{"id":34221,"date":"2019-06-01T22:58:35","date_gmt":"2019-06-01T21:58:35","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=34221"},"modified":"2019-06-01T23:04:17","modified_gmt":"2019-06-01T22:04:17","slug":"zadar-dan-katehetike-studenata-na-sveucilistu-u-zadru-o-temi-suvremene-migracije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=34221","title":{"rendered":"ZADAR: Dan katehetike studenata na Sveu\u010dili\u0161tu u Zadru o temi ‘Suvremene migracije’"},"content":{"rendered":"
\"\"<\/a>Dan katehetike koji su organizirali studenti Teolo\u0161ko-katehetskog odjela Sveu\u010dili\u0161ta u Zadru pod geslom ‘Zar sam ja \u010duvar brata svoga’ (Post 4,9) odr\u017ean je u petak 31. svibnja u dvorani Studentskog doma u Zadru. O temi ‘Suvremene migracije’ izlaganja su odr\u017eali profesori sa Sveu\u010dili\u0161ta u Zadru: dr. Vikica Vujica s Teolo\u0161ko – katehetskog odjela, dr. Branko Kasalo s Odjela za povijest i dr. Branimir Vukosav s Odjela za geografiju. Studenti su predstavili rezultate ankete koju su o  odnosu prema migracijama proveli na zadarskom sveu\u010dili\u0161tu.<\/strong><\/h5>\n
\"\"<\/a>U izlaganju \u201ePrihvatiti, za\u0161tititi, promovirati i integrirati\u201c dr. Vujica je predstavila odnos Sveto Pismo i izbjeglice, nastanak Svjetskog dana migranata i izbjeglica te odnos Papa prema migrantima i izbjeglicama. Istaknula je da je \u017eidovski narod zemlju do\u017eivljavao kao Bo\u017eji dar, a ne prihvatiti prido\u0161licu zna\u010dio je u nebo vapiju\u0107i grijeh. Svjetski dan migranata i izbjeglica Crkva obilje\u017eava od 2005. g. No, prvotno je Dan migracija utemeljio papa Pio X. 1914. g., potresen velikim migracijama talijanskog stanovni\u0161tva, osobito u SAD. Od 1876. do 1976. g. iz Italije je iselilo 27 milijuna ljudi. <\/strong><\/h5>\n
\"\"<\/a>Papa Benedikt XV. s Pismom ‘Bol i zabrinutost’ poziva talijanske biskupe da osvijeste vjernike na patnje sunarodnjaka i da se skuplja novac u prilog pastoralnim djelatnicima za talijanske migrante i za Koled\u017e koji je utemeljen u Rimu za formiranje misionara za emigraciju. Prvi Dan migranata obilje\u017een je prve korizmene nedjelje, 21. velja\u010de 1915. g. Papa Pio XII. apostolskom konstitucijom ‘Exsul Familia’ 1952. g. preporu\u010duje da se Godi\u0161nji dan ‘Pro emigranti’ pro\u0161iri i na emigrante iz drugih naroda i da se obilje\u017eava u cijelom svijetu prve nedjelje adventa. Papa Pavao VI. 1969. g. potvr\u0111uje va\u017enost da se Dan migranata obilje\u017eava na svjetskoj razini i za sve migrante. Prema uputi ‘Erga migrantes caritas Christi’ iz 2004. g. taj Dan treba pro\u0161iriti i na izbjeglice. Biskupske konferencije i Isto\u010dne katoli\u010dke crkve utemeljile su datum za ‘Dan (tjedan) migranata i izbjeglica’ na na\u010din koji dopu\u0161taju lokalni uvjeti. Od 2005. g. taj dan se slavi kao ‘Svjetski dan izbjeglica i migranata’ za Crkvu u cijelom svijetu, druge nedjelje nakon Bogojavljenja. Na zahtjev mnogih biskupskih konferencija, papa Franjo je promijenio datum, pa \u0107e se ubudu\u0107e Svjetski dan izbjeglica i migranata obilje\u017eavati druge nedjelje u rujnu. Ovogodi\u0161nji Svjetski dan izbjeglica i migranata \u0107e se obilje\u017eiti 29. rujna 2019. g.<\/strong><\/h5>\n
\"\"<\/a>Dr. Vujica je rekla da se Magna Chartom pastorala migranata smatra konstitucija Exsul Familia pape Pija XII. Papa je izabrao taj naslov u odnosu na Svetu nazaretsku obitelj koja je bila prisiljena na nasilnu migraciju. U njoj Papa poziva na dobrodo\u0161licu tih ljudi, poziva na prihva\u0107anje stranaca, prognanika i izbjeglica. Isti\u010de kako \u201enikada nije postojalo razdoblje u kojem Crkva nije bila aktivna u korist migranata, raseljenih, prognanih i izbjeglica\u201c.<\/strong><\/h5>\n
\"\"<\/a>I papa Ivan Pavao II. posvetio je pozornost migrantima. U enciklici Laborem exercens (1982.) isti\u010de pravo za ljude u potrebi da tra\u017ee bolje mogu\u0107nosti izvan zemlje porijekla. Za Svjetski dan migranata 2001. g. rekao je: \u201eCrkva priznaje svakom \u010dovjeku dvostruko pravo, tj. mogu\u0107nost napu\u0161tanja svoje zemlje i mogu\u0107nost ulaska u drugu, u potrazi za boljim \u017eivotnim uvjetima. Me\u0111utim, neselektivna primjena ovog prava mo\u017ee uzrokovati \u0161tetu i predrasude op\u0107em dobru zajednica koje prihva\u0107aju migrante\u201c. <\/strong><\/h5>\n
\"\"<\/a>Umirovljeni papa Benedikt XVI. 2006. g. poziva \u201era\u0161iriti ruke i srce svakoj osobi, iz koje god zemlje dolazila\u201c, ali i da treba \u201eostaviti autoritetima odgovornost javnog \u017eivota kako bi uspostavile neophodne zakone za zdravi su\u017eivot\u201c. Migracije vidi kao izazov i resurs. Za Svjetski dan migranata i izbjeglica 2013. g. istaknuo je da su \u201eMigracije: hodo\u010da\u0161\u0107e vjere i nade\u201c te da \u201esvaka zemlja ima pravo regulirati dolazak izbjeglica (protok izbjeglica) i provoditi politike koje diktiraju op\u0107e potrebe zajedni\u010dkog dobra, ali uvijek jam\u010de\u0107i po\u0161tovanje i dostojanstvo svake ljudske osobe\u201c. U tom pismu isti\u010de da se prije prava na odlazak, reafirmira pravo na ostanak, imati uvjeta ostati u vlastitoj zemlji, ponavljaju\u0107i s Ivanom Pavlom II. da je \u201eprimarno pravo \u010dovjeka \u017eivjeti u vlastitoj domovini: pravo koje postaje djelotvorno samo ako se konstantno dr\u017ee pod kontrolom \u010dimbenici koji poti\u010du na migraciju\u201c. O pravu na ostanak u vlastitoj zemlji osobito govore afri\u010dki biskupi.<\/strong><\/h5>\n
\"\"<\/a>Benedikt XVI. ka\u017ee da su danas mnoge migracije posljedica ekonomske nesigurnosti, nedostatka temeljnih dobara, prirodne katastrofe, ratova i socijalnih nemira te upozorava: \u201eUmjesto hodo\u010da\u0161\u0107a potaknutog povjerenjem, vjerom i nadom, migracija postaje ‘kalvarija’ za opstanak, gdje se \u010dini da su mu\u0161karci i \u017eene vi\u0161e \u017ertava nego autori i odgovorni za njihove migracijske pothvate\u201c. Integracija ostaje va\u017eno pitanje, \u201eput integracije uklju\u010duje prava i du\u017enosti, pa\u017enju i brigu prema migrantima tako da imaju pristojan \u017eivot, ali i pa\u017enju migranata na vrijednosti koje nudi dru\u0161tvo u koje su uklju\u010deni\u201c. <\/strong><\/h5>\n
\"\"<\/a>\u201e\u010cini se kako je papa Franjo cijeli svoj pontifikat posvetio govoru o migrantima, izbjeglicama, op\u0107enito ljudima s margine. Klju\u010dne rije\u010di Franjina pontifikata su: prihvatiti, za\u0161tititi, promovirati i integrirati\u201c rekla je dr. Vujica, podsjetiv\u0161i na poruku pape Franjo tijekom Puta kri\u017ea 2016. g.: \u201eKako ne vidjeti lice Gospodina u milijunima izbjeglica, prognanika i raseljenih koji o\u010dajni\u010dki bje\u017ee od u\u017easa rata, progona i diktature?\u201c. Smatra da svaka osoba ima pravo migrirati, ali Papa ka\u017ee da je istovremeno neophodno jam\u010diti da narodi koji ih primaju \u201ene osje\u0107aju prijetnju za vlastitu sigurnost, vlastiti kulturni identitet i vlastitu socio-politi\u010dku ravnote\u017eu. S druge strane, migranti ne smiju zaboraviti da imaju du\u017enosti po\u0161tivati zakone, kulturu i tradiciju Zemalja u kojima su prihva\u0107eni\u201c.  U avionu na povratku iz \u0160vedske, 2016. g. papa Franjo rekao je da se \u201eteoretski ne mo\u017ee zatvoriti srce pred prognanikom, ali potrebna je i razboritost vladaju\u0107ih: moraju biti vrlo otvoreni i primiti ih, ali i kalkulirati kako ih smjestiti, jer prognanika se ne mora samo primiti, nego ga treba i integrirati. Opasno je kada se jedna kultura ne razvija u odnosu s drugom kulturom, a najbolji savjet je opreznost\u201c. <\/strong><\/h5>\n
\"\"<\/a>\u201eU ovogodi\u0161njoj 105. poruci za Svjetski dan migranata i izbjeglica \u201eNe radi se samo o migrantima\u201d, papa Franjo \u017eeli podsjetiti kako njegovi stalni apeli u prilog migrantima, prognanicima, raseljenima i \u017ertvama trgovine ljudima moraju biti shva\u0107eni kao zabrinutost za sve stanovnike egzistencijalnih periferija. Gladni, \u017eedni, stranac, besku\u0107nik, bolesnik, zatvorenik koji kuca na na\u0161a vrata je sam Isus koji tra\u017ei da mu se pomogne\u201c rekla je dr. Vujica.<\/strong><\/h5>\n
\"\"<\/a>\u201ePapa Franjo pozvao je europske \u017eupe da otvore svoja vrata i prihvate ljude u potrebi. Biskupska konferencija Italije odgovorila je projektom ‘Za\u0161ti\u0107en. Prognanik u mojoj ku\u0107i’, da stvori inkluzivni ambijent koji \u0107e olak\u0161ati integraciju migranata u dru\u0161tvu. Odgovor nije jednoglasan. Dio katolika ne dijeli taj pristup i pokazuje da je migracija podijeljena tema unutar politike i Crkve. Izazov \u0107e biti kako pomiriti dio katolika koji se boji epohalnih promjena, kao \u0161to su migracijski pokreti, s vrijednostima Evan\u0111elja\u201c rekla je dr. Vujica. Navela je primjere kako su redovnice u samostan primile Sirijce, neki pojedinci u svoje obitelji primile su migrante, talijanski caritas ima projekte integracije.<\/strong><\/h5>\n
\"\"<\/a>U izlaganju ‘Uzroci migracija’, dr. Kasalo je opisao kronologiju Arapskog prolje\u0107a, 2010. g. u Tunisu, od 2011. g. i u Egiptu, Siriji, Maroku, Libiji i Jemenu. Rekav\u0161i da je u Libiji i Siriji velika vjerska i etni\u010dka raznolikost, dr. Kasalo je istaknuo da se u tamo\u0161njim zemljama velik broj ljudi nema s kime identificirati, s nekim identitetom, pa je i to jedan od razloga koji ne motivira mu\u0161karce na uklju\u010denost u obranu zemlje. Tako\u0111er, u postkolonijalnom povla\u010denju granica, granice tamo\u0161njih dr\u017eava ne podudaraju se s podru\u010djem jednog ve\u0107inskog etniciteta, nemaju istu genezu kao europske dr\u017eave nacije. <\/strong><\/h5>\n
\"\"<\/a>Komentirao je i usporedbu sada\u0161njih valova migracije s migracijama u SAD-u u 19. st. \u201eSAD su tada imale veliki gospodarski razvitak i trebale su radnu snagu. Nisu nudili socijalne programe migrantima, kako to sad \u010dine zemlje Europe. Integracija kroz radno mjesto bila je velika. Tako\u0111er, nije bilo interneta i povezanosti kao sada, pa se s tada\u0161njim odlaskom uglavnom prekinula veza s korijenima. U ovom valu migracije nije tako\u201c rekao je dr. Kasalo. Tako\u0111er, u ve\u0107inski sunitskim zemljama, Kataru, Ujedinjenim arapskim emiratima, Saudijskoj Arabiji, gdje tako\u0111er ima izbjeglica, nema socijalnih izdvajanja  za njih kao u Europi. Istaknuv\u0161i kako se muslimani ne uspijevaju integrirati u islamskim zemljama, dr. Kasalo je naveo primjer Jordana gdje ve\u0107 60 godina u izbjegli\u010dkim kampovima \u017eive Palestinci.<\/strong><\/h5>\n
\"\"<\/a>O povezanosti s domicilnom zemljom govori i podatak npr. da je druga i tre\u0107a generacija Kurda koji \u017eive u zapadnim zemljama podr\u017eala pove\u0107anje ustavnih ovlasti Erdogana u Turskoj, tre\u0107a i \u010detvrta generacija muslimana u Francuskoj vra\u0107a se tradicionalnim korijenima. Prema podacima UNHCR-a, 158 milijuna ljudi \u017eeli migrirati u SAD, u Kanadu 47 milijuna, u Njema\u010dku 46 milijuna, u Francusku i Australiju 36 milijuna ljudi. Dr. Kasalo je rekao da je pitanje budu\u0107nosti ho\u0107emo li \u017eivjeti u svijetu suverenih nacionalnih dr\u017eava ili \u0107e u svijetu bez granica svatko na temelju svoga prava odlu\u010divati gdje \u017eeli \u017eivjeti.<\/strong><\/h5>\n
\"\"<\/a>U izlaganju ‘Suvremene migracije u Europu \u2013 geopoliti\u010dki i geostrate\u0161ki aspekti’, dr. Vukosav je rekao da su Sjeverna Afrika i Bliski Istok nestabilni prostor, vrata prema Europi odakle ljudi najvi\u0161e migriraju. Istaknuo je da Njema\u010dka nije otvorila vrata migrantima iz altruizma, nego zbog potrebe za radnom snagom. \u201eOd 1950.-ih godina Turska opskrbljuje Njema\u010dku radnom snagom. No, 2000.-ih godina Turska se, kao nekada\u0161nji glavni rezervoar radne snage za Njema\u010dku i sama po\u010dinje razvijati, u tekstilu i turizmu, te je od 2000. do 2015. g. i sama stvorila potrebu za radnom snagom\u201c rekao je dr. Vukosav, istaknuv\u0161i da je u Njema\u010dkoj od 2011. do 2018. g. porastao broj slobodnih radnih mjesta koje je trebalo popuniti. I prije 2015. g. dolazili su migranti u Njema\u010dku, no to nije bilo dovoljno za porast tamo\u0161nje ekonomije, rekao je predava\u010d. <\/strong><\/h5>\n
\"\"<\/a>Tri su osnovne migracijske rute: zapadni pravac, srednje-sredozemni pravac (najvi\u0161e ga koriste iz suptropske Afrike) i isto\u010dni, tzv. balkanski pravac. Dva su pravca vezana uz Sjevernu Afriku (Libija, Al\u017eir, Egipat, preko Libije ide jedan od tri najva\u017enija tranzitna pravca u Europu), a jedan uz Bliski Istok. Predava\u010d je opisao kako se migranti koriste kao resurs (izvor radne i intelektualne snage za europsku ekonomiju), geopoliti\u010dko oru\u0111e (Turska, Saudijska Arabija; 2,5 milijuna sirijskih izbjeglica je u Turskoj, Erdoganova vlada ih je bila pustila da idu nekontrolirano prema Europi; u prijeratnoj Libiji Gadafi je rekao da \u0107e Europa postati crnom ako Europa Libiji godi\u0161nje ne plati godi\u0161nje 5 milijardi dolara da zaustavi afri\u010dke migrante) i kao sredstvo kulturne ekspanzije islamizma. To su vehabizam\/salafizam, prihodima od nafte kojom obiluju zemlje Bliskog Istoka financira se izgradnja d\u017eamija na Zapadu i propagira vehabizam, distribuiraju knjige. Nezadovoljni dijelovi islamskih migranata se radikaliziraju na Zapadu i bivaju logisti\u010dka potpora terorizmu (ISIL, Al Qaeda), kao i regrutacijski centri i \u0107elije u Europi.<\/strong><\/h5>\n
\"\"<\/a>Pojasnio je kakvi su utjecaji priljeva migranata u Europu: demografski (visoki natalitet migranata u odnosu na domicilno stanovni\u0161tvo), ekonomski (migranti kao radna snaga u zapadnim ekonomijama), kulturni (promjena kulturne slike Europe), sigurnosni (promjena pograni\u010dnih politika, terorizam, porast kriminala), politi\u010dki (utjecaj navedenih promjena na izborne procese i vanjsku politiku pojedinih zemalja). Dr. Vukosav najve\u0107im imperativom u geopoliti\u010dkom smislu istaknuo je osiguranje stabilnosti u isto\u010dnom i ju\u017enom Sredozemlju, potrebu sna\u017enijeg vanjskopoliti\u010dkog utjecaja zemalja Europe u tom pojasu, potreba za redefiniranjem pograni\u010dne i sigurnosne politike, stro\u017ea kontrola granica, potreba intenzivnijih programa integracije migranata. Predava\u010d je predstavio i strukturu migranata u Europi 2015. g. kad ih je do\u0161lo najvi\u0161e, vi\u0161e od milijun migranata. Struktura migranata je sljede\u0107a: 42% migranata su mu\u0161karci, 17% \u017eene a 25% djeca (do 18 godina). Struktura prema zemlji porijekla: migranti iz Sirije su 49% (trenutno je raseljeno 6 milijuna Sirijaca), Afganistan 21%, Irak 9%, afri\u010dke zemlje 5%, ostali 16%.  <\/strong><\/h5>\n
\"\"<\/a>Kad je pritisak migranata bio velik, Europa je bila prisiljena reagirati. Od migrantske krize 2015. g., EU uvela je mjere radi bolje kontrole vanjskih granica i tijeka migranata. Posljedi\u010dno, ilegalne migracije smanjene su za vi\u0161e od 90%. God. 2016. Bilo je 370 000 migranata. Isto\u010dni pravac EU je regulirala u suradnji s Turskom, a sredi\u0161nji pravac akcijama spa\u0161avanja migranata na moru i borbom protiv krijum\u010darenja ljudi. Za zakonska rje\u0161enja nudi se razmje\u0161taj tra\u017eitelja azila u zemljama EU. Dr. Vukosav je pojasnio da migracije utje\u010du na politiku Europe usporavaju\u0107i njenu integraciju te se govori o slabosti \u2018europskog projekta\u2019. Na izborima pobje\u0111uju ili raste utjecaj euroskepti\u010dnih stranaka (Italija, Francuska, Ma\u0111arska, Velika Britanija, \u0160vedska), redefinira se pograni\u010dna politika, na na\u010din da su  neke zemlje privremeno suspendirale Schengen, javlja se otpor centraliziranoj politici EU i odbijanje pojedinih zemalja (Vi\u0161egradska skupina) da sudjeluju u programu obveznih izbjegli\u010dkih kvota, ja\u010da te\u017enja za ve\u0107om suverenosti zemalja EU.<\/strong><\/h5>\n
\"\"<\/a>Studenti su predstavili rezultate ankete koju su proveli me\u0111u 205 ispitanika sa svih odjela zadarskog sveu\u010dili\u0161ta glede migracija s Bliskog Istoka. Dob ispitanika je od 19 do 34 godine. Ve\u0107ina ispitanika (39 %) migrante i izbjeglice bi opisala nepristojnima i nasrtljivima, a da su po\u0161teni i prijateljski nastrojeni smatra 22 % ispitanika. Pomisao na izbjeglice kod 53,7 % ispitanika izaziva sa\u017ealjenje i suosje\u0107anje, kod 33,7 % anketiranih studenata strah i suzdr\u017eanost, a kod 7,8 % netrpeljivost. Da migrantima treba pru\u017eiti privremenu pomo\u0107, ali da im nije mjesto u Europi za stalno naseljavanje misli 54,1 % ispitanika; 20 % smatra da su prijetnja kulturi, religiji, dru\u0161tvenom i politi\u010dkom ure\u0111enju Europe; 18,5 % smatra da su dobrodo\u0161li. Da stupe u izravan kontakt s migrantima koji dolaze u Hrvatsku, 53,7 % anketiranih zauzelo bi oprezan stav, ali bi se osje\u0107alo dovoljno samouvjereno; 20,5 % bi se osje\u0107alo napeto i zabrinuto, 14,6 % izbjegavalo bi svaki kontakt i komunikaciju, a 11,2 % osje\u0107alo bi se opu\u0161teno i sigurno. Me\u0111u motivima za pru\u017eiti pomo\u0107 migrantima 76,2 % \u010dine eti\u010dki razlozi, religiozni 18,8 %, a politi\u010dki motivi 4,9 %. Ako se odlu\u010de pomo\u0107i izbjeglicama, 51,5 % ispitanika volontiralo bi u radu udruga koje ih poma\u017eu, 25,2 % sudjelovalo bi u demonstracijama protiv izbjeglica, a 19,4 % dalo bi donacije u novcu i materijalnim sredstvima.<\/strong><\/h5>\n
\"\"<\/a>Nakon izlaganja, studenti i dr. Zdenko Dundovi\u0107, pro\u010delnik Teolo\u0161ko-katehetskog odjela, u raspravi su postavili brojna pitanja predava\u010dima, a zainteresiranost studenata potvr\u0111uje i podatak da je susret trajao skoro \u010detiri sata.  <\/strong><\/h5>\n
Ines Grbi\u0107<\/strong><\/h5>\n
 <\/h5>\n
 <\/h5>\n
 <\/h5>\n
 <\/h5>\n
\"\"<\/a>\"\"<\/a>\"\"<\/a><\/h5>\n
\"\"<\/a>\"\"<\/a>\"\"<\/a><\/h5>\n
\"\"<\/a>\"\"<\/a>\"\"<\/a><\/h5>\n
\"\"<\/a>\"\"<\/a>\"\"<\/a><\/h5>\n
\"\"<\/a>\"\"<\/a>\"\"<\/a><\/h5>\n
\"\"<\/a>\"\"<\/a><\/h5>\n

Foto: I. Grbi\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Dan katehetike koji su organizirali studenti Teolo\u0161ko-katehetskog odjela Sveu\u010dili\u0161ta u Zadru pod geslom ‘Zar sam ja \u010duvar brata svoga’ (Post …<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":10,"featured_media":34222,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0},"categories":[1],"tags":[],"aioseo_notices":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/06\/P1012142.jpg","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/34221"}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=34221"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/34221\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":34260,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/34221\/revisions\/34260"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/34222"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=34221"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=34221"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=34221"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}