{"id":36164,"date":"2019-10-05T10:34:41","date_gmt":"2019-10-05T09:34:41","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=36164"},"modified":"2019-10-06T10:51:50","modified_gmt":"2019-10-06T09:51:50","slug":"zadar-crkva-sv-frane-blagoslov-patnje-uputio-je-sv-franu-prema-evandelju","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=36164","title":{"rendered":"ZADAR, Crkva sv. Frane: \u201eBlagoslov patnje uputio je Sv. Franu prema Evan\u0111elju\u201c"},"content":{"rendered":"\n

Blagdan sv. Frane\nsve\u010dano je proslavljen u drevnoj samostanskoj crkvi sv. Frane u Zadru u petak\n4. listopada sve\u010danim ve\u010dernjim misnim slavljem koje je u zajedni\u0161tvu s\nosmoricom sve\u0107enika predvodio fra Andrija Bilokapi\u0107, provincijal Franjeva\u010dke\nprovincije sv. Jeronima \u010dije je sjedi\u0161te u zadarskom samostanu sv. Frane. \u201eCrkva\nsv. Frane u Zadru prva je crkva koja je izgra\u0111ena izvan Italije, a posve\u0107ena je\nsv. Frani. Tu nam je sv. Frane stolje\u0107ima nadahnu\u0107e i neka ostane s nama i\nubudu\u0107e\u201c rekao je fra Andrija, podsjetiv\u0161i da je umirovljeni papa Benedikt XVI.\nza sv. Franu rekao da je \u201ediv svetosti\u201c. Nazvao ga je gigantom svetosti. I\nnajtira\u017enije novine svijeta, poput newjor\u0161kog Timesa, proglasili su sv. Franu \u010dovjekom\ntisu\u0107lje\u0107a, \u010dovjekom koji je najvi\u0161e oplemenio drugo tisu\u0107lje\u0107e. <\/p>\n\n\n\n

Fra Andrija je\nopisao \u0161to je bio jedan od izvanjskih poticaja u preobrazbi sve\u010devog \u017eivota. \u201eFrane\nje bio sin bogatih roditelja, nadobudan nasljednik imanja svoga oca. Volio se\nisticati, njegov \u017eivotopisac ka\u017ee da je odgojen u hedonisti\u010dkom duhu. Htio je\nbiti prvi, ste\u0107i slavu, postao je vitez. Perugia i Asiz zaratili su 1202. g. Asiz\nje izgubio taj rat. Frano je ranjen, zavr\u0161io je u zatvoru i tu je po\u010deo\ndolaziti k sebi. Ali ne sasvim. Opet je htio biti vitez, oni su bili zvijezde\nonoga vremena, najpopularniji mladi\u0107i. Po\u0161ao je opet u kri\u017earsku bojnu 1205. g.\ni tamo je imao \u010dudesan san: \u201eFrane, kome \u0107e\u0161 slu\u017eiti? Gospodaru ili sluzi? Tko\nti mo\u017ee vi\u0161e dati, gospodar ili sluga?\u201c. Tu je zapravo Gospodin njemu\nprogovorio u snu\u201c rekao je fra Andrija, dodav\u0161i kako se Frane pitao \u0161to mu je onda\n\u010diniti. <\/p>\n\n\n\n

\u201eSv. Frane\nspoznao je svoju gre\u0161nost. Za nju se kajao, grijehe je odbacivao, propitivao se.\nGlasno je naricao da ljubav nije ljubljena. Osobito danas Bo\u017eja ljubav\nstavljena je u zape\u0107ak, mnogi se pona\u0161aju kao da Boga nema\u201c upozorio je fra\nAndrija. Frane je napustio ratnu slu\u017ebu, vite\u0161ko zvanje i svoje ambicije te\npo\u010dinje tra\u017eiti, \u010ditati evan\u0111elje. \u201eSv. Frane je do\u017eivio blagoslov patnje,\nsvetost patnje, mo\u0107 patnje. Znam da to mnogima bode u\u0161i. Ali najdublje ljudsko\niskustvo je iskustvo nemo\u0107i. Milost patnje, milost neuspjeha, milost\nranjavanja, milost gubitka sv. Franu uputila je prema evan\u0111elju\u201c istaknuo je\npropovjednik, naglasiv\u0161i da je na\u0161 Bog, Bog patnje. \u201eI to \u0107e nekome parati u\u0161i.\nNa\u0161 Bog je Bog Isusa Krista. Bo\u017eju svemo\u0107 sv. Frane do\u017eivljava u jaslama. Bog\nje do\u0161ao u \u0161talu, gdje je blago i smrdi. Na\u0161 Bog, Bog Isusa Krista, visio je na\nkri\u017eu. Tu je pro\u010ditao sv. Frane silnu ljubav i silni grijeh. Za grijehe se\nkajao, ljubavi se otvarao. Zato je postao div svetosti, zato je obnovio Crkvu.\nNije dopustio da ga patnja slomi, da pita, ‘Bo\u017ee, za\u0161to meni?’. Nego je u\nkri\u017eu, s kri\u017ea se uvijek napajao snagom\u201c poru\u010dio je fra Andrija. <\/p>\n\n\n\n

Provincijal je\nrekao kako je na\u0161 Bog u\u0161ao u patnju, u ljudsku nemo\u0107, ali i svi Isusovi\nmiljenici. \u201eKako je pro\u0161la Marija? Sve \u0161to joj je bila radost, bila joj je\nujedno i bol. Bol roditi u tu\u0111oj ku\u0107i, u \u0161tali, a radost jer je rodila sina.\nBol \u0161to su djeca poklana zbog njenog Sina, a ona je Sina sa\u010duvala. Bol\nprognanstva u Egipat, bijega u Egipat, radost vra\u0107anja. Tra\u017eeni, pa na\u0111eni Sin.\nKad je Isus po\u010deo propovijedati, radost pa \u017ealost. Zatim pod kri\u017eem, raskopano\nsrce, da bi mogla do\u0107i uskrsna radost. Tako su prolazili i apostoli. Isus se\n\u010desto sporio s apostolima jer su odbijali bol, kri\u017e, nemo\u0107. Ali nemo\u0107 je\nblagoslov\u201c istaknuo je fra Andrija, naglasiv\u0161i da \u201ena\u0161 \u017eivot ima vrijednost iz\nonoga kamo smjera, \u0161to se s njim mo\u017ee posti\u0107i\u201c. \u201eBol je sv. Franu otvorila,\notkrila mu je smisao. Vrijednost njegovog \u017eivota nije u tome da bude\nskorojevi\u0107, bogati nasljednik oca, nego bol ga je otvorila da primi Boga u svoj\n\u017eivot. Sv. Frane postao je \u010dovjek bogat Bogom. Do\u0161ao je sebi kroz bol, kroz patnju.\nUstao je, po\u0161ao i na\u0161ao Svetu Trojicu. Franjeva\u010dka duhovnost je duhovnost Svete\nTrojice. Na\u0161ao je da mu je Bog otac. Ali nije to nau\u010dio na vjeronauku, nego to\nje naj\u017eivotnije iskusio\u201c poru\u010dio je fra Andrija. <\/p>\n\n\n\n

Sv. Frani Bog je\nizvor i cilj. \u201eNa\u0161ao je Bo\u017ejeg sina koji mu je postao brat. Svoje bratstvo\nna\u0161ao je sa Sinom vje\u010dnog Oca. Na\u0161ao je posve\u0107enje po Duhu Svetom koji mu je\nobjavio Oca i Sina. Na\u0161ao je Evan\u0111elje koje je pomazano Duhom, Rije\u010d. I njemu Bog\nizravno govori. Kad slu\u0161a evan\u0111elje, slu\u0161a Boga koji njemu govori. Svaki put\nkad se \u010dita evan\u0111elje, Bog govori. Sv. Frane tako slu\u0161a evan\u0111elje\u201c istaknuo je\nfra Andrija. <\/p>\n\n\n\n

\u201eBog je sv.\nFrani dao bra\u0107u i on je s bra\u0107om i\u0161ao. Bra\u0107a su mu bila bol i radost. Bra\u0107a su\nmu zadavala puno boli, puno patnje, cijeli \u017eivot. Sv. Frane je na\u0161ao Crkvu. To\nje maj\u010dina utroba koja ga ra\u0111a za \u017eivot vje\u010dni. Maj\u010dina utroba koja ga natapa\nkrvlju, grije ga, pou\u010dava. Omiljena slika sv. Frane o Crkvi i kr\u0161\u0107anima je da\nsu bra\u0107a i sestre Isusa Krista. Jer on je tu hranjen Krvlju i Tijelom Kristovim,\nkao \u0161to majka dijete hrani svojom krvlju i tijelom\u201c rekao je fra Andrija. <\/p>\n\n\n\n

U Crkvi je sv.\nFrane pou\u010davan, kao \u0161to majka pou\u010dava dijete. \u201eSv. Frane se dao pou\u010diti na\nna\u010din da je njegov razum oboga\u0107en Bogom. Zato je postao tako velik u\nkr\u0161\u0107anstvu. I \u0161to je jako va\u017eno, na\u0161ao je sebe\u201c naglasio je fra Andrija,\nporu\u010div\u0161i: \u201e\u010covje\u010de, ne mo\u017ee\u0161 na\u0107i sebe bez drugoga. Svaki ja \u010dezne ti i \u017eeli\nbiti mi. Tek u ‘ti’ spoznaje\u0161 sebe. Sv. Frane je na\u0161ao Bo\u017eji ‘ti’. Bo\u017eji ‘ti’ i\nFranin ‘ja’ stapaju se i to postaje otajstvo ‘mi’. Bogo\u010dovje\u010dan mi. Na\u0161ao je\nsebe u ljubavi, na\u0161ao je sebe ljubljenim, vrijednim. Do tu ga je dovela bol\u201c\nnaglasio je propovjednik. Bio je oblikovan evan\u0111eljem, pou\u010den Crkvom,\nzazivaju\u0107i Boga Ocem, Sina Bo\u017ejeg ‘moj brat’, tvoj brat. \u201eNalaze\u0107i ljubav Duha\nSvetoga, sv. Frane na\u0161ao je sebe u odnosu na Boga. Postao je na zemlji bo\u017eansko\n– ljudski mi\u201c istaknuo je fra Andrija, naglasiv\u0161i vrijednost blagoslovljenosti\npatnje, ako se \u017eeli slu\u0161ati proro\u0161tvo sv. Frane. \u201eTvoja sigurnost nije tvoj\nizgled, tvoje zdravlje, tvoj bankovni ra\u010dun, uloga, tvoje funkcije. Tvoja\nsigurnost mo\u017ee biti samo Bog. Na taj na\u010din sv. Frane popravio je ku\u0107u Bo\u017eju,\nCrkvu je popravio. Ponosio se kri\u017eem na\u0161eg Gospodina, ponio je i rane Isusove.\nOn malen postao je blagoslov za ovu zemlju\u201c poru\u010dio je provincijal Bilokapi\u0107. <\/p>\n\n\n\n

Upozorio je da\nljudi ne nasjedaju zabludama onih koji \u010dak i u ime vjere govore kako \u0107emo na\nzemlji biti oslobo\u0111eni patnje. Potaknuo je vjernike da se oslone na Gospodina,\nda on bude na\u0161a \u017eivotna osovina i sigurnost. \u201eDa bi se to dogodilo, nu\u017eno je\ni\u0107i na misu, stati pred Boga, moliti, uzeti Rije\u010d Gospodnju. Neka se Gospodin\nproslavi i u patnji svakoga od nas. Neka nas poput sv. Frane i patnja otvori da\nna\u0111emo smisao svog \u017eivota, a to je puno zajedni\u0161tvo s Bogom\u201c po\u017eelio je fra Andrija,\nporu\u010div\u0161i da je sv. Frane osobito plodonosan u zemlji Hrvata. \u201eKako je mogu\u0107e\nmisliti evan\u0111elje u Crkvi u Hrvata bez sv. Frane, odnosno franjeva\u0161tva? Kako je\nmogu\u0107e misliti uljudbu, kulturu Hrvata, bez udjela bra\u0107e sv. Frane? Kako je\nmogu\u0107e misliti gospodarstvo, bez utjecaja sv. Frane\u201c upitao je fra Andrija, naglasiv\u0161i\nda je Hrvatska jedan od najfranjeva\u010dkijih zemalja u svijetu.<\/p>\n\n\n\n

Zadarski samostan sv.\nFrane prvi je franjeva\u010dki samostan u Hrvatskoj osnovan za \u017eivota sv. Franje,\noko 1221. g. i me\u0111u najstarijim je franjeva\u010dkim samostanima izvan Italije.\nCrkva sv. Frane posve\u0107ena je 1282. g. Prema predaji, na putu prema Svetoj\nZemlji, oko 1212. g. sv. Franjo Asi\u0161ki zbog protivnih vjetrova zaustavio\nse u Zadru, u hospiciju sv. Antuna Opata iz kojega je nastao taj samostan u\nkojem se stolje\u0107ima odvija bogati sakramentalni, duhovni i karitativni \u017eivot i\nomiljeno je odredi\u0161te u pohodu brojnih vjernika iz  Zadarske nadbiskupije.<\/p>\n\n\n\n

Ines Grbi\u0107<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Blagdan sv. Frane sve\u010dano je proslavljen u drevnoj samostanskoj crkvi sv. Frane u Zadru u petak 4. listopada sve\u010danim ve\u010dernjim …<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":10,"featured_media":36165,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0},"categories":[1],"tags":[],"aioseo_notices":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/20191004_190652.jpg","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/36164"}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=36164"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/36164\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36183,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/36164\/revisions\/36183"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/36165"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=36164"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=36164"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=36164"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}