{"id":35906,"date":"2019-09-11T19:02:08","date_gmt":"2019-09-11T18:02:08","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=35906"},"modified":"2019-09-11T19:08:48","modified_gmt":"2019-09-11T18:08:48","slug":"pag-zavrsen-gospin-zavjetni-jubilej-povijest-nije-da-je-se-samo-sjecamo-i-divimo-povijest-nas-obvezuje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=35906","title":{"rendered":"PAG: Zavr\u0161en Gospin zavjetni jubilej: \u201ePovijest nije da je se samo sje\u0107amo i divimo. Povijest nas obvezuje!\u201c"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Proslava Godine Velikog zavjeta Pa\u017eana Majci Bo\u017ejoj od Staroga grada zavr\u0161ena je u nedjelju 8. rujna velikom procesijom i sve\u010danim misnim slavljem u crkvi Gospe od Staroga grada u Pagu koje je predvodio don Dario Ti\u010di\u0107, \u017eupnik zadarske \u017eupe Uznesenja BDM. Ta je Godina progla\u0161ena 2. prosinca 2018. g., a zna\u010dila je proslavu velikog jubileja pa\u0161ke \u017eupe – spomen na 775 godina od prvog poznatog pisanog zavjeta Pa\u017eana Majci Bo\u017ejoj, u zahvali Gospi za pravo slobodnog kraljevskog grada koje je Pagu 1244. g. dodijelio hrvatsko – ugarski kralj Bela IV.<\/p>\n

\"\"<\/a>Smatraju\u0107i taj \u010din Bo\u017ejom providno\u0161\u0107u, Pa\u017eani su se zavjetovali da \u0107e svake godine u \u010dast Majke Bo\u017eje crkvi davati 12 stari ulja. Ta je obveza upisana u pa\u0161ku knjigu Zakona i povlastica koja se nalazi u Dr\u017eavnom arhivu Zadar i prvi je poznati zabilje\u017eeni zavjet Pa\u017eana Majci Bo\u017ejoj. Jubilejsko i blagdansko slavlje po\u010delo je sve\u010danom procesijom tisu\u0107e vjernika okupljenih u zbornoj crkvi Uznesenja Marijina u Pagu, odakle je krenula procesija s kipom Majke Bo\u017eje od Staroga grada prema Gospinom sveti\u0161tu u Starom gradu.<\/p>\n

\"\"<\/a>Svake godine na blagdan Male Gospe, Pa\u017eani Gospin kip nose u procesiji iz pa\u0161ke zborne crkve i vra\u0107aju ga u Gospinu crkvu u Starom gradu, odakle je u zbornu crkvu u procesiji bio prenesen na svetkovinu Velike Gospe. U tom vremenu, od Velike do Male Gospe, Pa\u017eani svaki dan u pa\u0161koj zbornoj crkvi pred Gospinim kipom koji samo u tom vremenu boravi u \u017eupnoj crkvi tijekom godine, mole sva \u010detiri otajstva krunice: u 8, 13, 19 i u 22 sata.<\/p>\n

\"\"<\/a>\u201ePrije 775 godina Pa\u017eani su dali sveti zavjet Bla\u017eenoj Djevici Mariji da \u0107e je \u0161tovati, ljubiti, da \u0107e slijediti njenog Sina Isusa Krista. Ro\u0111enje Marije koje slavimo nama je otvorilo put spasenja. Sveti dani koji su za nama od Velike do Male Gospe, sveti zavjeti kojih se spominjemo nama su sjajni spomen ali i dragi trajni zadatak – da budemo vjerni Isusu Kristu, Kristovoj Crkvi i Mariji. Da se kao vjernici, katolici Hrvati, ne stidimo svoje vjere. Da ljubimo svoje pretke i da izvr\u0161avanjem toga zavjeta odamo po\u010dast onima koji su prije nas vjerovali. Koji su se prije nas \u017ertvovali, koji su prije nas ginuli za na\u0161u slobodu\u201c rekao je don Dario u propovijedi mise koju je predvodio kao delegat zadarskog nadbiskupa \u017delimira Pulji\u0107a.<\/p>\n

\"\"<\/a>\u201eOvom misom \u017eelimo se pokloniti svim na\u0161im neznanim te\u017eacima, ribarima, ratarima, plemi\u0107ima, sve\u0107enicima, kanonicima, redovnicima, svim svetim du\u0161ama Paga koje su kroz dugi niz stolje\u0107a, vjeruju\u0107i u Boga i Mariju, ostvarivali plan spasenja na zemlji. Zavjeti nas obvezuju. Onome kome je puno dano, puno \u0107e se od njega i tra\u017eiti. Ne gubimo nadu. Nemojmo biti prestra\u0161eni. Nemojmo dozvoliti da nam pomute nadu. Nemojmo dati da nam ubiju ono svjetla \u0161to jo\u0161 ima u nama. Hrvatski narod nije izgubljen. Ovaj narod je izabran. Da ljubimo Gospu, da budemo vjerni Mariji, Kristovoj Crkvi i svetom Petru. Sjetimo se na\u0161ih velikana, od neznanih do bl. Alojzija Stepinca koji je za vjernost Crkvi katoli\u010dkoj dao svoj \u017eivot. \u010cvrsto se nadamo da \u0107emo ga uskoro \u010dastiti kao svetoga, da se pribrojimo na\u0161oj nebeskoj proslavljenoj Crkvi\u201c poru\u010dio je don Dario.<\/p>\n

\"\"<\/a>Po\u017eeljev\u0161i svim narodima mir i blagoslov, don Dario je potaknuo: \u201eNe zaboravimo i na\u0161u domovinu Hrvatsku. Puno je ljudi dalo svoju krv i svoje \u017eivote za ovu zemlju, kroz dugi niz stolje\u0107a. Mi smo danas na braniku domovine svojim radom, svojom po\u017ertvovno\u0161\u0107u, vjerom i odano\u0161\u0107u, u svakodnevnim stvarima. Roditelji u odgoju djece. Ka\u017eu, \u0161kola za \u017eivot. Ali \u0161kola koja \u0107e prepoznati vrijednost \u010dovjeka u kojemu \u0107e biti mjesta i za Boga. Ako Bog bude na prvom mjestu, sve \u0107e biti na svom mjestu.<\/p>\n

\"\"<\/a>Nema te sile, nema toga straha, nema te krize koja mo\u017ee poljuljati onoga koji je \u010dvrsto usmjeren i u\u010dvr\u0161\u0107en u Kristu Gospodinu. On je na\u0161a snaga, on je na\u0161a jakost. Budimo vjerni zavjetu svojih predaka. Dr\u017eimo svoju vjeru. Ne stidimo se svoje nacije. Volimo narode svijeta, ali ne dajmo na sebe, jer smo vrijedni u Bo\u017ejim o\u010dima. Svaki \u010dovjek je vrijedan u Bo\u017ejim o\u010dima. Ali nemojmo sebe zaboravljati i nemojmo sebe pod noge bacati\u201c upozorio je propovjednik Ti\u010di\u0107.<\/p>\n

\"\"<\/a>Zahvalno istaknuv\u0161i zna\u010daj zavjetne jubilejske proslave, don Dario je rekao da \u201enetko tko nema osje\u0107aja za duhovnu stvarnost, mo\u017ee re\u0107i da smo retro nostalgi\u010dari, da smo u Srednjem vijeku. Ali narod koji ne poznaje svoju povijest, ponavlja gre\u0161ke u budu\u0107nosti. Povijest nije radi toga da bismo joj se divili, da bismo je se sje\u0107ali, nego povijest nas obvezuje! Obvezuje nas ono \u0161to su nam na\u0161i stari u svojoj vjernosti Bogu predali. Molitva i misa bili su snaga koja nas je iz pro\u0161loga vremena prevela u ovo danas. Ovo danas nije najbolje. Neki ka\u017eu, ‘Nismo se ovome nadali’. Svako vrijeme nosi svoju pote\u0161ko\u0107u. Svako vrijeme je te\u0161ko. Ali vrijeme se mo\u017ee pobijediti onim nadvremenskim. A to je Bog. To je njegova Majka Marija, na\u0161a odvjetnica i spasiteljica kojoj smo se uvijek utjecali\u201c istaknuo je don Dario.    <\/p>\n

\"\"<\/a>Govore\u0107i o blagdanu Male Gospe, predvoditelj je rekao da blagdan Marijinog ro\u0111enja \u201ebudi u nama osje\u0107aj zahvalnosti Gospi za dar njenog \u017eivota i za dar njenog Sina Isusa. U stara vremena taj je blagdan u Isto\u010dnim Crkvama padao na dan po\u010detka nove liturgijske godine. Taj blagdan doziva nam da je Bog po Mariji, unaprijed izabranoj, donio i darovao svoga Sina Isusa za ovaj svijet, za na\u0161 nara\u0161taj, za nas koji sada \u017eivimo u ovom vremenu i prostoru. Osjenjena Duhom Svetim, Marija je za\u010dela Sina Bo\u017ejega, sa\u010duvala slavu djevi\u010danstva i obasjala svijet vje\u010dnim svjetlom, Kristom, na\u0161im Spasiteljem\u201c naglasio je don Dario.<\/p>\n

\"\"<\/a>U osvrtu na rodoslovlje u navje\u0161taju Evan\u0111elja, rekao je: \u201eNavedena su brojna imena, znana i neznana. Po njima Bog govori kako zna i po krivim crtama pisati ravnu povijest spasenja. U imenima koja se spominju u Evan\u0111elju nisu svi bili sveti i nisu bili svi savr\u0161eni. Bilo je me\u0111u njima i onih koji su se ka\u010dili sa zakonom, koji su bili moralno neispravni, koji su bili ubojice, kriminalci. Ali Bog je i po njima, po njihovim \u017eivotima pisao ravnu povijest spasenja. A na vrhuncu svega, Marija iz koje se rodilo Sunce pravde, Krist. Marija je svoga Sina nama dala za brata i spasitelja. Ona ga nije zadr\u017eala za sebe. Ona nije bila takva da je u\u017eivala u toj Bo\u017ejoj prisutnosti. Nego je rekla ‘Neka mi bude po tvojoj rije\u010di. Jer ja sam slu\u017ebenica Gospodnja’. \u010cak i ropkinja. \u010cak i ona koja je sto posto podlo\u017ena Bogu. Ali mi zbog prijevoda i konotacije rije\u010di ropkinja ne prevodimo tako, jer to zvu\u010di neugodno i negativno. Nego ka\u017eemo ‘Evo slu\u017ebenice Gospodnje’\u201c rekao je don Dario.<\/p>\n

\"\"<\/a>\u201eBlagdan Male Gospe govori da se Bog u vremenu i povijesti spustio u na\u0161u suznu dolinu. Da je upravo po imenima koja smo slu\u0161ali u Evan\u0111elju, ispisao ravnu povijest na\u0161eg spasenja te se u danom trenutku od Marije rodio Isus koji je na\u0161 spasitelj. Zato Gospin ro\u0111endan ima smisla\u201c poru\u010dio je don Dario, podsjetiv\u0161i da Crkva slavi tri ro\u0111endana: Isusa Krista, njegovog prete\u010de Ivana Krstitelja i Marije \u201epo kojoj \u0107e Bog trajno ostati me\u0111u nama i zauvijek nam biti bratom i Gospodinom\u201c.<\/p>\n

\"\"<\/a>\u201eBog je u\u0161ao u ljudsku povijest kao \u0161to je u\u0161ao u povijest na\u0161eg hrvatskog naroda. \u0160to je ostalo od zavjeta Branimirove godine ‘Hrvatska katoli\u010dka obitelj dnevno moli i nedjeljnom misu slavi’? \u010cuje li se  u na\u0161im obiteljima molitva ili psovka, te\u0161ki razgovori, sva\u0111e i nesuglasice? Postali smo vi\u0161e povezani, ali otu\u0111eni. Virtualno smo se zbli\u017eili, a realno udaljili jedni od drugih\u201c upozorio je don Dario, istaknuv\u0161i da su molitva i vjera odr\u017eali na\u0161 narod. \u201eOni su nas dr\u017eali na okupu u te\u0161kim vremenima kad smo se borili, do zadnjih olujnih pobjeda kad smo s krunicom oko vrata, u rukama i na usnama ishodili slobodu. Slobodu nam nitko nije darovao. Sami smo se za nju borili. Bilo je puno onih koji u nas nisu vjerovali. Ali mi smo puno vjerovali u Boga i Majku Mariju. Kao \u0161to su vjerovali na\u0161i stari koji su na pa\u0161kom tlu 1244. g. dali zavjet Mariji da \u0107e biti vjerni sinovi njenog Sina, ne bi li o\u010duvali svoju samostalnost i ostali vjerni Katoli\u010dkoj Crkvi\u201c rekao je don Dario.<\/p>\n

\"\"<\/a>Podsjetio je na povijesne doga\u0111aje zajedni\u010dkog predanja Pa\u017eana Gospi. Kada su Pa\u017eani u Srednjem vijeku tra\u017eili samostalnost, oni su upravo u Mariji na\u0161li oslonac. Kada je 1855. g. u Pagu vladala kolera koja je odnijela puno \u017eivota, Pa\u017eani su do\u0161li u suzama moliti Gospu u Stari grad da pomogne da se bolest zaustavi. \u201ePredvo\u0111eni pa\u0161kim kanonikom don \u0160imom Me\u0161trovi\u0107em 1855. g. spontano su uzeli Gospin kip iz oltara u Starom gradu i ponijeli ga u zbornu crkvu da stoji nasred grada Paga kao kraljica i majka. Narod je molio pred Gospinim kipom krunicu ujutro, u podne i nave\u010der, svoju zagovornicu i  pomo\u0107nicu.<\/p>\n

\"\"<\/a>Pa\u017eani su uvijek s najve\u0107om pobo\u017eno\u0161\u0107u \u010dastili Majku Bo\u017eju. I kada su napustili Stari grad i u 15. st. po\u0161li na obalu sv. Jakova gdje se sada nalazi Grad Pag, ostala je crkva u Starom gradu i u njoj kip Majke Bo\u017eje kojega \u010dastimo na poseban na\u010din\u201c rekao je don Dario, zaklju\u010div\u0161i molitvom: \u201eMajko Bo\u017eja od Staroga grada, ne daj da ovaj narod strada. Ti si nam bila spomen i znamen, tako je bilo, tako neka bude. Amen\u201c.<\/p>\n

\"\"<\/a>Pa\u0161ki \u017eupnik i dekan don Ga\u0161par Dodi\u0107 zahvalio je svim sudionicima i hodo\u010dasnicima iz \u017eupa Gorica i Ra\u0161tane koji su do\u0161li sa \u017eupnikom Tomislavom Kon\u010duratom, hodo\u010dasnicima iz Bibinja koji su do\u0161li sa \u017eupnikom Zdenkom Mili\u0107em te svima koji su doprinijeli u organizaciji proslave, nosa\u010dima kipa i glavnom koordinatoru u slavlju, to je \u017eupni vije\u0107nik Anthony Buljanovi\u0107, voditelj pa\u0161kog crkvenog zbora.<\/p>\n

\"\"<\/a>\u201eSvi Marijini molitelji u svim dijelovima Hrvatske su \u017eila kucavica na\u0161eg naroda. Vjernost Gospi i zavjet za nas su \u010dast i obveza koje ba\u0161tinimo od predaka. Dati zavjet nije jeftina stvar. To je obveza i odgovornost. Poput Marije \u017eelimo se predati Bogu. Marija nas u\u010di kako se to \u010dini. Zavjetom. Osvijetljeni tim uspomenama \u010dvrsto gledamo u budu\u0107nost\u201c rekao je don Ga\u0161par te je puk zajedni\u010dki obnovio Ispovijest pradjedovskog zavjeta vjere Hrvata katolika. Nadbiskup Pulji\u0107 poru\u010dio je Pa\u017eanima da \u201ebudu ponosni na svoje pretke koji su u\u010dinili zavjet Gospi, zahvalni za sve milosti usli\u0161anja koje su dobili po zagovoru Majke Marije te da i ubudu\u0107e odlu\u010dno i hrabro ustraju na tom putu\u201c.<\/p>\n

\"\"<\/a>U velikoj procesiji putem dugim dva kilometra od novoga do staroga grada Paga molila su se slavna otajstva krunice i pjevalo Majci. Predstavnici \u017eupa Pa\u0161kog dekanata nosili su crkvene barjake koji su se vijorili na pa\u0161koj buri. Procesija se zaustavljala na \u010detiri mjesta kada su sve\u0107enici navije\u0161tali Evan\u0111elje. Don Dario je u procesiji hode\u0107i ispred Gospinog kipa kojega su nosila osmorica Pa\u017eana u narodnoj no\u0161nji nosio relikvijar iz 1858. g., kada su ga Pa\u017eani dali izraditi, kao i dvije krune za glave Gospe i Djeteta Isusa u naru\u010dju. U relikvijaru se nalazi po predaji kon\u010di\u0107 iz Gospinog odijela te je don Dario s tim relikvijarom zavr\u0161no blagoslovio puk na misi.<\/p>\n

\"\"<\/a>Nakon mise, Pa\u017eani su Gospin kip sa kojega su prethodno skinuli zavjetne darove postavili u barokni oltar crkve Gospe od Staroga Grada koja je dovr\u0161ena 1392. g., kada je Pavao iz Sulmone zavr\u0161io njeno pro\u010delje. U 14. st. ta je crkva uzdignuta na \u010dast zborne, kanoni\u010dke crkve i tu je funkciju imala do 18. rujna 1488. g. kada je Kaptol preselio u novi Pag.<\/p>\n

\"\"<\/a>Uz blagoslov Kaptola, pa\u0161ki plemi\u0107 Juraj Di\u0161kovi\u0107 1592. g. uz crkvu Gospe od Staroga grada podi\u017ee franjeva\u010dki samostan u kojem borave franjevci do 1899. g. Od tada za tu crkvu brine Kaptol, odnosno do sada\u0161njih dana nad\u017eupnik Paga. U drvenom ‘zlatnom’ oltaru iz 1626. g. nalazi se Gospin lik iz 13. st. Oltar je dala izraditi pa\u0161ka plemkinja Kolombina Zorovi\u0107, uz pomo\u0107 kanonika don Jurja Pal\u010di\u0107a.<\/p>\n

\"\"<\/a>U zahvalnosti Gospi za usli\u0161anje da prestane kolera koja je 1855. g. poharala Pa\u017eane, te su godine pohrlili pred Gospin kip u Stari grad moliti pomo\u0107, ve\u0107 164 godine Pa\u017eani nose Gospin kip na svetkovinu Velike Gospe u pa\u0161ku zbornu crkvu, a na blagdan Male Gospe sve\u010dano ga vra\u0107aju u crkvu Gospe od Staroga grada. Stoga su jubilarnu Gospinu zavjetnu proslavu Pa\u017eani htjeli povezati s Malom Gospom i zavr\u0161iti je na taj blagdan koji Pa\u017eanima puno zna\u010di, kada za procesiju s njenim kipom ka\u017eu: ‘Vra\u0107amo Gospu ku\u0107i, u njen dom’, a to je crkva Gospe od Staroga grada.<\/p>\n

Ines Grbi\u0107<\/p>\n

\"\"<\/a>\"\"<\/a>\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a>\"\"<\/a>\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a>\"\"<\/a>\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a>\"\"<\/a>\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a>\"\"<\/a>\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a>\"\"<\/a>\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a>\"\"<\/a>\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a>\"\"<\/a>\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a>\"\"<\/a>\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a>\"\"<\/a>\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a>\"\"<\/a>\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a>\"\"<\/a>\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a>\"\"<\/a>\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a>\"\"<\/a>\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a>\"\"<\/a>\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Foto: I. Grbi\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Proslava Godine Velikog zavjeta Pa\u017eana Majci Bo\u017ejoj od Staroga grada zavr\u0161ena je u nedjelju 8. rujna velikom procesijom i sve\u010danim …<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":10,"featured_media":35907,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0},"categories":[1],"tags":[],"aioseo_notices":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/09\/P1015738.jpg","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/35906"}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=35906"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/35906\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":35976,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/35906\/revisions\/35976"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/35907"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=35906"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=35906"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=35906"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}