{"id":33813,"date":"2019-05-12T18:11:58","date_gmt":"2019-05-12T17:11:58","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=33813"},"modified":"2019-05-13T19:13:38","modified_gmt":"2019-05-13T18:13:38","slug":"libanonska-redovnica-marana-saad-glazba-kao-bezgranicno-sredstvo-za-autenticno-zajednistvo-medu-religijama","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=33813","title":{"rendered":"ZADAR: Libanonska redovnica Marana Saad: \u201eGlazba kao bezgrani\u010dno sredstvo za autenti\u010dno zajedni\u0161tvo me\u0111u religijama\u201c"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Prof. dr. Marana Saad, redovnica libanonskog Maronitskog reda iz Beirut-Kaslika, istaknuta libanonska autorica sakralne glazbe, sudjelovala je na Me\u0111unarodnom znanstvenom simpoziju \u201eOdgoj i obrazovanje kao novi locus theologicus evangelizacije\u201c u sjemeni\u0161tu Zmajevi\u0107 u Zadru gdje je u petak 10. svibnja izlagala o temi  \u201eGlazba kao bezgrani\u010dno sredstvo za autenti\u010dno zajedni\u0161tvo me\u0111u religijama\u201c.<\/p>\n

Govore\u0107i o religijskom i dru\u0161tvenom iskustvu zborske glazbe u Libanonu, gostovanje s. Marane bilo je prigoda saznati kako sakralna i duhovna glazba povezuje pripadnike razli\u010ditih religija u te\u0161koj situaciji na Bliskom istoku. \u201eU osje\u0107aju zajedni\u0161tva me\u0111u religijama imamo razli\u010dita iskustva, ali glazba je najbolje sredstvo jer se sastoji od ispovijedanja vjere pjevane Bogu. U religijama je instrumentalna i vokalna glazba poslu\u017eila u duhovnom izra\u017eavanju i u\u010denju. Svojom ljepotom, emocionalnom snagom, verbalnom i nadljudskom, glazba je dotakla srca, osjetila, intelekt i duh \u010dovjeka. Stoga sam je uzela kao sredstvo za do\u017eivljaj misti\u010dnog iskustva zajedni\u0161tva me\u0111u ljudima razli\u010ditih religija na Bliskom istoku, osobito u Libanonu\u201c rekla je s. Marana.<\/p>\n

\"\"<\/a>Libanon karakterizira konfesionalni pluralizam uvjetovan njegovom povije\u0161\u0107u i zemljopisnim polo\u017eajem. Dr\u017eava slu\u017ebeno priznaje osamnaest vjerskih zajednica, \u201ea strah me\u0111u njima proizlazi iz neznanja\u201c. \u201eZbog terorizma i lo\u0161ih vijesti koje prenose mediji i politi\u010dka korupcija, stanje na Bliskom istoku i u svijetu postalo je delikatnije, stvara nezdravu atmosferu i barijere me\u0111u osobama razli\u010ditih religija. Zato nailazimo na negativan i ponekad agresivan pristup. Da bi se stvorio idealan na\u010din su\u017eivota me\u0111u religijama, nije dovoljna odre\u0111ena tolerancija, uzajamno po\u0161tivanje, odre\u0111eni protokol koji treba slijediti, nego se moramo zanimati za drugoga, upoznati ga, zajedno razmijeniti iskustva\u201c potaknula je s. Marana.<\/p>\n

\"\"<\/a>S. Marana kompetentno govori o vjerskom iskustvu glazbe i zborova zbog svoje teolo\u0161ke, profesionalne formacije, niza anga\u017emana i inicijativa. Osniva\u010d je libanonskog glazbenog instituta i zbora mladih i djece ‘Filocalia’ \u0161to zna\u010di ljubav prema ljepoti. Odr\u017eavali su koncerte i glazbene festivale s glazbenicima razli\u010ditih religija i to ih je iskustvo puno nau\u010dilo. \u201eImala sam i kontakte s mje\u0161ovitim zborovima muslimanskog podrijetla, kao \u0161to je zbor Fayha iz Tripolija, \u010diji je maestro armenac, 75% \u010dlanova su suniti, 10% alawiti, 5% maroniti, 5% pravoslavni i 5% armeni. Kao musliman, ka\u017ee Mohamad sunit, ‘Kad pjevam kr\u0161\u0107anske himne, osje\u0107am da molim na\u0161e islamske pjesme. Ponosan sam \u0161to, kroz glazbu i pjesmu, donosim radost religiji kojoj ne pripadam i tako dajem sliku moje religije kao one koja prihva\u0107a druge’\u201c prenijela je s. Marana iskustvo iz ankete koju je provela o utjecaju glazbe na pjeva\u010de u religijski mje\u0161ovitom zboru.<\/p>\n

\"\"<\/a>\u201eGlazba je prilika za nereligioznu osobu da otkrije nauk religije i shvati njena uvjerenja. Pjevanje postaje sredstvo dijeljenja i cijenjenja duhovnog \u017eivota i pridonosi \u0161irenju mira i ljubavi, vrijednosti i preobrazbe pojedinaca u ne-fanatike. Jedan pripadnik alavita ka\u017ee da ga je pjevanje u zboru preobrazilo iz radikalne osobe, ukorijenjene u njegovoj vjerskoj tradiciji, u osobu koja dijeli svoje duhovno bogatstvo s drugima. Pravoslavni Armenac isti\u010de da je pjevanje instrument bratstva, ljubavi i mira, koji stvara atmosferu su\u017eivota izme\u0111u religija. Zborska glazba stvara dijalog kroz razli\u010dita iskustva \u010dlanova, kroz njihovo iskustvo tijekom mise, koncerta, ve\u010dere ili putovanja. Atmosfera prijateljstva i po\u0161tivanja poma\u017ee nam da slu\u0161amo jedni druge bez napora, straha i ograni\u010denja\u201c rekla je s. Marana, istaknuv\u0161i \u010dinjenice spontanosti i transparentnosti. \u201eGlazba je instrument ujedinjenja izme\u0111u religija koji odra\u017eava prekrasan duh svake osobe. Mo\u017eemo je definirati kao dijalog \u017eivota, gdje ljudi nastoje \u017eivjeti u duhu otvorenosti i dobrosusjedstva, dijele\u0107i svoje radosti i pote\u0161ko\u0107e, probleme i brige. Nakon rata u Iraku, Siriji i Palestini, Libanon je postao dom mnogim migrantima koji dolaze iz razli\u010ditih kultura i religija. Za neke, ta situacija mo\u017ee biti opasna ili prijetnja, a za druge, uklju\u010duju\u0107i kr\u0161\u0107ane i osobito umjetnike, ta situacija je bila prilika da se dru\u0161tvo promjeni na bolje. U vrijeme kada se podi\u017eu zidovi me\u0111u narodima, zada\u0107a glazbe je spasiti du\u0161e zvukom i rije\u010dju. To je na\u0161a zada\u0107a u novoj evangelizaciji, to je ‘ljubav prema ljepoti’\u201c istaknula je s. Marana, upitav\u0161i: Nije li Kristovo poslanje spasiti svaku osobu i cjelovitu osobu?<\/p>\n

\"\"<\/a>Podsjetiv\u0161i na misao sv. Bazilija: \u201eGlazba osloba\u0111a od mr\u017enje, spa\u0161ava od zla i slijedi istinu\u201c, s. Marana je rekla da je pjevanje nositelj mira, instrument prijateljstva i sredstvo pomirenja me\u0111u neprijateljima. U glazbi \u010dovjek se vi\u0161e vra\u0107a \u010dovjeku, bogat je vrijednostima i emocijama te siroma\u0161niji predrasudama. \u201eGlazba je univerzalni fenomen, bitan za na\u0161 \u017eivot i uklju\u010duje puno elemenata: glazbeni (zvuk, pjevanje, ritam, simfonija) i ljudski (duhovnost, psihologija, dru\u0161tvo). Igra zna\u010dajnu ulogu u svim disciplinama, me\u0111u kojima je i duhovna dimenzija u religijama\u201c rekla je s. Marana, potaknuv\u0161i da smo pozvani u hladnom stanju u dru\u0161tvu govoriti o glazbi kao o instrumentu zajedni\u0161tva. \u201ePotrebno nam je sredstvo koje omogu\u0107uje da u\u0111emo u dijalog i zajedni\u0161tvo s drugim religijama, posebno s onima Bliskog istoka, gdje se suo\u010davamo s mnogim sukobima i izazovima, posebno u pluralisti\u010dkom Libanonu gdje sam dobila teorijsko znanje i prakti\u010dno iskustvo ljudi razli\u010ditih religija. \u201eUronjeni smo u heterogeni svijet dezorijentiran preobrazbama, obilje\u017een razli\u010ditosti religija, etike, kultura. Preno\u0161enje kr\u0161\u0107anske ili muslimanske vjere nije jednostavno jer je dru\u0161tvena okolina postala indiferentna. Stoga se ra\u0111a potreba pronala\u017eenja dru\u0161tvenih sredstava koja su osjetljivija i prikladnija novim generacijama kako bi mlade, preko Duha Svetoga, pribli\u017eili vjeri. Smatram da kroz odgoj nema boljeg instrumenta za novu evangelizaciju od glazbe\u201c poru\u010dila je s. Marana.<\/p>\n

\"\"<\/a>Glazba je instrument bliskosti i zajedni\u0161tva, kao umjetni\u010dki jezik izra\u017eava ljudske emocije, izraz je ljubavi, mira i vjere. Glazba je povezana s gestama, pokretima i pona\u0161anjem osobe, mo\u017ee biti umjetni\u010dka, transcendentna i duhovna. \u201eU religijama je glazba uvijek imala psiholo\u0161ku i duhovnu ulogu uzdizanja ljudskog duha prema Bogu. U Bibliji vidimo kako su u Izraelu ljudi pjevali, svirali i plesali kako bi proslavili Boga, kroz zvukove i ritmove su izra\u017eavali svoju vjeru i osje\u0107ali da su povezani s Bo\u017ejom Rije\u010dju. Vjernici u Starom i Novom zavjetu pjevali su psalme, pjesme i himne kako bi se obratili Bogu, slijedili njegovu Rije\u010d i hvalili Boga rije\u010dju i glazbom\u201c rekla je s. Marana. U islamu pak \u017eenski glas smatraju zavodljivim pa ne prihva\u0107aju pjevanje Kurana, u budizmu i hinduizmu pjevanje predstavlja \u010din meditacije. \u201eU svim religijama pjevanje se smatra glazbenim \u010dinom, jer koristi primarni instrument koji nam je Bog dao, glas. Glazba i pjevanje povezani su s bo\u017eanskim i nadahnjuju religijske teme da svjedo\u010de Bo\u017eju ljubav i vlastitu vjeru. Sav taj glazbeni jezik ne mo\u017ee biti ograni\u010den, osobito kada je rije\u010d o umjetnosti i glazbi koja lije\u010di du\u0161e, usmjerava prema dobru i ljepoti, pribli\u017eava ljude meditaciji, savr\u0161enstvu, molitvi i transcendenciji\u201c rekla je s. Marana, istaknuv\u0161i da je glazba  most izme\u0111u kultura i religija. \u201eOd glazbe nema djelotvornijeg i jednostavnijeg sredstva za stvaranje zdrave dru\u0161tvene i duhovne atmosfere koja vodi prema autenti\u010dnom zajedni\u0161tvu me\u0111u religijama, poznavanju njihovih zakona i u\u010denju rje\u0161avanja njihovih problema, izazova i sukoba. Vodi nadila\u017eenju nasilja i vjerske nepismenosti. Zna kako voditi ljude prema pozitivnim odnosima i ostvarenju projekata za op\u0107e dobro. Glazbeni fenomen je povezan s univerzalnom harmonijom, simbol je odnosa izme\u0111u unutarnjeg sklada pojedinca i vanjske harmonije, povezan je s dru\u0161tvenim stanjem, osobito s religijskim, socijalnim i psiholo\u0161kim referencama\u201c poru\u010dila je s. Marana.<\/p>\n

\"\"<\/a>S. Marana studirala je zborno dirigiranje na Institutu za sakralnu glazbu u Rimu. Doktorirala je mona\u0161ku teologiju sa Sveu\u010dili\u0161ta sv. Anselma u Rimu i sakralnu glazbu na sveu\u010dili\u0161tu Sveti Duh u Kasliku u Libanonu. Institut za glazbu sv. Rafke gdje predaje i vodi zbor djece i mladih sv. Rafke osnovala je 2010. g. Po\u0161tovana je i poznata po dinami\u010dnom stilu vo\u0111enja i uvjerljivom glazbenom integritetu. Pod vodstvom s. Marane, zbor sv. Rafke ima ugled jednog od vode\u0107ih zborova u Libanonu. Re\u017eirala je nekoliko liturgijskih i glazbenih proslava: mise i koncerte proslavljene u predsjedni\u010dkoj pala\u010di u Baabdi, u Maronitskoj katoli\u010dkoj patrijar\u0161iji u Bkerkeu, u raznim crkvama i kazali\u0161tima diljem Libanona. S. Marana i zbor sudjelovali su na raznim festivalima u svijetu u suradnji s istaknutim umjetnicima. U Libanonu je 2014. g. organizirala festival ‘Prijateljstvo izme\u0111u zborova’ u kojem su sudjelovali vode\u0107i zborovi u Libanonu. Profesorica je teologije na sveu\u010dili\u0161tu Svetog Duha u Kasliku i \u010dlan Maronitskog patrijarhalnog odbora za liturgiju (glazbeni odbor). Sudjelovala je na raznim konferencijama i radionicama. Autorica je teolo\u0161kih i glazbenih tekstova, skladala je, uredila i aran\u017eirala nekoliko vjerskih napjeva i albuma: Savez ljubavi i molitve, Misa prema obredu siremronitske antiohijske crkve, Miladyat: Bo\u017ei\u0107ni napjevi, Fawh Al Qadassa, Majka, Ogledalo neba i CD Rafqa Musical Theatre.<\/p>\n

Ines Grbi\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Prof. dr. Marana Saad, redovnica libanonskog Maronitskog reda iz Beirut-Kaslika, istaknuta libanonska autorica sakralne glazbe, sudjelovala je na Me\u0111unarodnom znanstvenom …<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":10,"featured_media":33814,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0},"categories":[1],"tags":[],"aioseo_notices":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/05\/P1011084.jpg","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/33813"}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=33813"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/33813\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":33856,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/33813\/revisions\/33856"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/33814"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=33813"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=33813"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=33813"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}