{"id":33841,"date":"2019-05-13T19:09:56","date_gmt":"2019-05-13T18:09:56","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=33841"},"modified":"2019-05-13T19:11:23","modified_gmt":"2019-05-13T18:11:23","slug":"zadar-visa-savjetnica-za-vjeronauk-sabina-maruncic-vjeronauk-u-odgojno-obrazovnom-sustavu-rh-prilika-i-izazov","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=33841","title":{"rendered":"ZADAR: Vi\u0161a savjetnica za vjeronauk, Sabina Marun\u010di\u0107: \u201eVjeronauk u odgojno – obrazovnom sustavu RH: prilika i izazov\u201c"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>O uvijek aktualnoj temi \u201eVjeronauk u odgojno – obrazovnom sustavu RH: prilika i izazov\u201c, \u010diju utemeljenost uvijek iznova neki propituju, u svom izlaganju na Me\u0111unarodnom simpoziju \u201eOdgoj i obrazovanje kao novi locus theologicus evangelizacije\u201c govorila je lic. theol. Sabina Marun\u010di\u0107, vi\u0161a savjetnica za vjeronauk u Agenciji za odgoj i obrazovanje u zadarskom sjemeni\u0161tu ‘Zmajevi\u0107’ u \u010detvrtak 9. svibnja.  <\/p>\n

U svjetlu suvremenih zahtjeva i izazova za vjeronauk, Marun\u010di\u0107 je rekla da je vjeronauk prilika \u201ezato \u0161to preko vjeronauka Crkva ima priliku do\u0107i do svakog mladog \u010dovjeka i svakog djeteta na sustavan i organizirani na\u010din. I na taj na\u010din izvr\u0161ava svoje temeljno evangelizacijsko poslanje. Vjeronauk je i izazov zato \u0161to vjeronauk treba biti u stanju odgovoriti na pitanja koja danas postavljaju djeca i mladi. A ne davati odgovore na pitanja koja nitko ne postavlja. Odgovoriti na pitanja u\u010denika zna\u010di biti u trajnom procesu promi\u0161ljanja, analiziranja, usavr\u0161avanja, kako bi pobolj\u0161avali katehetsku praksu i bili sposobni odgovoriti na izazove\u201c potaknula je Marun\u010di\u0107.<\/p>\n

\"\"<\/a>\u201eS jedne strane, vjeronauk je dio ukupnog evangelizacijskog poslanja Crkve i mo\u017ee se razumjeti u kontekstu pojmova evangelizacije i kateheze. S druge strane, dio je javne \u0161kole i u tom smislu mora odgovarati na sve izazove koje pred njega stavlja suvremena \u0161kola. Kateheza kao sustavna vjeronau\u010dna poduka za djecu i mlade izvodi se na razli\u010dite na\u010dine. U na\u0161em kontekstu, izvodi se kao vjeronauk u \u0161koli i \u017eupna kateheza\u201c rekla je Marun\u010di\u0107, podsjetiv\u0161i da je vjeronauk bio izba\u010den iz \u0161kole od 1952. do 1991. g. \u201eKateheza se odvija u kontinuitetu u \u017eupnim zajednicama. Vjeronauk doprinosi cjelovitom odgoju u\u010denika na na\u010din da unosi duhovnu i religioznu dimenziju u odgojno – obrazovni proces. Tu dimenziju ne mo\u017ee unijeti nijedan drugi predmet\u201c istaknula je Marun\u010di\u0107.<\/p>\n

\"\"<\/a>Vjeronauk je u hrvatskom odgojno – obrazovnom sustavu konfesionalan. \u201eU javnom diskursu \u010desto \u010dujemo primjedbu da je konfesionalnost u opreci  s lai\u010dno\u0161\u0107u \u0161kole i da bi bila daleko bolja religijska kultura. Me\u0111utim, religija ne postoji kao zaseban fenomen. Ona se zapravo o\u010dituje u zajednici. U tom smislu, konfesionalni vjeronauk je najvjerodostojniji oblik vjerskog odgoja. Vjeronauk je izborni predmet, ponu\u0111en svima, ali nije obvezan za sve, nego za one koji ga izaberu. Ta izbornost temelji se i na pravu roditelja da biraju odgoj i obrazovanje za svoju djecu u skladu sa svojim vjerskim i filozofskim uvjerenjima. To ima upori\u0161te u Ustavu RH i u me\u0111unarodnim konvencijama kojih je Hrvatska potpisnica\u201c poru\u010dila je predava\u010dica.<\/p>\n

\"\"<\/a>Naglasila je da je vjeronauk eminentno odgojni nastavni predmet. \u201eIako se \u010desto isti\u010de obrazovna dimenzija, one se ne mogu razdvajati, upu\u0107ene su jedna na drugu. Ali, na prvom mjestu je odgojna dimenzija\u201c rekla je Marun\u010di\u0107 i navela njegove sljede\u0107e osobitosti: \u201eVjeronauk je dijalo\u0161ki, ekumenski i me\u0111ureligijski otvoren. Polazi od \u010dinjenice da razli\u010ditosti ne treba negirati, nego odgojno promicati. Vjeronauk je predmet koji promi\u010de dijalog izme\u0111u vjere i kulture. Dakle, vjera je interdisciplinarna. Ona ne postoji kao neko zasebno podru\u010dje u \u017eivotu \u010dovjeka nego pro\u017eima cjelokupni ljudski \u017eivot, rad i djelovanje. Vjeronauk doprinosi i mnogim ciljevima koje postavlja suvremena \u0161kola i koji su formulirani kroz me\u0111upredmetne teme u najnovijem kurikulumu. To su odgoj i obrazovanje, osobnosti zajedni\u010dkog \u017eivota, o\u010duvanje identiteta i kulture hrvatskog naroda, ekumenski i me\u0111ureligijski dijalog, dijalog Crkve i dru\u0161tva\u201c.<\/p>\n

\"\"<\/a>Govore\u0107i o pote\u0161ko\u0107ama i izazovima vjeronau\u010dne nastave, Marun\u010di\u0107 je rekla da je \u201eosobito te\u0161ko navije\u0161tati Radosnu vijest u dru\u0161tvu koje sustavno izruguje kr\u0161\u0107anske vrijednosti, u dru\u0161tvu koje vjeru stavlja u podru\u010dje iracionalnoga. I stalno producira nekakve sukobe vjere i znanosti kojih u realnosti nema. Vjera i znanost bave se razli\u010ditim pitanjima i razli\u010ditim pogledom na istu stvarnost\u201c. Spomenula je izvje\u0161\u0107e iz predavanja Krunoslava Novaka koji je prigodom 25. godi\u0161njice vjeronauka izradio analizu \u010dlanaka o vjeronauku u dnevnicima, tjednicima i internetskim portalima, za period od 1. sije\u010dnja do 30. rujna 2016. g. U tom razdoblju objavljeno je ukupno 146 \u010dlanaka, od kojih \u010dak 60,1 % negativno govori o vjeronauku, a samo 12 % govori pozitivno o vjeronauku.<\/p>\n

\"\"<\/a>\u201eDa sada napravimo sli\u010dnu analizu, mo\u017eda bismo dobili jo\u0161 gore podatke. Jer to su neprestani napadi. S jedne strane, te\u0161ko je, a s druge strane, dok nas napadaju, to valjda zna\u010di da smo dobri\u201c rekla je Marun\u010di\u0107. Drugi izazovom smatra \u201enametanje unificirane metodologije kroz najnoviju kurikularnu reformu. \u201eNa taj na\u010din, isticanjem onoga \u0161to je mjerljivo, provjerljivo, ukoliko se samo zadr\u017eimo na tome, to ne mo\u017ee biti dobro. Jer vjera nije samo u\u010denje o vjeri. Vjera je i milost, dar. U vjeronauku se ne mo\u017ee sve izmjeriti i ne mo\u017ee se sve vrednovati. Od 2008. g. kad je po\u010dela dr\u017eavna matura, vjeronauk je i dio nacionalnih ispita. U katalozima za dr\u017eavnu maturu postoje ishodi koji se mogu mjeriti, provjeravati ispitom, a uz to postoji i niz ishoda koje treba ostvariti, ali koji se ne mogu vrednovati. Oni se odnose na stavove, na odnos prema odre\u0111enoj stvarnosti\u201c upozorila je Marun\u010di\u0107. Tre\u0107a pote\u0161ko\u0107a je izolacija od \u017eupne kateheze. \u201eTaj izazov je povezan s prethodnim. Ukoliko se vjeronauk bude bavio isklju\u010divo ciljevima koji su mjerljivi i provjerljivi, onda \u0107e ostati neostvareni oni djelatni ciljevi koji poti\u010du djecu i mlade da vjeru \u017eive u \u017eupnoj zajednici. Na taj na\u010din vjeronauk mo\u017ee postati otok, izoliran. \u0160to se onda dogodi? Mo\u017ee jedno vrijeme \u017eivjeti, a nakon toga, kad si odsje\u010den od svijeta, kakva blistava budu\u0107nost te \u010deka\u201c potaknula je Marun\u010di\u0107 na razmatranje.<\/p>\n

\"\"<\/a>Govore\u0107i o ciljevima vjeronauka, podsjetila je da su jo\u0161 1991. g. hrvatski biskupi u svojoj Poruci o vjerskom odgoju u \u0161koli i \u017eupnoj zajednici istaknuli da je glavna svrha vjeronauka upoznati vjeru u svim njenim dimenzijama, u u\u010denju, slavljenju i \u017eivljenju. A glavni cilj \u017eupne kateheze je uvo\u0111enje u iskustvo vjere. \u201eDakle, rije\u010d je o jednom vjeronauku, koji se ostvaruje na dva razli\u010dita mjesta. Naglasci su druga\u010diji. U \u0161koli je to egzistencijalni, antropolo\u0161ki vid, dok je u \u017eupnoj zajednici liturgijski, otajstveni vid. Rije\u010d je o jednom vjeronauku koji ima lice i nali\u010dje. Jedan bez drugoga je neostvaren, krnji\u201c upozorila je Marun\u010di\u0107.<\/p>\n

\"\"<\/a>Opisuju\u0107i glavna obilje\u017eja vjeronauka, predava\u010dica je rekla da svi nastavni planovi od 1991. g. govore o crkveno – teolo\u0161kom utemeljenju, dakle, vjeronauk kao dio ukupnog evangelizacijskog poslanja Crkve; antropolo\u0161ko – pedago\u0161ko zna\u010di da vjeronauk u svjetlu kr\u0161\u0107anske vjere daje odgovore na temeljna pitanja koja se postavljaju, pitanje smisla \u017eivota, postojanja; povijesno – kulturno i dru\u0161tveno – kulturno utemeljenje odnosi se na doprinos Katoli\u010dke Crkve kulturi i povijesti hrvatskog naroda. \u201eNajnoviji kurikulum za katoli\u010dki vjeronauk donesen 2019. g., mislim da to nije slu\u010dajno, navodi i didakti\u010dko – metodi\u010dko obilje\u017eje vjeronauka. Ta me re\u010denica zaista obradovala, jer vjeronauk je doista razvio jednu specifi\u010dnost u didakti\u010dkom i metodi\u010dkom pogledu. Te specifi\u010dnosti ne smijemo se odre\u0107i\u201c potaknula je Marun\u010di\u0107.<\/p>\n

\"\"<\/a>Govore\u0107i o pravnim temeljima vjeronauka, Marun\u010di\u0107 je podsjetila da je vjeronauk 1991. g. uveden na temelju naputka tada\u0161njeg ministra obrazovanja. Ve\u0107 sljede\u0107i ministar mogao ga je opozvati bez ikakvih posljedica. \u201eSklapanjem ugovora 1996. g. izme\u0111u Svete Stolice i RH i sklapanjem provedbenih ugovora izme\u0111u Vlade RH i HBK 1999. g., vjeronauk je dobio stabilne temelje, pravno upori\u0161te. Tek nakon tih provedbenih ugovora donose se pravilnici koji reguliraju rad vjerou\u010ditelja u \u0161koli i na taj na\u010din izjedna\u010davaju vjerou\u010ditelje u pravima i obvezama s ostalim u\u010diteljima i nastavnicima. Va\u017eno je re\u0107i da je od 2003. do 2014. g. Vlada RH sklopila i osam ugovora s razli\u010ditim vjerskim zajednicama. To su Makedonska i Srpska pravoslavna crkva, nekoliko protestantskih vjerskih zajednica, s islamskom zajednicom, s obje \u017eidovske zajednice. Katoli\u010dka Crkva nema nikakvo ekskluzivno pravo, nema nikakav privilegij u hrvatskom dru\u0161tvu, nego sva prava koja ostvaruje Katoli\u010dka Crkva, isto tako mogu ostvarivati sve druge vjerske zajednice\u201c istaknula je Marun\u010di\u0107.<\/p>\n

Naglasila je da je 1991. g. \u201eKatoli\u010dka crkva zaista prepoznala  odgoj i obrazovanje kao teolo\u0161ko mjesto  i usmjerila je svoje snage na uvo\u0111enje katoli\u010dkog vjeronauka. Bilo je opiranja i osporavanja, ali nakon provedene javne rasprave izabran je konfesionalni model vjeronauka. Iz dana\u0161nje perspektive gledano, mo\u017eemo re\u0107i da je to bio vrlo hrabar i povijesni iskorak, osobito zato \u0161to je Crkva u to vrijeme raspolagala sa skromnim snagama. Nije bilo vjerou\u010ditelja, nismo imali planove ni programe,  ud\u017ebenike ni didakti\u010dki materijal. Ali imali smo iskustvo kateheze u \u017eupnim zajednicama i na temelju tog iskustva gradio se vjeronauk u \u0161koli. Tijekom proteklih 25 godina u\u010dinjeno je jako puno u podru\u010dju vjeronauka. Iako se nama koji smo direktno uklju\u010deni u vjeronauk neke stvari \u010dine nedostatne, ako se prisjetimo s \u010dime smo krenuli, mo\u017eemo biti ponosni na dosada u\u010dinjeno\u201c poru\u010dila je Sabina Marun\u010di\u0107, vi\u0161a savjetnica za vjeronauk u Agenciji za odgoj i obrazovanje.<\/p>\n

Ines Grbi\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

O uvijek aktualnoj temi \u201eVjeronauk u odgojno – obrazovnom sustavu RH: prilika i izazov\u201c, \u010diju utemeljenost uvijek iznova neki propituju, …<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":10,"featured_media":33842,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0},"categories":[1],"tags":[],"aioseo_notices":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/05\/P1011012.jpg","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/33841"}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=33841"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/33841\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":33855,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/33841\/revisions\/33855"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/33842"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=33841"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=33841"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=33841"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}