{"id":37058,"date":"2019-11-07T14:56:27","date_gmt":"2019-11-07T13:56:27","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=37058"},"modified":"2019-11-07T14:56:28","modified_gmt":"2019-11-07T13:56:28","slug":"zadar-svecenicka-rekolekcija-sveti-jeronim-o-1600-obljetnici-njegove-smrti-dr-fra-stanko-skunca","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=37058","title":{"rendered":"ZADAR: Sve\u0107eni\u010dka rekolekcija: \u201eSveti Jeronim – o 1600. obljetnici njegove smrti\u201c – dr. fra Stanko \u0160kunca"},"content":{"rendered":"\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Na sve\u0107eni\u010dkoj rekolekciji\nzadarskog prezbiterija u srijedu 6. studenog predavanje o temi \u201eSveti Jeronim –\no 1600. obljetnici njegove smrti\u201c odr\u017eao je dr. fra Stanko Josip \u0160kunca,\nredovnik u franjeva\u010dkom samostanu sv. Frane u Zadru. Dr. \u0160kunca autor je\nknji\u017eice ‘Sveti Jeronim, na\u0161 zemljak iz Stridona’ (Rijeka, 2018.), a na\nrecenziji je \u0160kuncin op\u0161irniji rad ‘Na\u0161 Jeronim’. Izdanje toga djela predvi\u0111eno\nje sljede\u0107e godine, u spomenu visokog jubileja smrti sv. Jeronima koji je dao veliki\ndoprinos u nauku Katoli\u010dke Crkve, teologiji, biblijskoj znanosti, kr\u0161\u0107anskom\nmoralu i odgoju, povijesti i kulturi.  <\/strong><\/p>\n\n\n\n

\u201eSveti Jeronim jedan je od\nnajpopularnijih svetaca me\u0111u Hrvatima. Maruli\u0107 je pisao da je \u201eJerolim na\u0161\nDalmatin, dika i po\u0161tenje, kruna hrvackog jazika\u201c. On je svakako svetac na\u0161eg\npodneblja, ‘na\u0161e gore list’\u201c rekao je fra Stanko, istaknuv\u0161i da je \u201eopus toga\nvelikog crkvenog nau\u010ditelja prava enciklopedija znanja\u201c. <\/p>\n\n\n\n

\u201eJeronim je bibli\u010dar,\nteolog, mariolog, jedan od posljednjih latinskih pisaca klasi\u010dne starine,\npoliglot, povjesni\u010dar, polemi\u010dar, pedagog, duhovni vo\u0111a, asketa, pustinjak i\nmonah, svetac evan\u0111eoskog \u017eara. Za\u0161titnik je bibli\u010dara, egzegeta, tuma\u010da,\nprevoditelja, lingvista, filologa i humanista. Po naravi nije filozof u strogom\nsmislu rije\u010di, nego erudit vrlo \u0161irokog spektra znanosti, izvrsni teolog i\nbibli\u010dar, jedan od najve\u0107ih poznavalaca Svetoga Pisma\u201c rekao je dr. \u0160kunca, opisav\u0161i\ni Jeronimov karakter. \u201ePo svojoj naravi bio je tvrdoglavi kolerik, do kraja\nbojovan prema krivovjercima, nepopustljiv kad se radi o principima, \u010dovjek koji\nje imao svoje mane, ali i svetac na njemu svojstven na\u010din. Pun evan\u0111eoskog\n\u017eara, svjestan svoje opore naravi na temelju koje je i nastala uzre\u010dica: ‘Parce\nmihi, Domine, quia Dalmata sum!’, ali koje nema u njegovim djelima\u201c upozorio je\npredava\u010d. <\/p>\n\n\n\n

\u201eJeronim je svoju duhovnost\ngradio na Rije\u010di Bo\u017ejoj, asketizmu, molitvi i pokori. Iza sebe je ostavio  brdo knjiga, nadasve biblijskog karaktera,\nsvoju osobnu korespondenciju od stotinu i tridesetak pisama, bolje re\u0107i\nposlanica, od kojih su neke prave knjige, studije o kr\u0161\u0107anskoj duhovnosti\u201c\nrekao je fra \u0160kunca.   <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Jeronim je ro\u0111en u Stridonu\noko 345. g. u bogatoj kr\u0161\u0107anskoj obitelji: otac Euzebije, brat Paulinijan\nstalno ga je pratio, a majci i sestri se ne zna ime. \u201eObitelj je imala sluge\nkoje Jeronim spominje. U Rimu je studirao latinski jezik, knji\u017eevnost,\npovijest, pravo i sl. Slu\u0161ao je slavne u\u010ditelje Elija Donata i Marija\nViktorina. Poha\u0111ao je crkve i katakombe. Tek pri kraju studija odlu\u010duje se\nkrstiti, do tada je bio katekumen. Nakon rimskih studija ide na postdiplomski\nstudij u Trier, tada\u0161nju Galiju. Izgleda da je njegov otac htio da se uklju\u010di u\ndr\u017eavni\u010dku slu\u017ebu. No tu kona\u010dno odlu\u010duje raskinuti sa svijetom i prigrliti\nevan\u0111eoski \u017eivot kao monah\u201c rekao je fra Stanko. <\/p>\n\n\n\n

U Akvileji Jeronim je s\ngrupom mladih odlu\u010dio \u017eivjeti evan\u0111eoski, po uzoru na monahe. \u201eIz te je grupe potekao\nbiskup i crkveni otac sv. Kromacije. Neki su izabrali pustinja\u010dki \u017eivot na\nna\u0161im otocima. Jeronim je oti\u0161ao na Istok, u sirijsku Antiohiju, gdje je imao\nprijatelje sa studija. Uskoro je odlu\u010dio povu\u0107i se u pustinju me\u0111u pustinjake\nHalkidije, na sjeveru Sirije. Provodi \u017eivot u strogoj pokori, u\u010di hebrejski\njezik, bori se s napastima, dopisuje se s kolegama. Iscrpljen i bolestan\nnapu\u0161ta pustinju, vra\u0107a se u Antiohiju gdje slu\u0161a u\u010dene teologe, pro\u0161iruje svoje\nteolo\u0161ko znanje. Potom nekoliko godina boravi u Konstantinopolu gdje tako\u0111er\nslu\u0161a crkvene oce i teologe, sv. Bazilija i sv. Grgura Nazijanskog\u201c rekao je\nfra Stanko. <\/p>\n\n\n\n

\u201eNa Istoku se u to vrijeme\nvode \u017eu\u010dne kristolo\u0161ke rasprave, kr\u0161\u0107ani se dijele, u Antiohiji su tri struje,\nsvaka sa svojim biskupom. Neki se obra\u0107aju papi u Rimu da ka\u017ee tko je u pravu.\nPapa Damas 382. g. saziva sinodu na koju s Istoka dolaze dva biskupa koji su\nJeronimovi prijatelji. Jeronim ih prati kao prevoditelj i poznavatelj grada.\nPapa Damas zapazio je Jeronima kao teologa, govornika i bibli\u010dara te ga je uzeo\nza tajnika. Tako postaje ‘kardinal’, iako ta slu\u017eba postoji od 12. st. Biskupima\nsu preno\u0107i\u0161te omogu\u0107ile bogate kr\u0161\u0107anske matrone pa je Jeronim stjecajem  okolnosti do\u0161ao u kontakt s tim pobo\u017enim\nudovicama koje su ga molile za duhovno vodstvo. Tuma\u010dio im je Sveto Pismo i davao\nasketske savjete. Me\u0111u njima su sv. Marcela, sv. Paula Rimska i njena k\u0107i\nEustohija. Jeronim je kritizirao rimski kler i neke monahe koji nisu \u017eivjeli\nevan\u0111eoski. Nakon \u010detiri godine boravka u Rimu, umro je papa Damas, Jeronimov\nza\u0161titnik. Onda su Jeronima po\u010deli klevetati i napadati svi koje je kritizirao.\nStoga je napustio Rim i odlu\u010dio se za mona\u0161ki \u017eivot u Betlehemu. S njim su i\u0161li\ni drugi mu\u0161karci koji su \u017eeljeli \u017eivjeti na sli\u010dan na\u010din\u201c rekao je predava\u010d.<\/p>\n\n\n\n

S tom nakanom s Jeronimom\nsu po\u0161le i udovica Paula, njena k\u0107i Eustohija i djevice koje su htjele \u017eivjeti\nkao monahinje. \u201eBogata Paula u Betlehemu pored bazilike Ro\u0111enja izgradila je 385.\ng. dva samostana, za mu\u0161ke i za \u017eenske, gdje su \u017eivjeli do kraja \u017eivota. Jeronim\nje bio duhovni vo\u0111a u oba ta samostana. Sestre i monasi bili su na raspolaganju\nbrojnim hodo\u010dasnicima. Tu je Jeronim usavr\u0161io aramejski jezik, napisao\nposlanice i ve\u0107inu svojih djela. Umro je 30. rujna 420. g. a pokopan je uz spilju\nKristovog ro\u0111enja. Njegovi zemni ostaci preneseni su u 13. st. u Rim i\npohranjeni su u bazilici sv. Marije Velike\u201c rekao je fra Stanko. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Navode\u0107i Jeronimova djela, dr.\n\u0160kunca istaknuo je kako je on preveo Sveto Pismo iznova na latinski, tzv. Vulgata,\njer su prija\u0161nji prijevodi, Itala i Vetus Latina, bili slabi i knji\u017eevno\nneizgra\u0111eni. Napisao je komentare skoro cijele Biblije i smatra se jednim od\nnajve\u0107ih poznavatelja Svetog Pisma. Znao je gr\u010dki, hebrejski i aramejski jezik.\nSmatra se osniva\u010dem Mariologije, brani Marijino djevi\u010danstvo i krepost\ndjevi\u010danstva, osobito u spisima ‘Protiv Helvidija’ i ‘Protiv Jovinijana’. Napisao\nje spise ‘Protiv pelagijanaca’, bio je u sukobu s prijateljem Rufinom zbog\nOrigenovih zabluda, dopisivao se, nekad i polemizirao s prijateljem sv. Augustinom\no naravi sukoba sv. Petra i sv. Pavla, je li bio stvaran. Napisao je \u017eivotopise\nsv. Pavla Pustinjaka i sv. Hilariona koji je jedno vrijeme boravio i u Cavtatu te\nje, po predaji, taj kraj oslobodio od stra\u0161nog zmaja. Kao povjesni\u010dar, Jeronim\nje napisao knjigu ‘De viris illustribus’ u kojoj na kraju pi\u0161e i o sebi, preveo\nje ‘Chronicon’ Euzebija Cezarejskog i nadopunio ga. Preveo je neka Origenova\ndjela s gr\u010dkoga i djelo Didima Slijepog o Duhu Svetomu. Sa\u010duvano je oko 130\nnjegovih pisama raznim osobama koje su ga molile da im razjasni pojedina\npitanja iz Svetog Pisma i morala. Ta su djela puna duhovnih poticaja, savjeta,\nobja\u0161njenja uz citate iz Svetog Pisma. I \u201etu se jasno vidi da je cijelo Sveto\nPismo imao kao na dlanu, da je imao neobi\u010dno pam\u0107enje\u201c rekao je fra Stanko. <\/p>\n\n\n\n

Me\u0111u Jeronimovim djelovanjem\nbilo je i duhovno vodstvo \u017eena, udovica i djevojaka kojima je pisao i o kojima\nje pisao nakon njihove smrti. Ve\u0107ina tih \u017eena na popisu je svetaca Katoli\u010dke Crkve.\n\u201eU Jeronimovim poslanicama puno je citata iz Biblije, slavnih ljudi i usporedbi\niz povijesnih doga\u0111aja. Sve to pokazuje njegovo izvrsno poznavanje Svetog Pisma\nali i stare povijesti, knji\u017eevnosti i cjelokupne klasi\u010dne kulture. Jeronim je\njedan od posljednjih pisaca koji pi\u0161e biranim klasi\u010dnim jezikom, to su duhovna,\nali i knji\u017eevna djela\u201c poru\u010dio je dr. \u0160kunca.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Spomenuo je i izazovno\npitanje vezano uz Jeronima, a to je neutvr\u0111ena lokacija gradi\u0107a Stridona,\nnjegovog rodnog mjesta kojeg su sru\u0161ili Goti za njegovog \u017eivota. Taj se gradi\u0107\npoku\u0161ava smjestiti na desetak razli\u010ditih lokacija. Jeronim ga je smjestio na\ngranicu Dalmacije i Panonije koja je bila duga\u010dka nekoliko stotina kilometara.\nFra Stanko je podsjetio da je rimska Dalmacija sezala do rijeke Ra\u0161e u Istri i\nzavr\u0161avala Dra\u010dom u Albaniji, a Panonija je obuhva\u0107ala i dio dana\u0161nje Slovenije\ni ju\u017enije od Ilirske Bistrice. Dr. \u0160kunca realnom tezom s najvi\u0161e argumenata\nsmatra da se Stridon nalazio na granici izme\u0111u Hrvatske i Slovenije, dvadesetak\nkilometara od Rijeke, oko grani\u010dnog prijelaza Pasjak. \u201eArgumenti su: Jeronim je\nstalno komunicirao s prijateljima u Akvileji, od tamo su njegovi prijatelji\nduhovno vodili njegovu sestru. Kad je ostao bez novca za gradnje u Betlehemu,\nJeronim \u0161alje svog brata Paulinijana u Stridon da proda zemlje i zaseoke (villulae)\nkoji su ostali od o\u010deva imanja. Tada se u Akvileji nalazio njegov prijatelj\nRufin, uva\u017eeni teolog, kojem Jeronim pi\u0161e: \u201eMoj brat Paulinijan jo\u0161 se nije\nvratio iz domovine i vjerujem da si ga vidio u Akvileji kod svetog biskupa\nKromacija\u201c. Jeronim u par navrata spominje razne vrste jadranskih riba kao\ndelicije. Iz toga se da zaklju\u010diti da njegov kraj i Stridon nisu bili daleko od\nAkvileje i od mora. Tu tezu potvr\u0111uju svi ozbiljni istra\u017eiva\u010di Jeronimovog\ndjela, npr. Ferdinand Cavallera, kao i na\u0161 najstariji povjesni\u010dar Toma\nArhi\u0111akon Splitski u 13. st.: \u201eSada se Dalmacija prote\u017ee do Kvarnerskog zaljeva\nu unutra\u0161njosti kojega se nalazio grad Stridon koji je bio granica izme\u0111u\nPanonije i Dalmacije. Ovo je mjesto ro\u0111enja bla\u017eenog Jeronima, odli\u010dnog nau\u010ditelja\u201c.\nAkademik Mate Sui\u0107, uva\u017eeni klasi\u010dni filolog, smatra da je Toma Arhi\u0111akon za tu\ntvrdnju imao arhivski podatak\u201c istaknuo je dr. \u0160kunca.<\/p>\n\n\n\n

Rekolekcija je po\u010dela\nmolitvom Srednjeg \u010dasa koju je predvodio don Damir Juri\u010din, \u017eupnik \u017eupe sv.\nNikole iz Poli\u010dnika.  <\/p>\n\n\n\n

I.G.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Na sve\u0107eni\u010dkoj rekolekciji zadarskog prezbiterija u srijedu 6. studenog predavanje o temi \u201eSveti Jeronim – o 1600. obljetnici njegove smrti\u201c …<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":10,"featured_media":37059,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0},"categories":[1],"tags":[],"aioseo_notices":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/11\/P1016910.jpg","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/37058"}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=37058"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/37058\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":37064,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/37058\/revisions\/37064"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/37059"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=37058"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=37058"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=37058"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}