{"id":33788,"date":"2019-05-12T16:13:34","date_gmt":"2019-05-12T15:13:34","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=33788"},"modified":"2019-05-18T16:15:59","modified_gmt":"2019-05-18T15:15:59","slug":"zadar-simpozij-odgoj-i-obrazovanje-kao-novi-locus-theologicus-evangelizacije-izlaganja-prvoga-dana-simpozija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=33788","title":{"rendered":"ZADAR: Simpozij ‘Odgoj i obrazovanje kao novi locus theologicus evangelizacije’ – Izlaganja prvoga dana Simpozija"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Na dvodnevnom Me\u0111unarodnom znanstvenom simpoziju \u201eOdgoj i obrazovanje kao novi locus theologicus evangelizacije\u201c u \u010detvrtak 9. svibnja u dvorani Nadbiskupskog sjemeni\u0161ta ‘Zmajevi\u0107’ u Zadru odr\u017eano je \u0161est izlaganja.<\/p>\n

\"\"<\/a>Prof. dr. Dijana Vican<\/strong>, rektorica Sveu\u010dili\u0161ta u Zadru, odr\u017eala je predavanje \u201eOdgoj i obrazovanje u raskoraku izme\u0111u humanizacije i manipulacije\u201c<\/strong>. Rekav\u0161i da \u017eivimo u svijetu nagomilanih znanja i proizvo\u0111enja, a globalni problemi utje\u010du i na odgoj i obrazovanje, dr. Vican je podsjetila da je u sklopu reforme \u0161kolstva postojao pokret vo\u0111en mi\u0161lju: ‘Idemo rasteretiti sustav, djeca su optere\u0107ena’. Mjerilo je bilo fizi\u010dko. Govorila je o aktualnoj reformi koja nagla\u0161ava STEM, a ono je jedno od \u0161est temeljnih podru\u010dja izva\u0111eno iz vrijednosnog sustava koji je do 1990. g. bio u okrilju vi\u0161estoljetnih vrijednosti istine, ljepote, dobrote, stvarala\u0161tva.<\/p>\n

\"\"<\/a>\u201eNije to stvarala\u0161tvo ili kreativnost uvoz iz Europske unije. Nego je to bila vrijednost iz koje je proizlazilo odre\u0111eno odgojno-obrazovno podru\u010dje, da to podru\u010dje radni i tehni\u010dki odgoj mo\u017ee imati podru\u010dja koliko ho\u0107emo, ovisno koliko smo ih kreativni razviti. Kompetencijski sustav ima svoje to\u010dne razvoje, doga\u0111a se prema zakonitostima razvoja koje su puno te\u017ee, traju dulje nego \u0161to je o\u010dekivanje promjene koja se mo\u017ee baviti samo algoritmima\u201c upozorila je dr. Vican. \u010covjek nakon mature, 18. godine, u svom osobnom i profesionalnom \u017eivotu mora biti zaokru\u017een vi\u0161e, rekla je dr. Vican. \u201eSustav smo u kojem dugo nisam \u010dula rije\u010d sposobnost, sve se preokrenulo na vje\u0161tinu. A nije sve vje\u0161tina. Vje\u0161tina kao psiho motorika ima svoje iznad – sposobnosti kad je ne\u0161to i umije\u0107e, da mo\u017ee kreirati i vi\u0161e od onoga \u0161to je napravljeno\u201c rekla je dr. Vican.<\/p>\n

\"\"<\/a>Ukazala je na podjelu koja se javlja me\u0111u pripadnicima pojedinih znanosti. \u201eJedan dru\u0161tvenjak misli da je humanist manji, netko iz prirodnog podru\u010dja da su humanisti i dru\u0161tvenjaci manji, fizi\u010dari ka\u017eu ‘Ni\u0161ta ste vi u odnosu na nas’, matemati\u010dari ka\u017eu ‘Znanje je u na\u0161im rukama’. Vodi li ova reforma humanizaciji, \u010demu bi trebala voditi i da \u010dovjeka gleda kroz sva ta podru\u010dja? U sustavnom obrazovanju, jezi\u010dno-komunikacijsko podru\u010dje \u010dovjek ne mo\u017ee ostaviti sa strane i ne mo\u017ee pretvoriti \u010dovjeka u o\u010di i u\u0161i. Jer \u010dovjek nije samo oko i uho, a po formuli koju mi imamo, \u010dovjek jest oko i uho\u201c rekla je dr. Vican.<\/p>\n

\"\"<\/a>Pokazala je primjer ‘koncerta’ automatiziranog stroja \u010dije kuglice stvaraju glazbu, jer se tra\u017ei da STEM podru\u010dje dominira u sustavu, pa upitala: \u201eJe li to kreativno, lijepo, emocionalno? Koja zanimanja se dobivaju, a koja gube? U prevladavanju STEM-a, vidimo li na tom primjeru dirigenta, skladatelja, prodava\u010da karata za koncert?\u201c. \u201eU smislu humanizacije, pedago\u0161ko pitanje je koliko se mi s tim podru\u010djem kockamo, kockamo li se budu\u0107no\u0161\u0107u djece i mladih, daju\u0107i prevagu STEM podru\u010dju? Na kojoj crti prelazimo granicu ovladavanja samima sobom, ako smo samo o\u010di i u\u0161i? Gdje po\u010dinje manipulacija i koje su njene posljedice? Nova terminologija unosi sumnju je li to manipulacija ili istinski odgoj i obrazovanje? S kojim terminima raspola\u017eemo i jesu li nam zna\u010denja termina jednaka? Gdje je ljudska osjetilnost?\u201c potaknula je na razmi\u0161ljanje dr. Vican.<\/p>\n

\"\"<\/a>Zadarski nadbiskup mons. dr. \u017delimir Pulji\u0107<\/strong> izlagao je o temi \u201e\u0160to ka\u017ee psihologija, tko je \u010dovjek? Vi\u0161ezna\u010dno i kompleksno bi\u0107e; tajna beskrajna\u201c<\/strong>. Nadbiskup je rekao da je STEM podru\u010dje \u010dovjeka sklono predstavljati kao motor, ma\u0161inu, no \u010dovjek je iznad toga. Predstavio je dva deterministi\u010dka stava (biheviorizam i psihonalizu) i tre\u0107i pravac u tuma\u010denju \u010dovjeka, humanisti\u010dku psihologiju. \u201e\u010covjek nije stroj i nije \u017eivotinja, nije rob nagona. \u010covjek je obdaren razumom, voljom, savje\u0161\u0107u, stvoren je, ali je i stvaratelj. Upu\u0107en je na druge. Posebno je \u017eivo bi\u0107e jer samo \u010dovjek mo\u017ee shva\u0107ati, prosu\u0111ivati i zaklju\u010divati. Govori i vjeruje, ima savjest i podr\u017eava moralno pona\u0161anje\u201c rekao je mons. Pulji\u0107, upozoriv\u0161i na opasnost jednostranog pristupa kada se \u010dovjeka gleda samo kroz jednu prizmu i svodi ga se samo na jednu dimenziju, po na\u010delu: \u201e\u010covjek nije ni\u0161ta drugo, nego…\u201c.<\/p>\n

\"\"<\/a>Naveo je primjere Viktora Frankla i Rudolfa Allersa koji su cjelovitije pristupili prou\u010davanju \u010dovjeka kao trodimenzionalnog bi\u0107a: ima tjelesnost, psiholo\u0161ki i duhovni dio. \u201eU prou\u010davanju \u010dovjeka va\u017eno je biti ponizan i skroman, re\u0107i ‘Ne razumijem’ i truditi se da \u0161to vi\u0161e razumije\u0161. Psihologija je zadnjih desetlje\u0107a otkrila dimenziju tajnovitosti \u010dovjeka, nedostupnosti spoznaje o njemu i potrebu da ga se poku\u0161a shvatiti i razumjeti s vi\u0161e strana. \u010covjek je tajna beskrajna\u201c poru\u010dio je mons. Pulji\u0107, citiraju\u0107i Alexis Carrela: \u201eNa\u0161e neznanje o \u010dovjeku se\u017ee duboko. Najve\u0107i dio pitanja istra\u017eiva\u010da \u010dovjekove biti ostao je bez odgovora. \u010citava podru\u010dja na\u0161eg unutarnjeg \u017eivota jo\u0161 uvijek su nepoznata. Znamo da smo tvorevina iz tkiva, organa i svijesti. A odnos izme\u0111u svijesti i mo\u017edanih stanica jo\u0161 uvijek je za nas tajna\u201c.<\/p>\n

\"\"<\/a>Mons. dr. Pero Sudar<\/strong>, pomo\u0107ni vrhbosanski biskup, izlagao je o temi \u201eOdgoj za su\u017eivot kao vrednotu, neposredni oblik navje\u0161taja\u201c<\/strong>. \u201eEvangelizacija je od svojih po\u010detaka neraskidivo povezana s odgojem i obrazovanjem. Sve religije poznavale su neku vrstu odgoja i obrazovanja ili \u0161kola. Tako je i kr\u0161\u0107anstvo razvilo vlastito \u0161kolstvo, na \u010dijim je temeljima izgra\u0111eno europsko\u201c rekao je dr. Sudar, istaknuv\u0161i da \u010dovjek, da bi dosegao puninu, treba pru\u017eiti pogled iznad empirijske stvarnosti. Biskup je rekao da je \u201erazli\u010ditost konstanta ljudske naravi i trebalo bi je prihvatiti, ne samo kao nu\u017enu datost koju se trpi, nego i kao vrijednost i priliku za me\u0111usobno oboga\u0107enje\u201c. Istaknuo je da je su\u017eivot uvjet  mira, stoga je vjerni\u010dka obveza nastojati graditi mir me\u0111u ljudima na sve na\u010dine, pa i kroz \u0161kolu kao slu\u017ebeni i naju\u010dinkovitiji oblik odgoja za vrednote. <\/p>\n

\"\"<\/a>\u201eSvijet \u0107e te\u0161ko do mira bez uvjerenja o jednakosti i jednakom dostojanstvu svakog \u010dovjeka, rase i naroda, bez po\u0161tivanja i prihva\u0107anja razlika. Jo\u0161 \u0107e te\u017ee religije do svoje vjerodostojnosti bez iskrenog i dosljednog promicanja op\u0107eljudskog bratstva. Ako je Bog stvorio ljude razli\u010dite, a u biti jednake, temeljna je zada\u0107a religija pomagati ljudima da se prihvate kao djeca Bo\u017eja, sestre i bra\u0107a. Po\u0161tivanje i prihva\u0107anje \u010dovjeka je prva i temeljna potvrda autenti\u010dnosti vjere u Boga\u201c rekao je mons. Sudar, istaknuv\u0161i da \u201enijedan oblik slu\u017eenja ljudima i op\u0107em dobru ne mo\u017ee zanemariti mirotvorstvo. \u201eSu\u017eivot i mir u dana\u0161njem svijetu tako su me\u0111uovisni da su, u odre\u0111enom smislu, postali sinonimi. U dana\u0161njoj izmije\u0161anosti svijeta, mir je ugro\u017een i samom nespremno\u0161\u0107u na su\u017eivot u razli\u010ditosti. Zato sav govor o obvezi kr\u0161\u0107ana da djeluju u korist mira, vrijedi i obvezuje u istoj mjeri i djelovanje u korist zdravog razumijevanja i su\u017eivota me\u0111u ljudima i narodima\u201c poru\u010dio je dr. Sudar, istaknuv\u0161i da je prva Poruka za svjetski dan mira naslovljena \u201eDo mira se sti\u017ee odgojem za mir\u201c. Pape i preko tih poruka poru\u010duju da su odgoj i obrazovanje prilika za promicanje Isusove slike \u010dovjeka, a time i samog Isusa.<\/p>\n

\"\"<\/a>U doprinosu ljudima BiH, biskup Sudar je rekao da je Katoli\u010dka Crkva ve\u0107 tijekom rata otvorila prve katoli\u010dke \u0161kole koje kao svih 256 000 katoli\u010dkih \u0161kola u svijetu <\/strong>koje poha\u0111a 67 milijuna u\u010denika<\/strong>, primaju i nekatoli\u010dku djecu. Svjesna va\u017enosti su\u017eivota kao jednog od temeljnih uvjeta mira i opstanka Crkve, Crkva u BiH svoje je \u0161kole slu\u017ebeno nazvala vi\u0161enacionalnima i vi\u0161evjerskima. Te \u0161kole, pristupom i sadr\u017eajem svog programa, promi\u010du razli\u010ditosti kao normalnost \u017eivota. \u201eZa Crkvu i druge vjerske zajednice najve\u0107i izazov bio je po\u0161tivati, shva\u0107ati kao bogatstvo razli\u010ditost u vjerovanju. Na\u0161e opredjeljenje po\u0161tivati slobodu izbora vjeronau\u010dne pouke, \u010dak i za katoli\u010dku djecu, i osigurati mogu\u0107nost pravoslavnog, evangeli\u010dkog i islamskog vjeronauka nije pro\u0161ao bez te\u0161ko\u0107a i sablazni za ‘revnitelje’ i nerazumijevanja od ljudi s najvi\u0161ih struktura Crkve. Odgovarali smo da ne mo\u017eemo odgajati za mir i su\u017eivot ako ne bismo prihva\u0107ali one koje \u017eelimo odgajati, ako ne bismo prihva\u0107ali i po\u0161tivali sve oznake njegovog identiteta\u201c rekao je dr. Sudar, istaknuv\u0161i da se vjera i istina o transcedenciji ne mogu nametnuti, ali se mogu svjedo\u010diti i posredovati. U predmetu Povijest religija pou\u010dava se pozitivni doprinos religija rastu ljudskog duha i \u0161to vjeruju pripadnici razli\u010ditih religija.<\/p>\n

\"\"<\/a>Zaklju\u010dno je biskup Sudar podsjetio da je 2017.  g. Pedago\u0161ko vije\u0107e Sustava \u0161kola za Europu dodijelilo nagradu ‘Petar Barbari\u0107’ u\u010deniku 4. raz. Gimnazije u Tuzli, kao u\u010deniku godine. U svom zahvalnom govoru, taj u\u010denik iz muslimanske obitelji koja prakticira islam, rekao je: \u201ePrije \u010detiri godine bio sam u opasnosti napraviti veliku pogre\u0161ku koju mnogi mladi ovoga grada prave, tj. ne upisati se u ovu \u0161kolu. Tijekom ove \u010detiri godine bio sam izlo\u017een mnogim radikalnim idejama, ali je pobijedila ona prema kojoj u svakom \u010dovjeku postoji ne\u0161to \u0161to zavrje\u0111uje pozornost i po\u0161tovanje. Stoga, prije nego sudimo o nekome, valja se staviti u njegove uvjete. Tijekom zadnje \u010detiri godine, koje su bile najljep\u0161e u mom \u017eivotu, profesori su mi svojim primjerom, vi\u0161e nego rije\u010dima, prenijeli vrijednosti koje su postale dio mene. I zato ne\u0107u zaboraviti i ne\u0107u izdati svojih korijena koji su u ovoj \u0161koli\u201c. Roditelji toga muslimanskog u\u010denika rekli su da su u stavu prema svijetu rasli zajedno sa svojim sinom.      <\/p>\n

O temi \u201eKatoli\u010dki identitet u odgojno – obrazovnom procesu\u201c  govorio je prof. dr. \u017deljko Tanji\u0107<\/strong>, rektor Hrvatskog katoli\u010dkog sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, a izlaganje \u201eVjeronauk u odgojno – obrazovnom sustavu RH: prilika i izazov\u201c odr\u017eala je lic. theol. Sabina Marun\u010di\u0107<\/strong>, vi\u0161a savjetnica za vjeronauk u Agenciji za odgoj i obrazovanje.<\/p>\n

\"\"<\/a>Prof. dr. Carmelo Dotolo<\/strong>, dekan Fakulteta misiologije Papinskog sveu\u010dili\u0161ta Urbaniana, izlagao je o temi \u201eKr\u0161\u0107anstvo i novi humanizam. Odgojni prijedlog\u201c<\/strong>. Rekao je da je obrazovanje, zato \u0161to je povezano sa \u017eivotom, zahtjevan rad na sebi koji blijedi ako nema ideja, na\u010dela i vrijednosti. \u201eDa bi bilo istinsko, mora nas transformirati, pobolj\u0161ati kroz resurse znanja. Obrazovanje nikad nije izvor spokoja, jer donosi transformaciju, obra\u0107enje. Zada\u0107a obrazovanja je povezivati znanje i \u017eivot\u201d rekao je dr. Dotolo, dodav\u0161i da obrazovanje \u201eumanjuje pogre\u0161ke, poma\u017ee razumijevanju, suo\u010davanju s neizvjesno\u0161\u0107u, poznavanju ljudskih uvjeta, poznavanju globaliziranog svijeta, crpi na moralnim izvorima solidarnosti i odgovornosti, poma\u017ee orijentirati se u civilizaciji, obraniti se i za\u0161tititi\u201d.<\/p>\n

\"\"<\/a>Dr. Dotolo govorio je i o koncepciji \u010dovjeka temeljenoj na korisnosti i u odnosu sredstvo-cilj. \u201eOsnovna antropolo\u0161ka ideja koju biblijska naracija sugerira je cjelovita ljudska ekologija koja poziva kr\u0161\u0107anstvo na stvarala\u010dku odgovornost, da preuzme odgovornost antropolo\u0161kog i kulturnog zaokreta. Dakle, obrazovnu spremnost koja \u0107e dati djelotvoran izgled tra\u017eenju druga\u010dije kulturne, dru\u0161tvene, eti\u010dke i vjerske slike\u201d rekao je dr. Dotolo, istaknuv\u0161i i zna\u010daj otkri\u0107a \u017eivota kao dara, rast u interkulturalnom dijalogu i dr\u017eati otvorenim pitanje Boga.<\/p>\n

\"\"<\/a>\u201ePrijedlog za novi humanizam je veliki obrazovni izazov kr\u0161\u0107anstva. Rast svakoga doga\u0111a se u susretu s drugima, okoli\u0161om, Bogom, u stalnom dijalogu, sposobnosti gostoprimstva, u prepoznavanju drugih, u odgovornosti za svijet i prirodu. Na taj na\u010din, novi humanizam mo\u017ee doprinijeti druga\u010dijoj kulturi u kojoj se su\u017eivot izgra\u0111uje na odgovornosti za dostojanstvo ljudskog bi\u0107a, u kojoj se pravo na \u017eivot susre\u0107e s du\u017eno\u0161\u0107u darivati \u017eivot\u201d rekao je dr. Dotolo, podsjetiv\u0161i na misao iz papine enciklike Evangelii gaudium: \u201eIstinska vjera nikad nije lagodna i individualisti\u010dka i uvijek podrazumijeva duboku \u017eelju za promjenom svijeta, preno\u0161enjem vrednota, da iza sebe ostavimo donekle bolji svijet nego \u0161to smo ga na\u0161li\u201d.<\/p>\n

Ines Grbi\u0107<\/p>\n

\"\"<\/a>\"\"<\/a>\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a>\"\"<\/a>\"\"<\/a><\/p>\n

Foto: I. Grbi\u0107<\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Na dvodnevnom Me\u0111unarodnom znanstvenom simpoziju \u201eOdgoj i obrazovanje kao novi locus theologicus evangelizacije\u201c u \u010detvrtak 9. svibnja u dvorani Nadbiskupskog …<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":10,"featured_media":33789,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0},"categories":[1],"tags":[],"aioseo_notices":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/05\/P1010936.jpg","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/33788"}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=33788"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/33788\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":33938,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/33788\/revisions\/33938"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/33789"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=33788"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=33788"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=33788"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}