{"id":33984,"date":"2019-05-19T14:18:52","date_gmt":"2019-05-19T13:18:52","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=33984"},"modified":"2019-05-19T14:18:52","modified_gmt":"2019-05-19T13:18:52","slug":"katolicki-tjednik-razgovor-o-komemoraciji-u-bleiburgu-mons-zelimir-puljic-odluka-koja-zabranjuje-nesto-sto-je-crkvi-vlastito-politicki-je-instrumentalizirana","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=33984","title":{"rendered":"KATOLI\u010cKI TJEDNIK, RAZGOVOR o komemoraciji u BLEIBURGU: Mons. \u017delimir Pulji\u0107: Odluka koja zabranjuje ne\u0161to \u0161to je Crkvi vlastito, \u201epoliti\u010dki je instrumentalizirana\u201c"},"content":{"rendered":"
\n

U povodu obilje\u017eavanja 74. obljetnice Bleibur\u0161ke tragedije, predsjednik Hrvatske biskupske konferencije, zadarski nadbiskup \u017delimir Pulji\u0107 dao je intervju za Katoli\u010dki tjednik.<\/p>\n<\/div>\n

\n

Budu\u0107i da je pro\u0161le godine predvodio misu na Bleibur\u0161kom polju, a okolnosti koje, evo, prethode obilje\u017eavanju ovogodi\u0161nje 74. obljetnice Bleibur\u0161ke tragedije, izazivaju razli\u010dita tuma\u010denja i reakcije, nadbiskup Pulji\u0107 je najpozvanija osoba govoriti o tom problemu, navodi Katoli\u010dki tjednik u najavi intervjua objavljenog 15. svibnja, a koji u cijelosti mo\u017eete pro\u010ditati na ovoj<\/a> poveznici.<\/p>\n

Preuzvi\u0161eni, iako je pro\u0161logodi\u0161nja Bleibur\u0161ka komemoracija pro\u0161la bez gotovo ijednog incidenta, iz Biskupije Gurk-Klagenfurt poslano je Hrvatskoj biskupskoj konferenciji pismo kojim se hrvatski biskupi obavje\u0161tavaju kako im je strogo zabranjeno odr\u017eavanje mise. \u0160to se, prema Va\u0161em sudu, zapravo krije iza ove, ipak, neo\u010dekivane odluke?<\/b><\/p>\n

Ne bih volio naga\u0111ati koji su motivi i razlozi prethodili takvoj odluci iz Biskupije Gurk-Klagenfurt. Budu\u0107i da su izjavili da je \u201emisa na polju kraj Bleiburga postala dio manifestacije koja se politi\u010dki instrumentalizira\u201c, te kako u slavlju \u201enedostaje distanca prema fa\u0161isti\u010dkom svjetonazoru\u201c, HBK je odmah izrazila duboko neslaganje s takvim mi\u0161ljenjem i odlukom Koru\u0161ke Crkve, te u cijelosti odbacila razloge koji su navedeni u toj odluci.<\/p>\n

U cijeloj ovoj pri\u010di kontroverzna je i uloga upravitelja re\u010dene biskupije Engelberta Guggenberga. Zapravo, njegovo obrazlo\u017eenje kako uvjeti koje je postavio (tada\u0161nji) koru\u0161ki biskup Alois Schwarz za davanje dozvole \u201eu najve\u0107oj mjeri nisu i nisu mogli biti ispunjeni\u201c. Koji je Va\u0161 dojam?<\/b><\/p>\n

Ispravan je Va\u0161 dojam koji govori o \u201ezbunjenosti pred kontroverznom odlukom\u201c dijecezanskoga upravitelja mons. Engelberta Guggenberga. No, meni je osobito \u017eao \u0161to se takvom odlukom stvara lo\u0161 dojam o Austriji, posebice o Koru\u0161koj kojima dugujemo puno toga dobroga i lijepoga za \u0161to je narod Austrije u\u010dinio prema na\u0161im ljudima. I danas ima na desetke tisu\u0107a na\u0161ih zemljaka koji rade, \u017eive i izgra\u0111uju Austriju, a svojim pla\u0107ama poma\u017eu i prehranjuju svoje obitelji u Hrvatskoj i u BiH.<\/p>\n

Osim toga, ne mo\u017eemo i ne smijemo zaboraviti izvanrednu akciju \u017eitelja prvenstveno iz Koru\u0161ke, a onda i \u010ditave Austrije, pod naslovom Nachbar in Not<\/i> (Susjed u nevolji<\/i>, utemeljena 26. svibnja 1992.). Zahvaljuju\u0107i toj plemenitoj akciji gra\u0111ana i vjernika Koru\u0161ke tijekom Domovinskog rata (1991. \u2013 1995.), na\u0161i ljudi, koji su bili ugro\u017eeni ili protjerani sa svojih ognji\u0161ta, nisu bili nezbrinuti. Nitko nije oskudijevao ili, ne daj, Bo\u017ee, umro od gladi.<\/p>\n

Uz to valja dodati kako je Vrhbosanska nadbiskupija \u201epartner dijeceza\u201c Biskupije Gurk-Klagenfurt jo\u0161 od 2004. godine. Stoga, jako mi je \u017eao ako odluka o \u201ezabrani komemoracije\u201c bude na\u0161kodila dobrim stoljetnim odnosima izme\u0111u Hrvata i Austrijanaca.<\/p>\n

Mo\u017ee li se kazati kako na ovu odluku, op\u0107enito na ozra\u010dje koje je u Austriji stvoreno glede Bleiburga, utje\u010du i politi\u010dke okolnosti u Koru\u0161koj, gdje dominira lijeva opcija? A, s druge strane, mo\u017eda na cijeli ovaj slu\u010daj utje\u010de i austrijski kompleks mra\u010dne nacisti\u010dke pro\u0161losti?<\/b><\/span><\/p>\n

Ne mogu ulaziti u detalje razloga odluke <\/span>dijecezanskoga upravitelja<\/span> iz Klagenfurta. No, izrekli smo odmah svoje neslaganje s tuma\u010denjem takve odluke, ali po\u0161tivat \u0107emo njegove ovlasti. No, ne mo\u017eemo se oteti dojmu kako je odluka, koja zabranjuje ne\u0161to \u0161to je Crkvi vlastito, a to je molitva za pokojne, zapravo \u201epoliti\u010dki instrumentalizirana\u201c. Naime, tragi\u010dno nastradali civili i \u010dlanovi hrvatske vojske, koje je engleska vojska u Bleiburgu razoru\u017eala i predala Titovim partizanima, bili su osu\u0111eni na \u201edamnatio memoriae\u201c, pa im je spomen desetlje\u0107ima bio zatiran.<\/span> Bleiburg je tako postao simbol i metafora stradanja brojnih na\u0161ih sunarodnjaka i zemljaka bez presude i osude; klasi\u010dan primjer ratnoga zlo\u010dina protiv \u010dovje\u010dnosti. O tomu se kroz pola vijeka komunizma nije smjelo ni govoriti, a kamoli za njih javno Bogu se moliti. K tome su komunisti\u010dke vlasti dale \u201epreorati i betonom zatrpati\u201c brojne masovne grobnice \u201eneprijateljskih vojnika\u201c. Time su u\u010dinili jo\u0161 jedan krajnje nehuman zlo\u010din. Nakon ru\u0161enja Berlinskog zida i pada diktature komunizma po\u010delo se istra\u017eivati i otkrivati strati\u0161ta stradalih pri kraju Drugog svjetskoga rata i odr\u017eavati javne komemoracije za pokoj njihovih du\u0161a. Prema dostupnim informacijama dosad je otkriveno oko 1700 masovnih grobnica.<\/span><\/p>\n

Mislite li, O\u010de nadbiskupe, kako je dobrodo\u0161la ideja predsjednika Austrijske biskupske konferencije, be\u010dkog nadbiskupa Christopha Schoenborna da se osnuje svojevrsno povjerenstvo hrvatskih i austrijskih povjesni\u010dara uz pomo\u0107 kojega bi se dvije dr\u017eave zajedni\u010dki suo\u010dile s povijesnim pitanjima \u2013 poput bleibur\u0161koga?<\/b><\/span><\/p>\n

Ideja i prijedlog kardinala Schoenborna dobra je i korisna u vidu prou\u010davanja povijesno nerazja\u0161njenih pitanja i problema. Do prije dvadeset i pet godina Europu je dijelila \u201e\u017eeljezna zavjesa\u201c na \u201ekomunisti\u010dki\u201c i onaj zapadni blok \u201eslobodnih naroda\u201c. O takvoj ideji nije se moglo razgovarati, a kamoli planirati. U novim okolnostima stvaranja novih odnosa me\u0111u dr\u017eavama, pogotovu unutar EU-a, mo\u017ee se nejasnim pitanjima pristupati slobodno i otvoreno. S kriti\u010dnom distancom i osudom totalitarnih sustava koji su tijekom 20. stolje\u0107a harali i vladali Europom, te u ime opakih ideja i ideologija po\u010dinili stravi\u010dne zlo\u010dine protiv \u010dovje\u010dnosti. Austrija i Hrvatska, dvije prijateljske zemlje, koje povezuju duge povijesne niti kroz stolje\u0107a, mogle bi dati dobar i pozitivan doprinos, kako u odnosu prema nacizmu i fa\u0161izmu, tako i prema komunizmu. Posebice pak o zajedni\u010dkim projektima budu\u0107eg rada i \u017eivota u EU. Nosimo, naime, bogatu prtljagu \u201ezajedni\u010dke Monarhije\u201c razli\u010ditih naroda i kultura za koju bi se moglo re\u0107i da je u neku ruku bila prete\u010da dana\u0161nje ujedinjene Europe. <\/span><\/p>\n

Spomenuo sam ozra\u010dje u Austriji; ve\u0107ina medija gotovo je \u201enavijala\u201c da se komemoracija na Bleibur\u0161kom polju potpuno zabrani. Ali, i neki hrvatski mediji su spremno podr\u017eali tu \u201ematricu\u201c. Zbog \u010dega je to tako, danas, tri desetlje\u0107a od komunisti\u010dkih vremena, kada se Bleiburg nije smio ni spomenuti?<\/b><\/span><\/p>\n

Dva puta sam predvodio komemoraciju na Bleiburgu (2003. i 2018.). Prvi put je do\u0161ao poticaj od Ravnatelja za inozemnu pastvu da biskupi predvode euharistiju radi sve\u010danosti, dostojanstva i ozbiljnosti samoga slavlja. Bilo je, naime, odre\u0111enih problema i pote\u0161ko\u0107a u organizaciji i vo\u0111enju liturgije. Prihvatili smo taj prijedlog i biskupi su tako po\u010deli predsjedati tom molitvenom skupu. Kao predsjednik Vije\u0107a HBK i BK BiH za inozemnu pastvu, prihvatio sam 2003. predvoditi slavlje na Bleiburgu. Pro\u0161le godine Ravnatelj je pozvao gradi\u0161\u0107anskog biskupa mons. \u017divkovi\u0107a i on je bio prihvatio. Ali, kad je vidio da Ordinarij iz Klagenfurta ima nekih prigovora na samo slavlje, \u201eprepao se\u201c i odustao, pa je Ravnatelj u zadnji \u010das zamolio mene. Tako sam po drugi put pro\u0161le godine predvodio misno slavlje na Bleiburgu. Moram se pohvalno izraziti o sve\u010danosti, miru, redu i dostojanstvu, kako se pro\u0161le godine komemoriralo \u017ertve Bleibur\u0161ke tragedije. A tomu je uvelike doprinijela Koru\u0161ka policija kojoj sam na koncu Mise od srca zahvalio. <\/span><\/p>\n

Na kraju, komemoracija u povodu 74. obljetnice Bleibur\u0161ke tragedije odr\u017eat \u0107e se 18. svibnja na Loiba\u0161kom polju. Koja je, O\u010de nadbiskupe, Va\u0161a poruka bleibur\u0161kim hodo\u010dasnicima?<\/b><\/span><\/p>\n

Drago mi je \u0161to \u0107e se i ove godine odr\u017eati komemoracija uz 74. obljetnicu Bleibur\u0161ke tragedije. <\/span> <\/b>Jako mi je \u017eao \u0161to<\/span> \u0107e brojni hodo\u010dasnici, rodbina i prijatelji stradalih po\u0107i na taj susret optere\u0107eni spomenutim pote\u0161ko\u0107ama. I pitate koja bi bila moja poruka. Najprije bih po\u017eelio neka putnici i hodo\u010dasnici krenu na put srca raspolo\u017eena za pjesmu i molitvu. Skoro svi oni, za koje \u0107e se moliti na Lojba\u0161kom polju, nemaju ni groba, ni kri\u017ea s njihovim imenom. Njihova rodbina, potomci i prijatelji jedini su \u201e\u017eivi spomenik\u201c na njihovo mu\u010deni\u010dko stradanje. Valja stoga pripremiti du\u0161u i srce za taj duhovni susret i komemoraciju njima u \u010dast. Na\u0161 dragi i nezaboravni prijatelj, sveti Ivan Pavao II., tijekom priprave za proslavu Velikog jubileja Crkve (2000.), potaknuOo je kr\u0161\u0107ane neka za tu veliku obljetnicu \u201eo\u010diste svoje pam\u0107enje\u201c od lo\u0161ih primisli i zlih osje\u0107aja gledom na one koji su nam zlo u\u010dinili. I govorio je da \u201e\u010di\u0161\u0107enje pam\u0107enja\u201c ne zna\u010di zaboraviti pro\u0161lost, ve\u0107 sje\u0107ati se pro\u0161lih, te\u0161kih i bolnih doga\u0111aja i pamtiti ih \u201ena o\u010di\u0161\u0107en na\u010din\u201c. Tomu uvelike poma\u017ee i \u010din opro\u0161tenje onima koji su nam zlo nanijeli, te kajanja za svoje grijehe i zla koja su po\u010dinili \u010dlanovi na\u0161eg naroda i Crkve. Tako \u0107e biti na dobrom putu da se oslobode zla i ne budu njegovi zarobljenici. Stoga, neka putnici i hodo\u010dasnici zbog dostojanstva \u017ertava za koje \u0107e moliti, krenu o\u010di\u0161\u0107ene du\u0161e i pam\u0107enja prema Bleiburgu s pjesmom i molitvom na usnama.  <\/p>\n

Intervju s mons. Pulji\u0107em u cijelosti mo\u017eete pro\u010ditati u 20. broju Katoli\u010dkog<\/a> tjednika. (IKA)<\/p>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U povodu obilje\u017eavanja 74. obljetnice Bleibur\u0161ke tragedije, predsjednik Hrvatske biskupske konferencije, zadarski nadbiskup \u017delimir Pulji\u0107 dao je intervju za Katoli\u010dki …<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":10,"featured_media":33985,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0},"categories":[29],"tags":[],"aioseo_notices":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/05\/P1010928-1.jpg","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/33984"}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=33984"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/33984\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":33986,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/33984\/revisions\/33986"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/33985"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=33984"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=33984"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=33984"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}