{"id":35672,"date":"2019-09-03T15:37:00","date_gmt":"2019-09-03T14:37:00","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=35672"},"modified":"2019-09-03T15:40:08","modified_gmt":"2019-09-03T14:40:08","slug":"zadar-dr-mladen-parlov-marko-marulic-je-sveti-sin-crkve-njegova-crkvenost-i-religioznost-namjerno-se-presucivala","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=35672","title":{"rendered":"ZADAR: Dr. Mladen Parlov: \u201eMarko Maruli\u0107 je sveti sin Crkve! Njegova crkvenost i religioznost namjerno se pre\u0161u\u0107ivala!\u201c"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a><\/p>\n

U izlaganju \u201eMarko Maruli\u0107 – u\u010ditelj obiteljskih vrednota; Maruli\u0107ev prijedlog kr\u0161\u0107anskog odgoja\u201c kojega je na 43. katehetskom danu Zadarske nadbiskupije u \u017eupi Uznesenja BDM u Zadru u subotu 31. kolovoza odr\u017eao prof. dr. don Mladen Parlov, prodekan KBF-a u Splitu koji je i doktorirao na Maruli\u0107u, dr. Parlov predstavio je niz zna\u010dajnih uvida o \u017eivotu i teolo\u0161koj misli Maruli\u0107a koje su \u0161iroj vjerni\u010dkoj javnosti nedovoljno poznate, a zaslu\u017euju ve\u0107u pa\u017enju i vrednovanje.<\/p>\n

U obra\u0107anju prisutnima i zadarski nadbiskup \u017delimir Pulji\u0107 upozorio je kako je Maruli\u0107, veliki kr\u0161\u0107anski humanist svjetskoga ranga, zanemaren u potrebi svoga ve\u0107eg valoriziranja u hrvatskom dru\u0161tvu i Katoli\u010dkoj Crkvi. I to je jedan od razloga za\u0161to je mons. Pulji\u0107 pozvao dr. Parlova da sve\u0107enicima, redovni\u0161tvu, vjerou\u010diteljima i \u017eupnim katehetama predstavi veliko i u odgojno-navjestiteljskom smislu aktualno blago teolo\u0161ke misli Marka Maruli\u0107a.<\/p>\n

\u201eMaruli\u0107 je veliki hrvatski \u010dovjek. Crkveni \u010dovjek, znanstvenik, otac knji\u017eevnosti, literat, teolog, svestrani \u010dovjek, laik. S njime se zaista imamo pravo ponositi! Makar, svi smo malo zakazali. Ali hvala Bogu, on je jo\u0161 uvijek u kulturnim krugovima otac hrvatske knji\u017eevnosti\u201c istaknuo je mons. Pulji\u0107.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\u201eKristocentrizam je jedna od glavnih zna\u010dajki cjelokupnog Maruli\u0107evog opusa. Maruli\u0107 je izri\u010dito Isusu Kristu posvetio djelo ‘O poniznosti i slavi Kristovoj’ koje je njegovo najteolo\u0161kije djelo. Maruli\u0107 je bio sveti \u010dovjek! Umro je na glasu svetosti 1524. g. U nas je tako da mi Hrvati ne znamo ba\u0161 svoje \u0161tovati, promicati. Uvijek nam je bli\u017ei netko drugi\u201c upozorio je dr. Parlov, poru\u010div\u0161i: \u201eKrist je u sredi\u0161tu Maruli\u0107eve teolo\u0161ke misli kao osovina oko koje se sve okre\u0107e, pa i sam njegov \u017eivot. Sredi\u0161nje mjesto povijesti pripada Kristu kao osovini ljudske povijesti, ali i Maruli\u0107evog osobnog \u017eivota. Krist je savr\u0161eni \u010dovjek i uzor svake kreposti. Maruli\u0107 ne govori o Kristu na spekulativan, apstraktan na\u010din Erazma Roterdamskog, nego ga predstavlja kroz otajstva utjelovljenog Bogo\u010dovjeka. To je njegov veliki doprinos teologiji\u201c.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Tako\u0111er, upravo je Maruli\u0107 \u201eprvi autor koji je upotrijebio pojam psihologija\u201c, istaknuo je dr. Parlov. O temi ljudskog dostojanstva napisao je spis ‘Psichiologia de ratione animae humanae’. \u201eZa Maruli\u0107a, prava vjera o\u010dituje se kao nastojanje da se postane sli\u010dan Kristu, a prava pobo\u017enost sastoji se u nasljedovanju Isusa. To je njegova novost – Svetost nije rezervirana samo za redovnike, sve\u0107enike, nego je svaki vjernik pozvan na svetost. Slijediti Krista temeljna je ideja Maruli\u0107eve duhovnosti koju predla\u017ee za sve stale\u017ee\u201c naglasio je dr. Parlov.<\/p>\n

Veli\u010dinu Maruli\u0107evog duhovnog stvarala\u0161tva i ‘philosophie Christi’ koju je najcjelovitije izlo\u017eio u svom djelu Evan\u0111elistar (1516. g., a neki povijesni izvori navode da je izdan 1487. g.) potvr\u0111uje i podatak kojega je iznio dr. Parlov – da je sv. Toma Moore, veliki humanist i mu\u010denik, kad se u tamnici pripremao za mu\u010deni\u010dku smrt, \u010ditao Evan\u0111elistar Marka Maruli\u0107a. To mu je bila literatura u pripravi za smrt. Tako\u0111er, sv. Franjo Ksaverski kad je i\u0161ao u misije, nosio je sa sobom Maruli\u0107evo djelo Institucije (1506., neki navode da je prvo izdanje 1498.). \u201eMaruli\u0107eva knjiga Institucije bile su Franji Ksaverskom brevijar, molitvenik i ud\u017ebenik\u201c istaknuo je dr. Parlov.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\u201eZa Maruli\u0107a je po\u017eeljan ljudski \u017eivot samo krepostan \u017eivot. Kreposti su u sredi\u0161tu njegovog zanimanja, ne teoretskog, spekulativnog, nego prakti\u010dnog, egzistencijalnog. To je i razlog \u0161to pi\u0161e svoju Instituciju, kao ilustraciju nauka prethodno iznesenog u Evan\u0111elistaru. U Instituciji predstavlja primjere onih koji su \u017eivjeli kreposti koje su nu\u017ene za ostvarenje autenti\u010dnog kr\u0161\u0107anskog \u017eivota, time i vje\u010dne sre\u0107e\u201c rekao je dr. Parlov, poru\u010div\u0161i da Maruli\u0107 uzvisuje kreposti, a \u201ekrepostan \u017eivot stavlja iznad \u010dovjekove uro\u0111ene obdarenosti, iznad svekolikog ljudskog znanja, svega ljudskog umije\u0107a i znanosti, budu\u0107i da o kreposnom \u017eivotu ovisi i \u017eivot vje\u010dni, \u010dovjekova vje\u010dna sre\u0107a\u201c.  <\/p>\n

\u201eDa je Maruli\u0107 bio Talijan ili Nijemac, mo\u017eda bi bio vi\u0161e valoriziran. Maruli\u0107 je za Hrvatsku ono \u0161to je Dante za Italiju ili Goethe za Njema\u010dku! Ne mo\u017eemo niti dovoljno naglasiti va\u017enost Maruli\u0107a. U jednom razgovoru s Francuzima, rekao sam da je Maruli\u0107 najve\u0107i kr\u0161\u0107anski humanist, ve\u0107i od Erazma Roterdamskog. A Erazmo je kao prvak humanista. Potkrijepio sam to njegovom u\u010deno\u0161\u0107u, makar se i Maruli\u0107 odu\u0161evio djelima Erazma. Rekao je da je Crkva u liku Erazma dobila novog sv. Jeronima. Bio je zadivljen ljepotom njegovog latinskog jezika. Da nije izgubljeno Maruli\u0107evo djelo poezije u sedam knjiga, oni koji su to imali u rukama ka\u017eu da bi kr\u0161\u0107anski svijet imao svoga Vergilija\u201c istaknuo je dr. Parlov. U izlaganju je kontekstualizirao Maruli\u0107ev govor o obitelji, jer \u201esvaki govor o obitelji vodi na koncepciju \u010dovjeka, pitanja \u0161to je i kakav je \u010dovjek, a od \u010dovjeka vodi do dru\u0161tva\u201c.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Opisuju\u0107i zna\u010dajke Maruli\u0107evog kr\u0161\u0107anskog humanizma kao permanentnog odgoja, dr. Parlov je rekao da Maruli\u0107 spada u vode\u0107e kr\u0161\u0107anske humaniste po napisanim djelima i utjecaju kojega je imao na svoje suvremenike i sljede\u0107e nara\u0161taje. Prema Maruli\u0107u, \u201ekr\u0161\u0107anska etika \u010dovjeku je zadana i darovana, ne mo\u017ee ju se niti smije kreirati prema vlastitom naho\u0111enju. Ona nadilazi \u010dovjeka jer joj je izvor u Bogu te je stoga najvi\u0161a od svih znanosti. Istinsku etiku nisu izmislili ljudi i ne mogu je mijenjati prema vlastitom naho\u0111enju\u201c rekao je dr. Parlov. \u201e\u010cinjenica da je sebe do\u017eivljavao kao kr\u0161\u0107anskog ili bolje re\u0107i, katoli\u010dkog humanistu, poticala ga je na javnu raspravu, na obranu i \u0161irenje kr\u0161\u0107anske vjere, tako da je postao istinski promicatelj kr\u0161\u0107anske vjere (propagator fidei acerrim). Sredi\u0161nja mu je nakana izlo\u017eiti i opravdati nu\u017enost kr\u0161\u0107anskog nauka, ukoliko je jedini koji vodi u \u017eivot vje\u010dni. Djela mu imaju apologetski zna\u010daj, no istodobno su ponuda i poziv na \u017eivljenje autenti\u010dnog kr\u0161\u0107anskog \u017eivota kako ga on shva\u0107a, na temelju prou\u010davanja Svetog pisma, djela crkvenih otaca i vlastitog duhovnog iskustva\u201c rekao je dr. Parlov.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\u201eMaruli\u0107 je bio laik, bio je kadar si\u0107i na gradske trgove i propovijedati ljudima obra\u0107enje. Jedan putopisac iz Venecije ka\u017ee da je Maruli\u0107 svoje prvo vi\u0111enje popratio slikom kako je Crkva u sceni pakla, da bi potaknuo na obra\u0107enje svoje suvremenike. To je veliki lik koji je zadu\u017eio nara\u0161taj\u201c naglasio je dr. Parlov, dodav\u0161i da se i u \u017eivotu Maruli\u0107a dogodio zaokret kojega njegov \u017eivotopisac Frano Bo\u017ei\u010devi\u0107 povezuje sa smr\u0107u Markovog brata \u0160imuna. \u201eMaruli\u0107 je oko 1483.\/1484. g. zaokrenuo \u017eivotni tijek. Njegova kasnija pisma otkrivaju sveta\u010dki lik Maruli\u0107a. U par mjeseci umiru mu dva brata i majka a on sve mirno predaje Bogu. Ima mir \u010dovjeka koji se uzda u Boga, u njegovu ljubav i milosr\u0111e. \u017divio je u slo\u017eenim okolnostima, kada su neki biskupi bili i politi\u010dari, nedostojni pozicije na kojoj su bili. Na \u0160oltu se povukao radi dubljeg duhovnog \u017eivota, \u0161to otvara i temu pustinja\u0161tva\u201c rekao je dr. Parlov, podsjetiv\u0161i da su svojevremeno i isusovci tra\u017eili od svojih zavoda da se u njima moraju \u010ditati Maruli\u0107ev Evan\u0111elistar i Institucije.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Maruli\u0107 kritizira humaniste koji su u sredi\u0161te stavili \u010dovjeka slu\u017ee\u0107i se isklju\u010divo iskustvom klasi\u010dne antike. \u201eMaruli\u0107 se predstavlja kao ba\u0161tinik i predstavnik tradicionalne katoli\u010dke teolo\u0161ke antropologije. Maruli\u0107 ne nudi definiciju kreposti, nego konstatira da su kreposti dar Bo\u017eji. Ideal je krepostan \u017eivot, ali ne krepost sama za sebe, nego ukoliko vodi do kr\u0161\u0107anske svetosti, tj. \u017eivotnog suobli\u010denja Kristu\u201c, rekao je predava\u010d.<\/p>\n

\u201eMaruli\u0107eva philosophia Christi identi\u010dna je s kr\u0161\u0107anskim naukom kojega on ponajprije pronalazi u Svetom Pismu. Za njega je kr\u0161\u0107anski odgoj ili kr\u0161\u0107anska etika, kako on naziva vlastitu philosophia Christi, najuzvi\u0161enija od svih znanosti, jer jedina mo\u017ee istinski urediti kr\u0161\u0107anski \u017eivot i pomo\u0107i \u010dovjeku da postigne svoju kona\u010dnu svrhu, vje\u010dnu sre\u0107u\u201c rekao je dr. Parlov. Naveo je i zna\u010dajke toga prakti\u010dnog \u0107udore\u0111a: \u201eHumanisti\u010dka philosophia Christi predstavlja se kao ostvarenje evan\u0111eoskih na\u010dela: zbog toga se nalazi vi\u0161e u osje\u0107ajima nego u silogizmima, vi\u0161e je \u017eivot nego rasprava, vi\u0161e je obra\u0107enje nego rasu\u0111ivanje, nadahnu\u0107e vi\u0161e nego erudicija. Philosophia Christi izjedna\u010duje se s  evan\u0111eoskim naukom te je humanisti definiraju kao obnovu autenti\u010dne, izvorne dobre \u010dovjekove naravi. Za kr\u0161\u0107anske humaniste Isus Krist je jedini uzor i arhetip pona\u0161anja \u010diji je klju\u010d upoznavanja u evan\u0111eljima\u201c rekao je dr. Parlov.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Maruli\u0107 smatra da kreposti trebaju pratiti djela pravednosti, ali ni ta djela, \u201ekoliko god uzvi\u0161ena bila, ne bi bila dostatna da se zaslu\u017ei vje\u010dni \u017eivot, kad ih ne bi pratila bo\u017eanska milost, tj. Kristove zasluge. Maruli\u0107 pi\u0161e: \u201eNije dovoljno na\u0161e o\u010di\u0161\u0107enje, tj. uzdr\u017eljivost od grijeha: ako ne pristupe tomu zasluge Kristove, ne\u0107emo zaslu\u017eiti da u\u0111emo u kraljevstvo nebesko\u201c. Isti\u010de i da su sveci primjer kako hoditi za Kristom, ali i \u201epoziv kr\u0161\u0107anima da ih nasljeduju, jer nasljeduju\u0107i njih, nasljeduje se Isus Krist. I to je cilj Maruli\u0107eve Institucije. U hodu za istinskim junacima ljudskog roda, kr\u0161\u0107anskim svecima, ostvaruje se suobli\u010denost Isusu Kristu, a time i najdublji smisao ljudskog \u017eivota na zemlji\u201c rekao je dr. Parlov, istaknuv\u0161i: \u201ePotraga za idealom ljudskog \u017eivota op\u0107enito, u Maruli\u0107evoj viziji kr\u0161\u0107anskog \u017eivota, postaje potraga za autenti\u010dnim licem Isusa Krista, Bogo\u010dovjeka, univerzalnog \u010dovjeka\u201c.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Imaju\u0107i na umu \u010dovjekov cilj, vje\u010dni \u017eivot, \u201eMaruli\u0107 je zabrinut za \u010dovjekovo vje\u010dno odre\u0111enje. Svaki kr\u0161\u0107anin treba urediti i voditi vlastiti \u017eivot vo\u0111en mi\u0161lju: \u0161to mi to koristi za \u017eivot vje\u010dni? Vje\u010dno spasenje je motiv svakog ljudskog djelovanja i glavna \u010dovjekova briga\u201c rekao je dr. Parlov, podsjetiv\u0161i na misao Maruli\u0107a: \u201eJa doista ne znam ima li i\u0161ta korisnije za kr\u0161\u0107anina nego da se \u010desto prisje\u0107a onoga \u0161to \u0107e biti na kraju i da to stalno dr\u017ei na pameti. To nas odvra\u0107a od poroka, poti\u010de na krepostan \u017eivot\u2026 da preziremo \u0161to je prolazno a \u017eudimo za onim \u0161to je vje\u010dno\u201c. \u201eKrist je postao \u010dovjekom kako bi svoj bo\u017eanski \u017eivot udijelio \u010dovje\u010danstvu i kako bi ga oslobodio od tiranije \u0111avla. Kristovo utjelovljenje ti\u010de se svakog \u010dovjeka. Stoga u svojim djelima, osobito u Evan\u0111elistaru napisanom za sve ljude, Maruli\u0107 zahva\u0107a svako podru\u010dje ljudskog \u017eivota i dr\u017ei da \u010dovjek hode\u0107i za Kristom mo\u017ee nadi\u0107i samog sebe\u201c rekao je dr. Parlov. <\/p>\n

Predava\u010d je istaknuo da \u201eMaruli\u0107 svojim savjetima nastoji pomo\u0107i kako bi svakodnevni \u017eivot doista bio i kr\u0161\u0107anski\u201c. Stoga Maruli\u0107 poglavlja Evan\u0111elistara posve\u0107uje braku, izboru supruge, ljubavi prema \u017eeni, du\u017enostima mu\u017ea i \u017eene, upravljanju obitelji i odgoju djece. \u201eNa tragu onoga \u0161to o ljudskom i vjerskom odgoju govori Sveto pismo i ota\u010dka tradicija, Maruli\u0107 savjetuje nagradu i kaznu, pohvalu i prijekor, odgoj za krepostan \u017eivot potkrijepljen primjerima jer ‘rije\u010di poti\u010du, a primjeri privla\u010de’. Kao ustrajan \u010ditatelj Svetog pisma, Maruli\u0107 je mogao lako otkriti kako Bog odgaja svoj narod poukom koja ide za krepo\u0161\u0107u te prijekorom i kaznom koja te\u017ei popravljanju i obra\u0107enju. Utemeljenjem kr\u0161\u0107anske etike na krepostima, sve u pogledu kona\u010dnog cilja, a to je \u017eivot vje\u010dni, Maruli\u0107 je zanimljiv i aktualan autor i za na\u0161e vrijeme\u201c poru\u010dio je dr. Parlov. <\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Marko Maruli\u0107 vodi se kao Sluga Bo\u017eji Splitske Crkve za kojega je splitsko – makarski nadbiskup Frane Frani\u0107 pokrenuo proces beatifikacije. \u201eNa\u017ealost, nikad nije odre\u0111en netko tko bi slu\u017ebeno vodio taj proces\u201c rekao je dr. Parlov. Pozitivnim smatra \u0161to je u Splitu 1995. g. utemeljen Marulianum, centar za prou\u010davanje \u017eivota i djela Maruli\u0107a. Plod rada tog Instituta su tiskana djela i vi\u0161e od 20 zbornika posve\u0107enih \u017eivotu i djelima Maruli\u0107a, njegovom utjecaju na humaniste, suvremenike i nara\u0161taje.<\/p>\n

Me\u0111u razloge nedovoljno dubljeg poznavanja ba\u0161 teolo\u0161ko-crkvene misli i katoli\u010dke duhovnosti Maruli\u0107a u \u0161irim krugovima, dr. Parlov ubraja i \u010dinjenicu da se \u201eMaruli\u0107em nije smjelo baviti\u201c, a pothvati izdavanja njegovih djela i\u0161li su iz civilnog podru\u010dja. \u201eU 19. st. Sakcinski je proglasio Maruli\u0107a ocem hrvatske knji\u017eevnosti i odlu\u010dilo se tiskati njegova djela. Ali stalno se nagla\u0161avalo da je on renesansni autor. Ne da se nije isticala, nego namjerno se pre\u0161u\u0107ivala Maruli\u0107eva crkvenost i religioznost. Vlast ina\u010de ne bi dala novac. Trebalo je novaca za tiskati njegova djela. Kada je 1987. g. iza\u0161la njegova Institucija na hrvatskom jeziku u tri sveska, u Slobodnoj Dalmaciji bio je veliki naslov ‘Maruli\u0107 na loma\u010di’. Jer Kongregacija ima indeks knjiga koje treba prije objave malo ‘dodirnuti’, a jedna njegova knjiga zavr\u0161ila je u sjeni. Trebalo je prikazati Maruli\u0107a kao neku opoziciju prema Crkvi da bi oni dobili novce za tisak njegovih knjiga. A Maruli\u0107 je bio crkveni \u010dovjek! Sin Crkve samo takav!\u201c zaklju\u010dio je dr. Parlov.  <\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Dr. Mladen Parlov ba\u0161 se ex professo, znanstveno, sustavno istra\u017eiva\u010dki, bavi Maruli\u0107evom teologijom. Prije njega, na Maruli\u0107u je doktorirao \u0161ibenski sve\u0107enik Sre\u0107ko Diomarti\u0107 na Gregoriani 1946. g. Bosanski franjevac Bono Leki\u0107 1976. g. nije dovr\u0161io doktorat o Maruli\u0107u. Nakon dr. Parlova, a na njegovu preporuku, na Maruli\u0107u je doktorirao fra Miljenko \u0160teko, provincijal Hercegova\u010dke franjeva\u010dke provincije. U Zadru trenutno jedan mladi\u0107 radi na doktoratu o Maruli\u0107u. \u201eMaruli\u0107 je posve okrenut konkretnom \u017eivotu te se otkriva kao vrstan didakti\u010dar, pedagog i duhovni u\u010ditelj koji i danas ima \u0161to za re\u0107i\u201c poru\u010dio je dr. Parlov.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Nadbiskup Pulji\u0107 zahvalio je dr. Parlovu na izvrsnom predavanju te je podsjetio: \u201eVidjelo se nedavno na reformi \u0161kolstva koliko Maruli\u0107 nije odu\u0161evljeno primljen od onih koji ne gledaju dobro na Crkvu, crkvene ljude i crkvenu kulturu. Maruli\u0107 je bio stavljen u stranu. Obrazlo\u017eili su to: ‘Nemojmo djecu optere\u0107ivati latinskim’. Kao da nemamo prijevoda. Javili su se pritisci nekih profesora i znanstvenika pa je onda u\u0161la samo Judita u popis literature za lektiru. U to vrijeme u propovijedi mise koju sam predvodio u Mariji Bistrici (na hodo\u010da\u0161\u0107u Hrvatske vojske i policije, 2017. g.) rekao sam: \u201eMa tko se usudio oca na\u0161e knji\u017eevnosti staviti u stranu!? Zamislite kada bi Nijemci odstranili Goethea ili Talijani Dantea!? Kuda to vodi?\u201c. Joki\u0107 (tada\u0161nji voditelj kurikularne reforme) na\u0161ao se prozvanim i \u010dak je javno rekao da sam to izmislio, da nije istina da je Maruli\u0107 izostavljen. Kasnije su samo spomenuli da je Judita uvr\u0161tena. \u010cestitam \u0161to u Splitu postoji institucija Marulianum, da se \u0161iri i da ponovno otkrivamo svoga velikana Maruli\u0107a, kao \u0161to smo mnoge zaboravili. \u010cestitam da se Maruli\u0107a \u0161iri u svim vidovima! A kako bi tek u\u0161ao u program lektire da je Maruli\u0107 progla\u0161en bla\u017eenim?\u201c zaklju\u010dio je u obra\u0107anju prisutnima o temi Maruli\u0107a zadarski nadbiskup Pulji\u0107.<\/p>\n

Ines Grbi\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U izlaganju \u201eMarko Maruli\u0107 – u\u010ditelj obiteljskih vrednota; Maruli\u0107ev prijedlog kr\u0161\u0107anskog odgoja\u201c kojega je na 43. katehetskom danu Zadarske nadbiskupije …<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":10,"featured_media":35673,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0},"categories":[1],"tags":[],"aioseo_notices":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/09\/P1015003.jpg","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/35672"}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=35672"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/35672\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":35690,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/35672\/revisions\/35690"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/35673"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=35672"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=35672"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=35672"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}