{"id":34916,"date":"2019-07-12T17:13:31","date_gmt":"2019-07-12T16:13:31","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=34916"},"modified":"2019-07-12T17:26:18","modified_gmt":"2019-07-12T16:26:18","slug":"zadar-crkva-sv-marije-dr-don-zdenko-dundovic-vjera-sv-benedikta-obiljezila-je-stoljeca-nakon-njega-i-promijenila-svijet-u-kojem-je-zivio","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=34916","title":{"rendered":"ZADAR, CRKVA SV. MARIJE: Dr. don Zdenko Dundovi\u0107: \u201eVjera sv. Benedikta obilje\u017eila je stolje\u0107a nakon njega i promijenila svijet u kojem je \u017eivio\u201c"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Blagdan sv. Benedikta, utemeljitelja Benediktinskog reda, sve\u010dano je proslavljen u \u010detvrtak 11. srpnja u crkvi sv. Marije u Zadru kod benediktinskih koludrica samostana sv. Marije koje su najstarija hrvatska redovni\u010dka zajednica. Svojim skoro tisu\u0107ljetnim postojanjem (samostan sv. Marije \u017eivi u kontinuitetu od 1066. g.) druga su najstarija \u017eenska benediktinska redovni\u010dka zajednica u svijetu. Sve\u010dano ve\u010dernje misno slavlje predvodio je dr. don Zdenko Dundovi\u0107, ravnatelj Teolo\u0161ko \u2013 katehetskog odjela na Sveu\u010dili\u0161tu u Zadru.<\/p>\n

\"\"<\/a>\u201eSv. Benedikt je izvanredan primjer \u010dovjeka vjernika, \u010dovjeka koji je nadvladao svaku ljudsku potrebu za samopotvr\u0111ivanjem, kako to \u010desto mi ljudi ho\u0107emo i kako nam je potrebno da bismo vidjeli svoju vlastitu vrijednost ili da bismo se u\u010dvrstili, etablirali u nekom dru\u0161tvu ili zajednici kojoj pripadamo. Sv. Benedikt \u010dinio je potpuno suprotno\u201c rekao je dr. Dundovi\u0107, podsjetiv\u0161i da je Benedikt pripadao bogatoj, imu\u0107noj obitelji koja ga je poslala na \u0161kolovanje u Rim.<\/p>\n

\"\"<\/a>\u201eSv. Benedikt razo\u010darao se onim \u0161to je vidio u Rimu. Nisu ga razo\u010darali ni Goti ni Vizigoti ni Langobardi, nego razo\u010darali su ga kr\u0161\u0107ani, biskupi, sve\u0107enici, profesori koje je slu\u0161ao. Jer puno toga su pri\u010dali, a malo toga \u010dinili. Zapravo, \u010dinili su potpuno suprotno od onoga \u0161to su govorili\u201c upozorio je don Zdenko. Ako \u010ditate Pravilo sv. Benedikta, vidi se da se sve u \u017eivotu sv. Benedikta svodilo na poniznost i poslu\u0161nost. Njegova pravila su tako sastavljena. On kazuje: ‘Ako \u017eeli\u0161 i\u0107i poniznim putem, onda mora\u0161 znati \u0161utjeti. Ako ho\u0107e\u0161 biti ponizan, gledaj u tlo. Ako ho\u0107e\u0161 biti ohol, onda se puno smij, puno pri\u010daj, nikad ne razmi\u0161ljaj’. Svijet u kojem mi \u017eivimo, po duhu vremena i svojim te\u0161ko\u0107ama isti je kao i svijet iz vremena sv. Benedikta, rekao je don Zdenko.<\/p>\n

\"\"<\/a>\u201eU 5. st. propada veliko i sna\u017eno Rimsko carstvo, dolaze novi narodi, ra\u0111a se nemoral, dolazi do velikih kriza u svakom pogledu. Sna\u017ene krize zahvatile su i Crkvu. Ali, vjera jednog \u010dovjeka, a to je sv. Benedikt, podigla je ponovno duh Bo\u017eje Crkve! Samo jednog \u010dovjeka! Jer Bog ne treba silna mno\u0161tva, velike grupe, velike buke. Gospodin dolazi kroz lahor, nje\u017enost, kroz blagi povjetarac, ka\u017ee Sveto Pismo. Ali Bog ostavlja duboki pe\u010dat na svakoga koga dotakne. Ovaj svijet \u017eeli pokazati silu. U ovom svijetu sve je vezano za vlast. Ljudi ovoga svijeta vole da ih se naziva vlastodr\u0161cima. Isus ka\u017ee u\u010denicima, ‘Vi nemojte \u010diniti tako’. Ni 2000 godina nakon \u0161to je Isus to izrekao, jo\u0161 uvijek nismo nau\u010dili poslu\u0161ati Gospodina Krista. Mi se i dalje oslovljavamo s preuzvi\u0161eni, vele\u010dasni, pre\u010dasni itd., a nedostaje nam ljubavi, istine i milosr\u0111a. Zbog toga svijet trpi. Jer Isus je rekao da \u0107e svijet najvi\u0161e trpjeti zbog \u010dovjekovog grijeha. Psalam ka\u017ee, ‘Gospodine, na\u0161i nas prijestupi taru’. Dakle, grijesi na\u0161i nas satiru. Priti\u0161\u0107e nas zlo koje \u010dinimo\u201c upozorio je propovjednik, u tom kontekstu pojasniv\u0161i \u010destu misao u ovom vremenu.<\/p>\n

\"\"<\/a>\u201eMi danas vi\u010demo kako se Europa odrekla kr\u0161\u0107anstva, kako vi\u0161e nema vjere. Isto tako je bilo i u vrijeme sv. Benedikta. Ali, u njemu, kao osobi, pojedincu, bilo je vrlo sna\u017ene vjere. Vjere koja je obilje\u017eila stolje\u0107a nakon sv. Benedikta! Vjere koja je promijenila svijet u kojem je \u017eivio. Dakle, govorimo o jednom \u010dovjeku! Zato sv. Benedikt za nas ima vrlo sna\u017enu poruku. A to je, nemoj gledati \u0161to se oko tebe doga\u0111a. Nemoj kukati nad svojim \u017eivotom, nego kreni putem \u017eivota i istine, a to je Isus Krist. ‘I na\u0107i \u0107e\u0161 mir du\u0161i svojoj’, ka\u017ee Gospodin. Ali ne samo mir, nego u tom trenutku \u010dovjek ra\u0111a svoju svetost i postaje zaista slika Bo\u017eja, a to u kona\u010dnici svatko od nas jest. To je prva zamisao, prva Bo\u017eja ideja s nama – da budemo njegova slika na ovom svijetu. Tek tada mo\u017eemo ne\u0161to promijeniti\u201c poru\u010dio je dr. Dundovi\u0107.<\/p>\n

\"\"<\/a>Istaknuo je misao sv. Pavla iz navje\u0161tene Poslanice Efe\u017eanima: ‘Bra\u0107o, podnosite jedni druge u ljubavi’. \u201eNeki put \u010dovjek treba i podnijeti drugoga. Naravno, ne odgovaraju nam svi ljudi na isti na\u010din. To je normalno. I Gospodin je to znao. Na kraju krajeva, Isus je rekao: ‘O rode opaki, dokle mi vas je trpjeti’. Dakle, Bog razumije na\u0161u ljudsku slabost. Ali sv. Pavao, koji je tako\u0111er pro\u0161ao sna\u017eno iskustvo obra\u0107enja i duboko iskustvo vjere, ka\u017ee: ‘Bra\u0107o, ljubav iznad svega’. Ta ljubav onda mo\u017ee \u010dovjeka osposobiti za sna\u017eni dar vjere. Onaj dar vjere koji je imao sv. Benedikt\u201c istaknuo je predvoditelj slavlja.<\/p>\n

\"\"<\/a>\u201eGoti su provalili u Italiju 542. g. i potpuno je zauzeli. Njihov kralj zvao se Totila. Do\u0161ao je bahato pred sv. Benedikta u Montecassino i htio je sru\u0161iti samostan. Onda mu je Benedikt prorokovao trenutak njegove smrti. I doista, tako se i dogodilo. Taj veliki sveti \u010dovjek pokazao je ono \u0161to ka\u017ee Sveto Pismo: ‘Vrata paklena ne\u0107e je nadvladati’. Neki put mislimo da stvari ovise o nama. Ne ovise. Neki put mislimo da \u0107emo mi u Crkvi ne\u0161to silno posti\u0107i ili da \u0107e sve nestati ako mi ne\u0161to ne napravimo. Ne\u0107e. Bog je onaj koji vodi svoju Crkvu! Duh Bo\u017eji je onaj koji joj daje snagu!<\/p>\n

\"\"<\/a>Kroz zadarski benediktinski samostan sv. Marije tijekom proteklih stolje\u0107a pro\u0161lo je toliko redovnica i sve\u0107enika. Bilo je i kriza, ru\u0161enja, raznih nevolja, ali – jo\u0161 uvijek tu stoji, jo\u0161 uvijek je tu! Dakle, Bog je onaj koji vodi povijest svoga naroda, povijest Crkve, vodi povijest svakoga od nas. Bog otvara svoje veliko i milosrdno srce i pru\u017ea nam utjehu. Zato ka\u017ee Gospodin: ‘Ako \u017eeli\u0161 biti najve\u0107i, ako \u017eeli\u0161 \u017eivjeti doista puninu \u017eivota, onda budi poslu\u017eitelj svima’. Trebamo se upitati jesmo li kao vjernici spremni poslu\u0161ati tu Bo\u017eju poruku. Je li meni va\u017enije moje ja, moj ugled, neka moja umi\u0161ljena veli\u010dina, va\u017enost ili mi je va\u017enije da se Bog proslavlja kroz svakoga. Ako je to, ima nade za nas. Ali ako smo sebe stavili ispred Boga, onda smo ve\u0107 osudili sami sebe na propast. Tako je uvijek bilo i tako \u0107e biti. Zato molimo Gospodina da nam prosvijetli pamet, razum i da nam udijeli duha mudrosti\u201c potaknuo je dr. Dundovi\u0107.                             <\/p>\n

\"\"<\/a>Propovjednik je istaknuo i pohvalio i mladena\u010dki duh sv. Benedikta, da je ve\u0107 u svojoj mladoj dobi opredijelio svoj \u017eivot za Boga. \u201eBenedikt, taj mladi \u010dovjek koji je u \u017eivotu mogao izabrati kakav god put: mogao je nositi najfinije odje\u0107e onoga vremena, jesti najbolja jela i piti najbolja pila, odabrao je jednu potpuno nelogi\u010dnu situaciju svakodnevice i svoga \u017eivota, u odnosu na vrijeme u kojem je \u017eivio. Oti\u0161ao je u planine, u mjesto daleko od Rima i tamo se povukao u osamu, samo\u0107u. Htio je biti potpuno predan Bogu, kako ka\u017ee sam sv. Benedikt, i to je ukorijenio u svoja pravila. Mi svaki dan imamo prigode biti potpuno predani Bogu. Nitko nam to ne brani.<\/p>\n

\"\"<\/a>Ali, zanimljivo je da unato\u010d toj slobodi koju posjedujemo – potpuno se dati Gospodinu, potpuno poku\u0161ati svojim \u017eivotom proslaviti Boga – jo\u0161 uvijek \u010deznemo za vlastitim utvr\u0111ivanjem, za priznanjima. Jo\u0161 uvijek nas veseli kada netko primijeti na\u0161 vrijedan rad. Jo\u0161 uvijek volimo pohvalu, volimo kada nas ljudi hvale, kad smo uva\u017eeni u dru\u0161tvu. Vi\u0161e volimo biti dame i gospoda, nego ljudi bez imena, potpuno nepoznati, samozatajni, skriveni. A to je u korijenu Kristove poruke\u201c naglasio je don Zdenko, potvrdiv\u0161i to i Isusovom poukom njegovih u\u010denika, \u0161to je i navje\u0161teno u Evan\u0111elju na sve\u010dev blagdan. \u201eTo je va\u017eno jer Isus ide u Jeruzalem gdje \u0107e podnijeti muku, stra\u0161no trpjeti i gdje \u0107e biti ubijen. I cijelim putem Isus svojim u\u010denicima govori o potrebi preobrazbe \u010dovjeka iz tjelesnoga u duhovno, u potpuno ispunjenje i izvr\u0161enje O\u010deve volje. A apostoli pri\u010daju o tome tko \u0107e od njih biti ve\u0107i u Kraljevstvu Bo\u017ejem!<\/p>\n

\"\"<\/a>Tako je i danas u Crkvi. Mislim da nema sve\u0107enika koji nije barem jedanput pomislio: ‘E, kad bih ja bio biskup’ ili redovnice da je pomislila: ‘E, da je meni biti \u010dasna majka’. Svatko od nas nosi tu potrebu u sebi, jer to je ljudski. Ne treba se tome \u010duditi i ljude zbog toga suditi. Ali, Isus Krist ka\u017ee da je bolje izabrati drugo. U no\u0107i u kojoj \u0107e pretrpjeti agoniju, Isus pere noge svojim u\u010denicima i ka\u017ee im: ‘Razumijete li \u0161to sam vam u\u010dinio? Jeste li shvatili za\u0161to je to?’. To je vrlo bitno\u201c poru\u010dio je don Zdenko, istaknuv\u0161i da je sv. Benedikt vrlo dobro kao mlad \u010dovjek razumio Rije\u010d Bo\u017eju, \u0161to zna\u010di biti mudar, razborit i dobro razlu\u010diti \u0161to je za osobu korisno.<\/p>\n

\"\"<\/a>\u201eZato je papa Grgur Veliki koji je sna\u017eno \u0161tovao lik sv. Benedikta, na tragu njegove pobo\u017enosti rekao da Bog neki put mladom \u010dovjeku jasnije progovara nego odraslom. Na kraju krajeva i apostol Ivan, koji je bio najdra\u017ei Isusov u\u010denik, bio je i najmla\u0111i. Njegovo Evan\u0111elje je najsna\u017enije! Ivan koji je bio najmla\u0111i, a \u010desto znamo re\u0107i kako mladi ljudi ni\u0161ta ne znaju, kako su nespretni, ovakvi i onakvi, dao je Crkvi najsadr\u017eajnije, najbogatije Evan\u0111elje. Evan\u0111elje koje je potpuno razli\u010dito od ostala tri evan\u0111elja, jer Ivan je prodro u nutrinu Bo\u017eje rije\u010di. Na isti na\u010din to je \u010dinio i sv. Benedikt – prodirao je u dubinu i nutrinu Bo\u017eje rije\u010di, potvr\u0111ivao je djelima i konkretno ostvario u svom \u017eivotu\u201c poru\u010dio je dr. don Zdenko Dundovi\u0107.<\/p>\n

Ines Grbi\u0107<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a>\"\"<\/a>\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a>\"\"<\/a>\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a>\"\"<\/a>\"\"<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a>\"\"<\/a>\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a>\"\"<\/a>\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a>\"\"<\/a>\"\"<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a>\"\"<\/a>\"\"<\/a>\"\"<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a>\"\"<\/a>\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Foto: I. Grbi\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Blagdan sv. Benedikta, utemeljitelja Benediktinskog reda, sve\u010dano je proslavljen u \u010detvrtak 11. srpnja u crkvi sv. Marije u Zadru kod …<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":10,"featured_media":34918,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0},"categories":[1],"tags":[],"aioseo_notices":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/07\/P1013774.jpg","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/34916"}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=34916"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/34916\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":34962,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/34916\/revisions\/34962"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/34918"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=34916"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=34916"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=34916"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}