{"id":33939,"date":"2019-05-15T21:40:57","date_gmt":"2019-05-15T20:40:57","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=33939"},"modified":"2019-05-18T22:03:46","modified_gmt":"2019-05-18T21:03:46","slug":"zadar-medunarodni-simpozij-odgoj-i-obrazovanje-kao-novi-locus-theologicus-evangelizacije-izlaganja-drugog-dana-simpozija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=33939","title":{"rendered":"ZADAR: Me\u0111unarodni simpozij ‘Odgoj i obrazovanje kao novi locus theologicus evangelizacije’ – Izlaganja drugog dana Simpozija"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Na Me\u0111unarodnom znanstvenom simpoziju \u201eOdgoj i obrazovanje kao novi locus theologicus<\/em> evangelizacije\u201c, drugog zavr\u0161nog dana u petak 10. svibnja u dvorani Nadbiskupskog sjemeni\u0161ta ‘Zmajevi\u0107’ u Zadru odr\u017eano je devet izlaganja.<\/p>\n

Prof. dr. Marana Saad<\/strong> iz Libanona govorila je o temi \u201eGlazba kao bezgrani\u010dno sredstvo za autenti\u010dno zajedni\u0161tvo me\u0111u religijama\u201c.<\/p>\n

\"\"<\/a>Izlaganje \u201eOdgoj i obrazovanje djece s poreme\u0107ajem u pona\u0161anju – izazov za evangelizaciju\u201c<\/strong> koje su priredili doc. dr.<\/strong> Stanislav \u0160ota<\/strong> (KBF u \u0110akovu) i mr.<\/strong> Sandra Steiner Jeli\u0107<\/strong> (Dom za odgoj djece i mlade\u017ei Osijek) predstavila je mr. Jeli\u0107. Umjesto termina ‘poreme\u0107aji’ po\u010deo se koristiti termin ‘problemi u pona\u0161anju’ kao manje stigmatiziraju\u0107i za djecu, rekla je mr. Jeli\u0107. U u\u017eem smislu to podrazumijeva delikventna pona\u0161anja koja se sankcioniraju propisima (kr\u0161enje normi (kra\u0111e, razbojstva, provale, tu\u010dnjave, napadi na druge osobe, opijanje, drogiranje, prostitucija, ubojstva) a u \u0161irem smislu to zna\u010di odstupaju\u0107a pona\u0161anja, rizi\u010dna, \u0161tetna, opasna (izostajanje iz \u0161kole, nedisciplina, prkos, neposlu\u0161nost, te\u0161ko\u0107e u u\u010denju, skitnja, laganje, prijetnje, pu\u0161enje, eksperimentiranje s drogama, alkoholiziranje, ispadi bijesa, nedostatak empatije, pretjerani strah, pretjerana povu\u010denost, poti\u0161tenost, autoagresivno pona\u0161anje, samoozlje\u0111ivanj). Mr. Jeli\u0107 je pojasnila kako problemi u jednom podru\u010dju podr\u017eavaju i poti\u010du probleme u drugim podru\u010djima. U \u0161koli su vidljive ograni\u010dene socijalne vje\u0161tine, nekvalitetni odnosi s u\u010denicima i nastavnicima. Obitelj mo\u017ee biti rizi\u010dni i za\u0161titni \u010dimbenik, ovisno jesu li u obitelji konfliktni ili pozitivni odnosi.<\/p>\n

\"\"<\/a>Mr. Jeli\u0107 je govorila i o individualnoj i obiteljskoj otpornosti koja predstavlja procese suo\u010davanja sa stresnim situacijama i prilagodbu. Istra\u017eivanje koncepta otpornosti pomaknulo se od pojedinca prema istra\u017eivanjima otpornosti sustava (obitelj, \u0161kola, zajednica). Obiteljska otpornost doprinosi razvoju individualne otpornosti. Dobri modeli za djecu su visoka razina duhovnosti, optimizma, prihva\u0107anja drugih, uva\u017eavanja i dogovaranja. Mr. Jeli\u0107 je predstavila i rezultate nekih istra\u017eivanja o religioznosti kao za\u0161titnom \u010dimbeniku i komponenti otpornosti, koja pokazuju da su obitelji otporne djece imala vjerska uvjerenja koja su osiguravala stabilnost, duhovnost je pomogla pozitivnom razvoju identiteta djeteta, dobrobiti i smanjenom riziku od delinkvencije, osje\u0107aju smisla, pomo\u0107 u suo\u010davanju sa stresom. Istra\u017eivanja su se sve vi\u0161e bavila religiozno\u0161\u0107u i  adolescentima i otkrivala vitalnu ulogu religije, rekla je mr. Jeli\u0107, istaknuv\u0161i da su djeca i mladi s pote\u0161ko\u0107ama u razvoju izazov za evangelizaciju.<\/p>\n

\"\"<\/a>\u201cDjeca s poreme\u0107ajem u pona\u0161anju nerijetko su pro\u017eeta vjerskim neznanjem, nepoznavanjem teolo\u0161kih istina, teolo\u0161kom nepismenosti, nepoznavanjem katoli\u010dke tradicije i kr\u0161\u0107anskih vrednota, posebice (ne)su\u017eivljenosti s Crkvom.  Uzrok je slaba i nekvalitetna katehetska pouka te ote\u017eana cjelovita formacija.  Praksa pokazuje kako ni Crkva nije dovoljno prepoznala djecu s poreme\u0107ajima u pona\u0161anju kao jedan od neizostavnih adresata u evangelizacijskom, pastoralnom i katehetskom radu i djelovanju\u201d istaknula je mr. Jeli\u0107, poru\u010div\u0161i da \u201c\u017eupa ima zada\u0107u, uz prvog evangelizatora, \u017eupnika, pripremiti odgovorne osobe koje \u0107e razli\u010ditim kanalima, na\u010dinom i metodama za sve vjernike biti poput obiteljskog doma\u201d. Mladi s poreme\u0107ajem u razvoju imaju pravo, kao i drugi u njihovoj dobi, upoznati ‘tajnu vjere’, poticao je sv. Ivan Pavao II.<\/p>\n

\"\"<\/a>Govore\u0107i o socijalnim ustanovama i katoli\u010dkim udru\u017eenjima kao mjestu evangelizacije djece s pote\u0161ko\u0107ama, mr. Jeli\u0107 je navela metode i pristup koji sv. Ivan Pavao II. preporu\u010duje u radu s djecom s pote\u0161ko\u0107ama: budna pa\u017enja koja dugo traje nad djecom, govoriti govorom kojim sama djeca govore, znati strpljivo i mudro prenijeti Isusovu poruku, biti dosljedan u preno\u0161enju poruke bez obzira \u0161to \u0107e djeca prividno i \u010desto na zbrkan na\u010din, naizvan bez raspolo\u017eenja i otvorenosti, na kraju ipak prihvatiti Isusa Krista. Iako su roditelji prvi i najva\u017eniji evangelizatori, \u0161kola i vjerou\u010ditelj kao evangelizator te djece \u010desto su toj djeci jedini doticaj i mogu\u0107nost \u010duti, do\u017eivjeti i upoznati Radosnu vijest te je izgra\u0111ena osobnost odgojitelja-vjerou\u010ditelja klju\u010dna u procesu odgajanja, istaknula je mr. Jeli\u0107. \u201eUkoliko obiteljski ambijent, kao subjekt evangelizacije, ne ispuni svoju temeljnu zada\u0107u, djeca uz izostanak potrebne socijalizacije i afektivnog sazrijevanja postaju prema papi Franji ‘bezvoljni i otrgnuti od stvarnoga svijeta’. Papa Franjo,  kao i prethodnici, niti u jednom svom dokumentu izri\u010dito ne spominje djecu s poreme\u0107ajem u razvoju, ali spominje sljede\u0107e: djeca neosjetljiva na tu\u0111u patnju, nesposobna suo\u010diti se s trpljenjem, \u017eivjeti iskustvo ograni\u010denosti, djeca bezvoljna i otrgnuta od stvarnoga svijeta, bahata djeca, koja nemaju sposobnost \u010dekanja, djeca pod utjecajem medija i njihovih manipulacija zbog kojih boluju od teolo\u0161kog autizma, krutost u opho\u0111enju, nefleksibilnost, nesposobnost ljubiti, odsutnost sposobnosti osobnog i dubljeg dijaloga\u201c rekla je mr. Sandra S. Jeli\u0107.<\/p>\n

\"\"<\/a>O temi \u201eSredi\u0161njost religijskog iskustva u formaciji i navije\u0161taju Evan\u0111elja\u201c govorila je prof. dr. Giuseppina De Simone <\/strong>iz Napulja.<\/p>\n

S. Marijana Mohori\u0107<\/strong>, lic.cath. i doc. dr. Diana Nenadi\u0107 Bilan<\/strong> s Teolo\u0161ko-katehetskog odjela Sveu\u010dili\u0161ta u Zadru izlagali su o temi \u201ePredanost u\u010diteljskoj profesiji u kontekstu nove evangelizacije\u201c. Temu \u201eCrkva i mladi. Analiza Finalnog dokumenta Sinode biskupa o mladima\u201d priredile su doc. dr. Klara \u0106avar <\/strong>i dr. Vikica Vujica <\/strong>s Teolo\u0161ko-katehetskog odjela Sveu\u010dili\u0161ta u Zadru.<\/p>\n

Doc. dr. Zdenko Dundovi\u0107<\/strong>, pro\u010delnik Teolo\u0161ko-katehetskog odjela Sveu\u010dili\u0161ta u Zadru govorio je o temi \u201eCrkvene obrazovne institucije i evangelizacija Morlaka na podru\u010dju Zadarske i Ninske biskupije (16.-18. st.)\u201c. Dr. Tadej Stegu <\/strong>i dr. Andrej \u0160egula<\/strong> s Teolo\u0161kog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta iz Ljubljane predstavili su \u201eNovi slovenski nacrt kateheze i pogled na katehezu u Sloveniji danas\u201c.<\/p>\n

\"\"<\/a>Izlaganje \u201ePrilagodba krsne kateheze: specifi\u010dnosti za katekumene iz muslimanskog kulturnog miljea\u201c<\/strong> odr\u017eala je prof. dr. Michaela Hastetter <\/strong>iz Be\u010da. U sredi\u0161tu tog istra\u017eivanja je pitanje pozornosti prema jeziku, kulturi, religijskoj pozadini, pojma Boga i ljudi, ali i razumijevanja istine s obzirom na prvotnu religijsku formaciju na koju dolazi kr\u0161\u0107anska inicijacija.<\/p>\n

\"\"<\/a>Dr. Arkadiusz Krasicki<\/strong> s Teolo\u0161ko-katehetskog odjela u Zadru u izlaganju o temi \u201eIsusova odgojiteljska dimenzija u formaciji u\u010denika kod sinoptika\u201c <\/strong>rekao je da biblijsku teologiju odgoja karakteriziraju tri rije\u010di: pouka, hrana i \u0161iba. \u201eI to sve u velikoj ljubavi. To je \u010detvrta rije\u010d koju ne smijemo zaboraviti. To je Isus u\u010dinio i to Bog radi kroz cijelu povijest spasenja. Va\u017eno je zapamtiti te tri rije\u010di kad se govori o odgojiteljskoj dimenziji koje poma\u017eu shvatiti bit i poziv kojeg Bog upu\u0107uje \u010dovjeku kroz Sveto Pismo\u201c rekao je dr. Krasicki. Citiraju\u0107i Isusove rije\u010di: \u201eUistinu, jaram je moj sladak i breme moje lako\u201c i \u201eDo\u0111ite k meni svi koji ste izmoreni i optere\u0107eni, ja \u0107u vas odmoriti. Uzmite jaram moj na sebe, u\u010dite od mene jer sam krotka i ponizna srca i na\u0107i \u0107ete spokoj du\u0161ama svojim\u201c, dr. Krasicki je istaknuo glagole: do\u0107i, u\u010diti, preuzeti.<\/p>\n

\"\"<\/a>\u201eIsus kao najbolji odgojitelj zna \u0161to je \u010dovjeku potrebno. On to zna i ka\u017ee: ‘Do\u0111i k meni’. \u010covjek dolazi k Isusu i ka\u017ee: ‘Dobro, do\u0107i \u0107u, ali kad to zavr\u0161ava?’. Tako to funkcionira kod nas. Isus zna da je \u010dovjek optere\u0107en, zato \u017eeli rasteretiti. I ka\u017ee da se svakodnevno opredjeljenje sadr\u017ei u no\u0161enju kri\u017ea. To je Lukino i Matejevo evan\u0111elje: Ako ho\u0107e\u0161 i\u0107i za mnom, nosi svoj kri\u017e svaki dan. ‘Tko ho\u0107e i\u0107i za mnom, neka se odre\u010de samog sebe. Neka uzme svoj kri\u017e i slijedi me’\u201c rekao je dr. Krasicki.<\/p>\n

\"\"<\/a>Predava\u010d je naveo primjere gdje se u Svetom Pismu spominje rije\u010d ‘odgojiti’. U Starom Zavjetu na hebrejskom jeziku rije\u010d musal pojavljuje se na vi\u0161e mjesta. U Knjizi Ponovljenog zakona u osmom poglavlju: \u201ePriznaj onda u svom srcu da te Jahve, Bog tvoj odgaja i popravlja, ko \u0161to \u010dovjek odgaja sina svoga i dr\u017ei zapovijedi Jahve, Boga svoga, hode\u0107i putovima njegovim i boje\u0107i se njega\u201c. Prorok Ho\u0161ea: \u201eDok Izrael bija\u0161e dijete, ja ga ljubljah.  Ja sam Efrajima hodati u\u010dio, dr\u017ee\u0107i ga za ruke njegove. U\u017eetima za ljude privla\u010dio sam ih, konopcima ljubavi nad njega se saginjah i davah mu jesti\u201c. Odgoj se spominje i u Knjizi o Makabejcima, Pslamu, Knjizi Sirahovoj.<\/p>\n

\"\"<\/a>U Novom Zavjetu glagol ‘odgajati’ ne postoji kod sinopti\u010dkih evan\u0111elja. Na gr\u010dkom jeziku rije\u010d odgajati ima dva glagola. Trefo, zna\u010di hraniti, odgajati,  pru\u017eiti nekome zalogaj, nahraniti dijete. Kada Isus daje komad kruha umo\u010den u vino, koristi se ta rije\u010d, ‘kao \u0161to mati hrani svoje dijete’. \u201eIsus do kraja odgaja svoje u\u010denike. Drugi gr\u010dki glagol zna\u010di odgajati, oblikovati, u\u010diti, ispravljati, kazniti, \u0161ibati. Bog na razne na\u010dine odgaja Izrael. Tu ulogu kasnije nastavlja Isus, jer je on potpuna O\u010deva objava. Zato formira apostole, daje im upute, ‘Idite po svem svijetu, nau\u010davajte narode’. Tu odgajateljsku ulogu kasnije preuzima Crkva i nastavlja je do dana\u0161njih dana\u201c poru\u010dio je dr. Krasicki.<\/p>\n

Ines Grbi\u0107<\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a>\"\"<\/a>\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a>\"\"<\/a>\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Foto: I. Grbi\u0107<\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Na Me\u0111unarodnom znanstvenom simpoziju \u201eOdgoj i obrazovanje kao novi locus theologicus evangelizacije\u201c, drugog zavr\u0161nog dana u petak 10. svibnja u …<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":10,"featured_media":33940,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0},"categories":[1],"tags":[],"aioseo_notices":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/05\/P1011154.jpg","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/33939"}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=33939"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/33939\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":33961,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/33939\/revisions\/33961"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/33940"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=33939"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=33939"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=33939"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}