{"id":35995,"date":"2019-09-20T19:37:10","date_gmt":"2019-09-20T18:37:10","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=35995"},"modified":"2019-09-20T19:37:10","modified_gmt":"2019-09-20T18:37:10","slug":"zagreb-ima-li-ljudsko-trpljenje-smisla-predavanje-nadbiskupa-puljica-na-institutu-logoterapije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=35995","title":{"rendered":"Zagreb: &#8216;Ima li ljudsko trpljenje smisla?&#8217; &#8211; predavanje nadbiskupa Pulji\u0107a na Institutu logoterapije"},"content":{"rendered":"<p style=\"text-align: justify;\"><a href=\"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/09\/F22.jpg\"><img decoding=\"async\" loading=\"lazy\" class=\"alignleft size-medium wp-image-35997\" src=\"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/09\/F22-300x225.jpg\" alt=\"\" width=\"300\" height=\"225\" srcset=\"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/09\/F22-300x225.jpg 300w, https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/09\/F22-150x113.jpg 150w, https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/09\/F22-768x576.jpg 768w, https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/09\/F22-2048x1536.jpg 2048w, https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/09\/F22-678x509.jpg 678w, https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/09\/F22-326x245.jpg 326w, https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/09\/F22-80x60.jpg 80w\" sizes=\"(max-width: 300px) 100vw, 300px\" \/><\/a>\u201eIma li ljudsko trpljenje smisla \u2013 Kako Viktor Frankl gleda na trpljenje?\u201c tema je stru\u010dnog predavanja koje je mons. dr. \u017delimir Pulji\u0107, zadarski nadbiskup, odr\u017eao za polaznike &#8216;DOBRO Instituta \u2013 Logoterapija, obrazovanje, savjetovanje&#8217; u dvorani hotela Panorama u Zagrebu u \u010detvrtak 19. rujna.&nbsp;<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">\u201ePatnja postoji otkad je \u010dovjeka, a tjelesna bol prisutna je i me\u0111u drugim \u017eivim bi\u0107ima. Jedino je \u010dovjek svjestan da trpi i pita se \u010demu i za\u0161to\u201c rekao je mons. Pulji\u0107, istaknuv\u0161i da se Krist najvi\u0161e pribli\u017eio svijetu ljudskog trpljenja kad je patnju uzeo na sebe. \u201eStoga je Evan\u0111elje trpljenja pisano rije\u010dima \u010dudnog paradoksa: usred ljudske slabosti, bola i jada kriju se izvori bo\u017eanske snage. Evan\u0111elje trpljenja prate i djela milosr\u0111a \u0161to je opisano u prispodobi o milosrdnom Samarijancu (Lk 10, 29-37) koji vidi polumrtva \u010dovjeka, sa\u017ealijeva se, pristupa mu, zavija rane i odvodi ga u gostionicu gdje povjerava gostioni\u010daru da skrbi za patnika. No, prispo\u00addoba izri\u010de istinu koja je i op\u0107eljudska jer govori o djelima u korist ljudi koji trpe i kojima tre\u00adba pomo\u0107i\u201c rekao je nadbiskup, istaknuv\u0161i da je briga o bolesnicima sastavni dio plana i rada u svim religijama koje se trude pomagati \u010dovjeku u njegovim potrebama, osobito kod du\u0161evnih smetnji i tegoba.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">\u201eNjema\u010dka psihoterapeutkinja Christa Meves tvrdi kako je &#8216;religija pretpostavka za stabilno du\u0161evno zdravlje&#8217;, a &#8216;Sveto Pismo najbolji ud\u017ebenik socijalne medicine&#8217;. Religija poma\u017ee osloboditi se osje\u0107aja krivnje, straha, srd\u017ebe, ljubomore, zavisti, neprijateljstva te ulijeva osje\u0107aje sigurnosti. Onima koji se daju formirati religioznim stavovima, daje svjetlo u razlikovanju \u0161to je moralno dobro, a \u0161to zlo. Budu\u0107i da takvi pojedinci hodaju &#8216;putovima Bo\u017ejim&#8217; i bore se za pravdu, njih posebice raduje i veseli kad mogu ne\u0161to dobro u\u010diniti. Oni mrze korupciju i nepo\u0161tenje te se trude najboljim mogu\u0107im na\u010dinom izvr\u0161iti povjerene zadatke. Budu\u0107i da im religija poma\u017ee &#8216;zaputiti se u nutrinu&#8217;, ona ima i mo\u0107 lije\u010diti zadobivene rane\u201c rekao je mons. Pulji\u0107.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><a href=\"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/09\/20190919_201828-e1569004592780.jpg\"><img decoding=\"async\" loading=\"lazy\" class=\"size-medium wp-image-35998 alignright\" src=\"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/09\/20190919_201828-e1569004592780-225x300.jpg\" alt=\"\" width=\"225\" height=\"300\" srcset=\"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/09\/20190919_201828-e1569004592780-225x300.jpg 225w, https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/09\/20190919_201828-e1569004592780-150x200.jpg 150w, https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/09\/20190919_201828-e1569004592780-768x1024.jpg 768w, https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/09\/20190919_201828-e1569004592780-1536x2048.jpg 1536w\" sizes=\"(max-width: 225px) 100vw, 225px\" \/><\/a>Brojni znanstvenici, me\u0111u njima i psiholozi, vjeruju da su njihovi istra\u017eiva\u010dki napori neutralni i objektivni. \u201eMnogi svoju &#8216;znanstvenost&#8217; grade na nekima od sljede\u0107ih pretpostavki: empirizmu, determinizmu, relativizmu, redukcionizmu i naturalizmu. Stoga \u0161vicarski lije\u010dnik Paul Tournier misli kako je psihologija zbog znanstvenosti mogla transcendenciju &#8216;ostaviti po strani&#8217;, ali je nije smjela zanijekati i poricati. Jedan od takvih psihologa, koji nije zanijekao transcedenciju, a o\u0161tro se usprotivio zabludama determinizma i relativizma bio je Viktor E. Frankl (1905.-1997.). On se&nbsp; bavio i problemom patnje i trpljenja. Njegova logoterapija bavi se &#8216;smislom ljudskog postojanja&#8217; i govori o budu\u0107nosti, o svrsi i ciljevima koje treba dosti\u0107i, o zadacima i poslovima koje valja obaviti. Frankl zato pi\u0161e kako smisao \u201ene izmi\u0161ljamo, nego otkrivamo\u201c. Nije \u010dovjek \u201etaj koji pita za smisao \u017eivota, nego \u017eivot njemu postavlja pitanja na koja on treba odgovoriti\u201c. A odgovoriti mo\u017ee jedino tako da bude odgovoran i da odgovara za svoj \u017eivot. On smatra kako je glavni uzrok bolesti dana\u0161njice pomanjkanje svrhe i smisla u \u017eivotu\u201c istaknuo je nadbiskup Pulji\u0107.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Predava\u010d je podsjetio da je Frankl teoriju logoterapije pro\u017eivio u te\u0161kim logorskim uvjetima. \u201eI uvjerio se kako su nepodnosive ratne i zatvorske neprilike nad\u017eivjeli samo oni koji su se ne\u010demu nadali ili su imali pred o\u010dima neke zadatke i smisao. Logoterapija stoga ima vrlo koristan dru\u0161tveni zadatak. Vra\u0107a ljudima vjeru u \u017eivot i budi smisao za odgovornost. Zra\u010di optimizmom i nadom. Frankl posebice cijeni vjeru i doprinos religije u razvoju \u010dovjeka. Njegova je logoterapija ne\u0161to novo na podru\u010dju suvremenih psiholo\u0161kih strujanja. Ona uspje\u0161no poma\u017ee ljudima na\u0107i smisao na tri na\u010dina: stvaraju\u0107i neko djelo, do\u017eivljavaju\u0107i neku vrijednost i trpe\u0107i. Uvijek pod motom \u201ebezuvjetne vjere u bezuvjetan smisao \u017eivota\u201c\u201c poru\u010dio je mons. Pulji\u0107.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">DOBRO institut za logoterapiju, obrazovanje i savjetovanje&nbsp;osnovan je 2018. g. s ciljevima: osnovna i kontinuirana izobrazba iz podru\u010dja logoterapije, usavr\u0161avanje i povezivanje logoterapeuta i stru\u010dnjaka iz drugih podru\u010dja, provo\u0111enje preventivnih aktivnosti zbog ranog prepoznavanja problema, individualno savjetovanje, supervizije, razvijanje interdisciplinarne suradnje s doma\u0107im i inozemnim srodnim ustanovama, organiziranje dodatnih seminara i predavanja iz drugih podru\u010dja. Mons. dr. \u017delimir Pulji\u0107 me\u0111u stru\u010dnjacima je iz razli\u010ditih podru\u010dja znanosti koji sudjeluje u radu DOBRO instituta. To su i profesori s U\u010diteljskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, Hrvatskog katoli\u010dkog sveu\u010dili\u0161ta, Klini\u010dkog bolni\u010dkog centra Sestre milosrdnice u Zagrebu te Katoli\u010dkog bogoslovnog fakulteta u Splitu. U izvo\u0111enju nastave sudjeluju doma\u0107i i strani predava\u010di.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">DOBRO institut ima akreditaciju Instituta Viktor Frankl iz Be\u010da, \u0161to&nbsp;jam\u010di kvalitetu izobrazbe njihovih programa. DOBRO institut \u017eeli pomo\u0107i u \u0161irenju spoznaje o neophodnosti dosezanja dobre savjesti. Po dobroj savjesti spoznaje se sloboda u istini dobra, u istini o \u010dovjeku i bitku. Spoznaja slobode je odgovornost, odnosno odgovor \u0161to \u010dovjek uistinu jest, a u tome je i bit logoterapije.<\/p>\n<p>D.\u0160.\/I.G.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<div class=\"mh-excerpt\"><p>\u201eIma li ljudsko trpljenje smisla \u2013 Kako Viktor Frankl gleda na trpljenje?\u201c tema je stru\u010dnog predavanja koje je mons. dr. <a class=\"mh-excerpt-more\" href=\"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=35995\" title=\"Zagreb: &#8216;Ima li ljudsko trpljenje smisla?&#8217; &#8211; predavanje nadbiskupa Pulji\u0107a na Institutu logoterapije\">&#8230;<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":10,"featured_media":35996,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0},"categories":[1],"tags":[],"aioseo_notices":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/09\/F1.jpg","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/35995"}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=35995"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/35995\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":35999,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/35995\/revisions\/35999"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/35996"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=35995"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=35995"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=35995"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}