Hrvatske zavladat \u0107e sablasni muk i za\u0161utjeti svaka\nslobodna rije\u010d. <\/p>\n\n\n\n

2.<\/strong>  Crkva u Hrvatskoj u tom te\u0161kom vremenu sabrala\nse i po\u010dela govoriti svojim na\u010dinom, hodo\u010da\u0161\u0107ima u Marijina sveti\u0161ta. Trebalo\nje, naime, \u010diniti sve da narod bolje upozna vjerske isitne i prepozna korijene\nsvoga identiteta. Bo\u017ejom providno\u0161\u0107u u to vrijeme na \u010delu hrvatskoga episkopata\nna\u0161ao se sluga Bo\u017eji kard. Franjo Kuhari\u0107, veliki poklonik bl. Alojzija\nStepinca koji je davne 1941. bio planirao obilje\u017eiti godi\u0161njicu\ntrinaeststoljetnih prvih veza Hrvata sa Svetom Stolicom (641.). Stepin\u010deva\nzamisao morala je biti otklonjena zbog rata. Ali, zamisao nije bila\nzaustavljena. Stoga, providencijalna\nje bila odluka hrvatskih biskupa da se nakon vi\u0161egodi\u0161njeg \u201ezatiranja\nkatoli\u010dkog i hrvatskog imena\u201c u vrijeme komunizma, kroz devet godina zahvali\nBogu za dar kr\u0161tenja, vjere i pripadnosti Katoli\u010dkoj Crkvi. Tako su zapo\u010dela\nnarodna okupljanja: Od Solina (1975.) gdje se razmi\u0161ljalo o daru kr\u0161tenja na\nrijeci Jadru kod Gospe od otoka, preko Biskupije kod Knina (1978.), pa sve do\nNina (1979.) gdje se spominjalo veze hrvatskih vladara sa Svetom Stolicom. <\/p>\n\n\n\n

Vrhunac hodo\u010dasni\u010dke devetnice bio je\neuharistijski kongres u Mariji Bistrici, 1984. godine, gdje se okupilo preko\npola milijuna ljudi. Bilo je to \u201emirotvorno okupljanje naroda\u201c koji nije tra\u017eio\noru\u017eje, ve\u0107 molio i prebirao zrnca krunice. To \u201esvehrvatsko hodo\u010da\u0161\u0107e\u201c, koje je\nzapo\u010delo u Solinu 1975., predvodili su tada\u0161nji biskupi i iskusni sve\u0107enici pastoralci,\nkojima su se odu\u0161evljeno priklju\u010dili i mladi sve\u0107enici, me\u0111u kojima tada 26.\ngodi\u0161nji mladomisnik Josip. U tom devetgodi\u0161njem hodu zahvalnosti\nljudi su\nu znaku krunice i s krunicom prepoznali pravu snagu i osvojili slobodu. Zbog toga ova druga vremenska prijelomnica, koja je zapo\u010dela u Solinu (1975. kad je na\u0161\nsve\u010dar rekao svoju Mladu misu) a zavr\u0161ila u Mariji Bistrici (1984.), ima svoju trajnu\nznakovitost i veliku poruku za ovo na\u0161e doba i vremena koja dolaze. <\/p>\n\n\n\n

3.<\/strong>  I tre\u0107a znakovita vremenska prijelomnica koju\nbih na koncu htio kratko apostrofirati jest uru\u0161avanje Berlinskoga zida 1989.\ngodine kad je i na\u0161 sve\u010dar bio imenovan kr\u010dkim biskupom koadjutorom. O tom\npovijesnom doga\u0111aju bilo je ovih dana organiziranih skupova, predavanja i\ntuma\u010denja njegovoga uru\u0161avanja. Padom, naime, \u201ezida europske sramote i poni\u017eenja\u201c,\nuru\u0161ila se i komunisti\u010dka neljudska ideologija koja je vi\u0161e od pola stolje\u0107a progonila\ni uni\u0161tavala sve \u0161to je mirisalo vjerni\u010dkim i nacionalnim nabojem. A uru\u0161avanjem\nte bezbo\u017ene i zlo\u010dina\u010dke ideologije probudile su se u ljudima zapretale nade za\nslobodom, posebice me\u0111u narodima isto\u010dne Europe koji su vi\u0161e desetlje\u0107a\nstenjali pod diktatorskom \u010dizmom komunizma. <\/p>\n\n\n\n

Istina, druge zemlje i narodi iz isto\u010dne Europe osvojili su slobodu i neovisnost bez sukoba i prolijevanja krvi. Dovoljno se sjetiti \u201ebar\u0161unaste, nenasilne revolucije\u201c u \u010cehoslova\u010dkoj koja je trajala svega mjesec i po dana (16. 11.-29.12.1989.) i omogu\u0107ila mirnu promjenu sustava, prijelaza iz diktature u demokraciju. A \u010detiri godine kasnije ta nenasilna revolucija dovela je do \u201ebar\u0161unastog razvoda\u201c (1. sije\u010dnja 1993.) i stvaranja dviju samostalnih dr\u017eava \u010ce\u0161ke i Slova\u010dke. Hrvatska je, na\u017ealost, zbog velikosrpske ideologije i agresije svoju slobodu skupo platila. Ali, Bogu hvala oporavila se, te u demokraciji i slobodi izgra\u0111uje sada svoju budu\u0107nost. <\/p>\n\n\n\n

Na\u0161 ve\u010dera\u0161nji sve\u010dar pro\u017eivio je sve\nspomenute \u201epovijesne prijelomnice\u201c u ulozi Kristova \u201enavjestitelja i\nposvetitelja\u201c o \u010demu je puno toga zabilje\u017eeno na stranicama ovoga zbornika \u201eDa\n\u017eivot imaju\u201c. Od srca \u010destitamo okruglu 70. godi\u0161njicu \u017eivota. Ad multos annos,\neminentissime Domine! Hvala i organizatorima akademskog \u010dina na povjerenju\nsudjelovati na predstavljanju zbornika \u201eDa \u017eivot imaju\u201c. Hvala i vama na\npozornosti. <\/p>\n\n\n\n

\u2720 \u017delimir Pulji\u0107, nadbiskup zadarski<\/p>\n\n\n\n

Predsjednik\nHrvatske biskupske konferencije<\/p>\n\n\n\n

Zagreb, 28. studenog 2019.
<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

[1]<\/a> Objavljeni zbornici: \u201e50. obljetnica sve\u010danog otvaranja i po\u010detka Drugoga\nvatikanskoga koncila\u201c<\/em> (2012.), Filozofija i teologija u\nkontekstu znanstveno-tehni\u010dke civilizacije<\/em> (2016.), \u0160tovanje Bogorodice na podru\u010dju Sisa\u010dke biskupije <\/em>(2017.), Filozofija i religija – suvremene\nperspektive<\/em> (2018.), Mariologija\nnakon Drugoga vatikanskog koncila: prihva\u0107anje, rezultati i perspektive<\/em>\n(2018.), Religija izme\u0111u hermeneutike i\nfenomenologije<\/em> (2018.), te Nastavni\u010dke\nkompetencije<\/em> (2019.). <\/p>\n\n\n\n

[2]<\/a> Mons. Valter \u017dupan, Emil Sva\u017ei\u0107,\nmons. Josip Mrzljak, Slavko Zec, s. Valentina Mandari\u0107, Denis Bari\u0107, Josip\n\u0160imunovi\u0107, Josip \u0160alkovi\u0107, \u0110uro Zalar i \u017delimir Pulji\u0107 <\/p>\n\n\n\n

[3]<\/a> Da \u017eivot imaju.., str. 140.<\/p>\n\n\n\n

[4]<\/a> Usp. Christus Dominus, dekret o\npastirskoj slu\u017ebi biskupa, br. 16<\/p>\n\n\n\n

[5]<\/a> Ibid., br. 23<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"
Foto: Petar Belina \/ Zagreba\u010dka nadbiskupija<\/figcaption><\/figure>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Dekan Katoli\u010dkoga bogoslovnog fakulteta, prof. \u0111r. Mario Cifrak u Predgovoru zbornika \u201eDa \u017eivot imaju\u201c, kojeg ve\u010deras predstavljamo, veli kako je …<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":10,"featured_media":37794,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0},"categories":[29],"tags":[],"aioseo_notices":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/11\/IMG_Zbornik_080.jpg","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/37793"}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=37793"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/37793\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":37798,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/37793\/revisions\/37798"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/37794"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=37793"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=37793"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=37793"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}