{"id":33919,"date":"2019-05-14T15:18:53","date_gmt":"2019-05-14T14:18:53","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=33919"},"modified":"2019-05-18T15:41:55","modified_gmt":"2019-05-18T14:41:55","slug":"dr-zdenko-dundovic-crkvene-obrazovne-institucije-i-evangelizacija-morlaka-na-podrucju-zadarske-i-ninske-biskupije-16-18-st","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=33919","title":{"rendered":"Dr. Zdenko Dundovi\u0107: \u201eCrkvene obrazovne institucije i evangelizacija Morlaka na podru\u010dju Zadarske i Ninske biskupije (16. – 18. st.)"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Izlaganje \u201eCrkvene obrazovne institucije i evangelizacija Morlaka na podru\u010dju Zadarske i Ninske biskupije (16. – 18. st.)\u201c na Me\u0111unarodnom znanstvenom simpoziju \u201eOdgoj i obrazovanje kao novi locus theologicus evangelizacije\u201c odr\u017eao je doc. dr. Zdenko Dundovi\u0107, pro\u010delnik Teolo\u0161ko-katehetskog odjela Sveu\u010dili\u0161ta u Zadru u petak 10. svibnja u dvorani sjemeni\u0161ta ‘Zmajevi\u0107’ u Zadru.  <\/p>\n

Predava\u010d je rekao da se ta tema \u201enije mogla obra\u0111ivati u neka druga vremena na sustavan na\u010din pa se dogodilo da imamo konfuznu povijesnu sliku na\u0161ih prostora, osobito s obzirom na pitanje evangelizacije i \u010destih migracija stanovni\u0161tva na ovom podru\u010dju\u201c.<\/p>\n

\"\"<\/a>Povijesna pozadina te teme odvijala se unutar dva velika rata, Kandijskog rata (1645.-1669.) i Morejskog rata (1684.-1699.), za vrijeme kojih je prostor Zadarske i Ninske biskupije bio u mnogo\u010demu opusto\u0161en, devastiran te je bilo jako te\u0161ko govoriti o pastoralnoj brizi, tim vi\u0161e \u0161to su mnogi sve\u0107enici pred Osmanlijama napu\u0161tali svoje \u017eupe. \u201eLjudi su odlazili, bje\u017eali s jedne na drugu stranu granice i nastao je potpuni kaos. Karta Ninske biskupije iz 1675. g. zahva\u0107ala je ogroman prostor s granicama prema sjeveroistoku Austrijske monarhije, prema istoku Osmanskog carstva a prema zapadu i jugozapadu granice Mleta\u010dke republike. Hrvatski narod uvijek je slavio svoju liturgiju na narodnom jeziku prije nego je to bilo dopu\u0161teno i drugdje, 500 godine prije te odluke na Drugom vatikanskom koncilu. To je va\u017eno jer i danas kao narod jo\u0161 uvijek imamo kompleks manje vrijednosti. \u010cesto ne znamo cijeniti ono \u0161to je potrebno cijeniti, da bismo znali sebe bolje razumjeti i proniknuti u dubinu svoga vlastitog mentaliteta, \u0161to je jako va\u017eno ako \u017eelimo razumjeti i druge, ali se pritom ne stidjeti sebe\u201c poru\u010dio je dr. Dundovi\u0107.<\/p>\n

\"\"<\/a>Predava\u010d je rekao da \u201eba\u0161 i ne znamo tko su Morlaci\u201c. Povijesni izvori o tim ljudima \u010desto su jako zbunjuju\u0107i. Srpski povjesni\u010dar \u0107e re\u0107i da su to Srbi pravoslavne vjere, dr. Dundovi\u0107 bi rekao da su to Hrvati katoli\u010dke vjere. Mleta\u010dki izvori koje je Dundovi\u0107 obra\u0111ivao u Dr\u017eavnom arhivu u Veneciji od kraja 15. st. do 18. st., ka\u017eu da su Morlaci op\u0107enito prebjezi ili doseljenici koji dolaze s Osmanskog carstva na podru\u010dje Mleta\u010dke republike. \u201eZanimljivo da Morlaci nisu htjeli zapisati da su Morlaci oni koji bje\u017ee s prostora Mleta\u010dke republike u Osmansko carstvo. Oni Morlacima nazivaju sve doseljeno stanovni\u0161tvo, a Morlacima nazivaju ljude koji \u017eive izvan gradskih zidina grada Zadra. Tako su Morlaci i Dikljani, Bibinjci, Puntami\u010dani itd.<\/p>\n

\"\"<\/a>U kontekstu evangelizacije 16. i 18. st., Moralcima pretpostavljamo ljude koji su prvenstveno pravoslavne vjere i ne zadiremo u njihov nacionalni identitet. Katoli\u010dki puk na prostoru Osmanskog carstva bio je u vrlo nezavidnoj situaciji. Katoli\u010dki sve\u0107enici uglavnom su se povukli iz sela u kojem su katolici \u017eivjeli, ali velik broj katolika ostao je \u017eivjeti na podru\u010dju Osmanskog carstva. O tim ljudima osobito tijekom 17. st. rijetko je tko od crkvene hijerarhije vodio pastoralnu brigu. Zajedno s Osmanskim carstvom, odnosno Osmanlijama, na ove prostore prodiru pravoslavni kalu\u0111eri koji govore slavenski jezik koji katoli\u010dki puk na tim prostorima razumije. Dolazi do nevjerojatnih konverzija s katoli\u010danstva na pravoslavlje, kao i s pravoslavlja na katoli\u010danstvo, a obostrano na islam i ponovno natrag\u201c rekao je dr. Dundovi\u0107.<\/p>\n

\"\"<\/a>Biskupi Zadra i Nina vide problem, iako su bili mahom Talijani u 17. st. i susre\u0107u se s jednom novinom \u2013 potrebni su im misionari. \u201e\u0160alju sve\u0107enike u Loreto u Ilirski kolegij, ali tamo u\u010de na latinskom i talijanskom jeziku, koji Morlaci ne razumiju. Biskupi su brzo shvatili taj problem, no kardinali u Rimu o tome ba\u0161 ne razmi\u0161ljaju. Dalmatinski biskupi se jako trude u Rim poslati stvarno stanje stvari, da vide kakve se opasnosti doga\u0111aju za katoli\u010dku vjeru na prostoru Zadarske i Ninske biskupije. No, ni\u0161ta se nije dogodilo. S jedne strane, to se mo\u017ee povijesno staviti na teret Mleta\u010dkoj republici, njenoj prevrtljivoj i lukavoj diplomatskoj politici, ali velikim dijelom i vrhu Katoli\u010dke crkve u Rimu u 17. st. koji nije razumio problem\u201c istaknuo je dr. Dundovi\u0107.<\/p>\n

\"\"<\/a>\u201eMorlaci pokre\u0107u posao. Kako je na ovom prostoru bilo velikih migracija stanovni\u0161tva, zapo\u010dinje trgovina robljem koja je vrlo unosan posao, jer se za jednog roba moglo dobiti od sto do petsto dukata. Morlake ne zanima tko je katolik, pravoslavac, musliman. Njih zanima zarada. Oni s Osmanskog carstva na prostor Mleta\u010dke republike donose djecu za koju tvrde da su Turci, odnosno Osmanlije. Najve\u0107i dio te djece bio je kr\u0161ten u katoli\u010dkoj ili pravoslavnoj Crkvi. Oni skrivaju njihov identitet. Tu se Crkva susrela s novom pote\u0161ko\u0107ama jer \u0107e Propaganda fide (Kongregacija za evangelizaciju naroda, stariji naziv Sveta kongregacija za \u0161irenje vjere, nap.) poslati na ove prostore kapucine koji \u0107e se vi\u0161e zainteresirati za pokr\u0161tavanje Turaka nego za evangelizaciju Morlaka\u201c rekao je dr. Dundovi\u0107. Pokazao je dokument iz Venecije gdje jedan du\u017ed fra Bernardina iz Verone koji je u jednom danu pokrstio 300 Turaka, naziva najve\u0107im sinom Mleta\u010dke republike. \u201ePerfidna politika Mleta\u010dke republike. Mle\u010dani nisu gledali bezazleno na pokr\u0161tavanje Turaka jer je mleta\u010dki zakonodavac odredio da svaki \u010dovjek koji primi kr\u0161\u0107ansku vjeru, ne mo\u017ee biti rob. Njima trebaju ljudi za veslanje, a to su Turci koji dolaze s Osmanskog podru\u010dja. Zato onda Mleta\u010dka republika brani kapucinima da uop\u0107e katehiziraju i pokr\u0161tavaju, jer im fali radne snage\u201c rekao je dr. Dundovi\u0107.<\/p>\n

\"\"<\/a>\u201eZadarski nadbiskupi nastoje pokrenuti \u0161kolstvo jer vide da bez educiranog sve\u0107enstva ne\u0107e uspjeti doprijeti do tih ljudi. Svi biskupi u tom razdoblju imaju zajedni\u010dku crtu. To je njihovo temeljno uvjerenje i briga da je katoli\u010dka vjera jedina ispravna vjera kojoj se mo\u017ee podvrgnuti. U 18. st. dolazi nadbiskup Vicko Zmajevi\u0107. Taj prvi biskup hrvatskih korijena, nakon 400 godina, obilje\u017eio je ovaj prostor. Vrlo je inteligentan. Propaganda fide ga uzima za svoga pouzdanika, zadu\u017een je za cijeli prostor. Zmajevi\u0107 je bio apostolski administrator Dalmacije, Albanije, BiH, Makedonije i Bugarske. Bio je \u010dvrsti karakter koji se suprotstavljao Rimu, Veneciji i bilo kome tko je htio napasti na katoli\u010dku vjeru. U tome nije posustajao do kraja\u201c istaknuo je dr. Dundovi\u0107.<\/p>\n

\"\"<\/a>Uvi\u0111aju\u0107i gdje je problem, ideja nadbiskupa Zmajevi\u0107a bila je otvoriti u Zadru sjemeni\u0161te na tragu 150-godi\u0161njeg iskustva i zamolbi zadarskih nadbiskupa i ninskih biskupa. \u201eGotovo sto godina nakon po\u010detka Kandijskog rata i nevolja na ovim prostorima, Propaganda fide 1742. g. donosi rje\u0161enja: povjeriti Dalmaciju biskupima hrvatskog govornog jezika, pomo\u0107i ninskom biskupu, rije\u0161iti pitanje Zmajevi\u0107evog sjemeni\u0161ta, na ilirskim kolegijima ustanoviti katedru hrvatskog jezika, dopustiti jednom od dalmatinskih biskupa da slavi slu\u017ebu i na isto\u010dnom obredu. Nakon sto godina utvrdili su sve ono \u0161to su biskupi sto godina ranije od njih tra\u017eili. Ali tada je ve\u0107 bilo prekasno. Na ove prostore ve\u0107 je sna\u017eno prodrlo pravoslavlje koje je bilo duboko povezano s nacionalnim osje\u0107ajem i uzrokovalo je nevolje koje su nas u kona\u010dnici i dovele do zadnjeg Domovinskog rata. Zmajevi\u0107evo sjemeni\u0161te otvoreno je tek 1748. g.\u201c zaklju\u010dio je u svom predavanju dr. Zdenko Dundovi\u0107.<\/p>\n

Ines Grbi\u0107<\/p>\n

\"\"<\/a>\"\"<\/a>\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Foto: I. Grbi\u0107<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Izlaganje \u201eCrkvene obrazovne institucije i evangelizacija Morlaka na podru\u010dju Zadarske i Ninske biskupije (16. – 18. st.)\u201c na Me\u0111unarodnom znanstvenom …<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":10,"featured_media":33920,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0},"categories":[1],"tags":[],"aioseo_notices":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/05\/P1010932-1.jpg","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/33919"}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=33919"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/33919\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":33937,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/33919\/revisions\/33937"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/33920"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=33919"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=33919"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=33919"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}