2.<\/strong>\nSantiago de Compostelije\nglavni grad Galicije,<\/strong> \u0161panjolske autonomne zajednice<\/a>\nsmje\u0161tena na krajnjem sjeverozapadu Pirenejskog poluotoka<\/a>. Grani\u010di na jugu s Portugalom<\/a> i podijeljena je na \u010detiri provincije. Autonimiju\nima iz 1981<\/a>. godine. \u0160panjolska ima sedamnaest autonomnih\nzajednica<\/strong> koje imaju \u0161iroku zakonodavnu i izvr\u0161nu autonomiju, vlastiti\nparlament i regionalnu vladu. Galicija ima 2 732 347 stanovnika (2015). Arapi su\nregiju zauzeli 711. a rekonkista je zapo\u010dela ve\u0107 do 871. Vojnu dimenziju\nrekonkiste pratila je i vjerska obnova, s kultom apostola Jakova kad je Santiago\nde Compostela postalo glavnim hodo\u010dasni\u010dkim sredi\u0161tem. <\/p>\n\n\n\n 3. Iz govora sv.\nIvana Pavala II. (<\/strong>9. studenoga 1982.)<\/p>\n\n\n\n \u2026 \u201eOvamo su pristizali iz\nFrancuske, Italije, Srednje Europe, nordijskih zemalja, iz slavenskih naroda,\nkr\u0161\u0107ani razli\u010ditih dru\u0161tvenih polo\u017eaja, od vladaju\u0107ih do najskromnijih seoskih\nstanovnika; kr\u0161\u0107ani svih duhovnih razina, od svetaca kao \u0161to su sveti Franjo\nAsi\u0161ki i Brigita \u0160vedska (da ne govorimo o \u0161panjolskim svecima), do javnih\ngre\u0161nika u potrazi za pokorom. Budu\u0107i da se Europa okupljala oko sv. Jakova, stolje\u0107ima\nse izgra\u0111ivala kao homogeni i duhovno ujedinjeni kontinent. Zbog toga \u0107e i sam\nGoethe izjaviti da je \u201eeuropska svijest ro\u0111ena iz hodo\u010da\u0161\u0107a\u201c\u2026 <\/p>\n\n\n\n \u2026. \u201eZbog toga, ja, Ivan Pavao,\nsin poljskog naroda, koji se uvijek smatrao europskim, slavenskim me\u0111u Latinima\ni latinskim me\u0111u Slavenima; ja, Petrov nasljednik na Rimskoj stolici, koju je\nKrist \u017eelio smjestiti u Europu; ja, rimski biskup i pastir op\u0107e Crkve, s\nljubavlju vi\u010dem tebi, drevna Europo: \u201eProna\u0111i ponovo sebe i budi svoja. Otkrij\nsvoje porijeklo i o\u017eivi svoje korijene. Vrati se \u017eivljenju autenti\u010dnih\nvrijednosti koje su u\u010dinile slavnom tvoju pro\u0161lost i blagotvornom tvoju\nprisutnost na drugim kontinentima. Daj caru \u0161to je carevo, a Bogu to je Bo\u017eje.\nNemoj se uzoholiti zbog svojih pobjeda i nemoj biti utu\u010dena zbog kvantitativnog\ngubitka svoje veli\u010dine u svijetu ili zbog dru\u0161tvenih i kulturnih kriza kroz\nkoje prolazi\u0161. Ti jo\u0161 mo\u017ee\u0161 biti svjetionik civilizacije i pokreta\u010d napretka\nsvijeta. Drugi kontinenti gledaju u tebe i od tebe o\u010dekuju odgovor koji je sveti\nJakov dao Kristu\u201c. <\/p>\n\n\n\n 4. Iz pozdravne\nrije\u010di<\/strong> kard. Marka Ouelleta (3. listopada 2019.)<\/p>\n\n\n\n Tema ovogodi\u0161njeg susreta, \u201eEuropo,\nje li vrijeme za bu\u0111enje? Znakovi nade<\/em>\u201c, sve nas kao Kristove u\u010denike dira,\njer Europu je uistinu zahvatila stra\u0161na kriza. Stoga nas \u010desto katolici s\ndrugih kontinenata pitaju: \u0160to se to doga\u0111a s vama u Europi? To se pitanje\nodnosi na brojne sektore, kako one iz kulture, javnoga \u017eivota, odgoja i\nobitelji, tako i iz podru\u010dja demografije i duhovnih zvanja. I papa Franjo je to\nizrekao kad su mu dodijelili odli\u010dje Karla Velikoga: \u201e\u0160to se to dogodilo tebi\nEuropo, kolijevko humanizma, tebi nositeljice ljudskih prava, slobode i\ndemokracije? \u0160to se to zbilo kod tebe, Europo, majko tolikih naroda i nacija,\nkoja si porodila tolike velikane povijesti koji su znali braniti i dati \u017eivot\nza dostojanstvo svoje bra\u0107e?\u201c <\/p>\n\n\n\n Smatram kako je ovogodi\u0161nja tema\nvrlo aktualna i da je u suglasju s Papinom zabrinuto\u0161\u0107u. Nadam se kako \u0107e i\npredavanje profesorice Chantal Delsol, koja je u svojim brojnim knjiga i\n\u010dlancima obradila s vi\u0161e vidika spomenutu krizu i razloge nade, pomo\u0107i i nama\nrazmi\u0161ljati o katoli\u0161tvu nakon kr\u0161\u0107anske ere. Zahvalni smo profesorici Chantal\n\u0161to je prihvatila do\u0107i i govoriti o tomu, a posebice \u0161to \u0107e nam pomo\u0107i u\ndiskusiji uo\u010diti i brojne znakove nade. Kard. Oullet je zatim naglasio kako je\n\u201eizvrsnu sintezu Europe 19. i XX. stolje\u0107a jasno i realno prikazao u svojim\nspisima kard. Newman (iz 1879.). Njegova promi\u0161ljanja mogu nam i danas pomo\u0107i\nu\u0107i u razloge sada\u0161nje europske krize. A ti razlozi mogu se opisati s nekoliko\nnjegovih postavki:<\/p>\n\n\n\n No, ovo je mjesto i simbol\noslobo\u0111enja (\u201erekonkviste\u201c) i stjecanja slobode kr\u0161\u0107anske Europe. I kao \u0161to je\nbilo te\u0161ko doba kad je islam osvojio i pokorio ovaj poluotok, tako i ovo na\u0161e\nvrijeme ima mnogo ja\u010deg i lukavijeg protivnika koji razara i pusto\u0161i europskom\nkulturom, a to je laicizam. To je ideologija koja se name\u0107e kao vladaju\u0107a, te s\nnamjerom otpisivanja Boga \u017eeli organizirati dru\u0161tvo bez osvrtanja na\ntranscendentne i evan\u0111eoske vrijednosti koje su zapravo oblikovali europski\nidentitet. <\/p>\n\n\n\n U tom kontekstu i na\nsveu\u010dili\u0161tima se dogodila \u201efragmetacija znanja\u201c, a \u201eu\u010dili\u0161ta postala interesna\nakademska zajednica\u201c koja prenose znanje \u201eli\u0161eno mudrosnoga jedinstva\u201c. A znak\ntakve fragmentacije je i isklju\u010divanje teologije iz sveu\u010dili\u0161noga sastava, \u0161to se\nopravdavalo \u201eneutralno\u0161\u0107u sveu\u010dili\u0161ne zajednice\u201c. Zbog toga je papa Benedikt u\npoznatom predavanju u Regensburgu rekao da \u201erazum koji je pred stvarno\u0161\u0107u\nBo\u017eanstva gluh, ili otklanja religiju, nije kadar u\u0107i u dijalog s kulturama.\nNo, hrabrost i odva\u017enost otvoriti se razumu i njegovoj \u0161irini jest ono \u0161to\nteologija \u010dini u svom biblijskom promi\u0161ljanju. Papa Franjo vidi u \u201esocijalnom\nnauku Crkve\u201c izvrstan na\u010din ponovnog \u0161irenja evan\u0111elja u Europi i svijetu. <\/p>\n\n\n\n 5. Zavr\u0161na poruka biskup\u00e2 <\/strong><\/p>\n\n\n\n S\ngroba apostola Jakova, odredi\u0161ta mnogih hodo\u010dasnika iz svih krajeva na\u0161eg\nkontinenta, i mi, biskupi Vije\u0107a europskih biskupskih konferencija, obnavljamo\nsvoju ispovijest vjere na zasadama apostol\u00e2. Ovih nam je dana radost obuzimala\nsrce dok smo promatrali tolike mlade \u2013 i ne samo mlade \u2013 kako dolaze u Santiago\ni upu\u0107uju se do Trijema slave<\/em>. Svjesni\nsvojih ograni\u010denja i brojnih slabosti koje nanose patnju cijeloj Crkvi, i mi\nsmo u\u0161li u Katedralu da, u obredu zagrljaja<\/em>, polo\u017eimo na\u0161e nevolje i\npro\u0161nje na ramena Apostola, da zatra\u017eimo opro\u0161tenje za na\u0161e pogre\u0161ke i obve\u017eemo\nse s nadom i pouzdanjem na predano zalaganje za budu\u0107nost.<\/p>\n\n\n\n Do\u0161li\nsmo u Santiago de Compostelu, grad na krajnjem zapadu Europe, razgovarati o\negzistencijalnim pitanjima koje se gnijezde u dubini ljudskoga srca i koja ne prestaju\nni onda kad su zatamnjena materijalnim postignu\u0107ima. Stoga kao jutarnja stra\u017ea, budni smo i spremni\npokazati novi dan i poru\u010diti: Probudi se, Europo! Ponovno otkrij svoje korijene\ni brojna svjedo\u010danstva tolikih europskih velikana. Raduj se dobroti svoga naroda. Pogledaj tolike\nobitelji i prepoznaj sa zahvalno\u0161\u0107u njihovu vjeru u Boga. Prepoznaj vrijednost\ntradicije ovoga kontinenta u obrani ljudskog \u017eivota i dostojanstva, u promicanje\nobitelji i po\u0161tivanje temeljnih prava osobe. Predanim zalaganjem u tim\nvrednotama mo\u0107i \u0107e rasti Europa kao obitelj naroda, mira i nade\u201c.<\/p>\n\n\n\n Zadar, 9. listopada 2019. \u2720 \u017delimir, nadbiskup<\/p>\n\n\n\n![\"\"](\"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/20191004-CCEE_HODOCASCE-e1570441815806.png\")
<\/figure>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"