{"id":33497,"date":"2019-05-01T18:11:52","date_gmt":"2019-05-01T17:11:52","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=33497"},"modified":"2019-05-01T18:15:58","modified_gmt":"2019-05-01T17:15:58","slug":"predstavljena-knjiga-marija-magdalena-od-isusove-ucenice-do-filmske-bludnice-teolosko-kulturalna-analiza","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=33497","title":{"rendered":"PREDSTAVLJENA KNJIGA \u201eMARIJA MAGDALENA: OD ISUSOVE U\u010cENICE DO FILMSKE BLUDNICE. TEOLO\u0160KO – KULTURALNA ANALIZA\u201c"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Knjiga \u201eMarija Magdalena: Od Isusove u\u010denice do bludnice. Teolo\u0161ko – kulturalna analiza\u201c \u010dije su autorice Jadranka Rebeka Ani\u0107 i Irena Sever Globan, a izdava\u010d Institut dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar, predstavljena je u ponedjeljak 29. travnja u Gradskoj knji\u017enici Zadar.<\/p>\n

O knjizi, aktualizaciji poruke \u017eivota i tretmana dru\u0161tva prema Mariji Magdaleni, koje je ulogu te Isusove u\u010denice tijekom povijesti marginaliziralo i diskreditiralo, govorili su doc. dr. Marko Vu\u010deti\u0107 i Matea Lon\u010dar, univ. bacc. phil., oboje s Odjela za filozofiju Sveu\u010dili\u0161ta u Zadru, autorica Ani\u0107, a video snimkom tuma\u010denja razloga sudjelovanja u tom djelu, prisutnima se obratila i suautorica Globan.<\/p>\n

\"\"<\/a>Istaknuv\u0161i misao da \u201eznanje razbija strahove\u201c, jer se dru\u0161tveni diskurs o Mariji Magdaleni uvelike temelji na neznanju, nepoznavanju, odnosno neisticanju biblijskih \u010dinjenica, dr. Ani\u0107, znanstvena savjetnica u Institutu dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar, istaknula je temeljnu zabludu: temeljem evan\u0111elja u Novom zavjetu, Marija Magdalena nije velika gre\u0161nica, nego je Isusova u\u010denica i apostolica. Dr. Ani\u0107 je podsjetila da Marija Magdalena zadobiva ispravno vrednovanje svoga \u017eivota i u apostolskom pismu pape Ivana Pavla II. Mulieris dignitatem \u2013 ‘Dostojanstvo \u017eene’ (1989. g.), o dostojanstvu i pozivu \u017eene objavljenom povodom marijanske godine, u kojem se taj sveti Papa poziva na tradiciju, kr\u0161\u0107anske oce, velikog crkvenog nau\u010ditelja Sv. Tomu Akvinskoga i Sv. Jeronima, koji Mariju Magdalenu nazivaju ‘apostolica apostola’.<\/p>\n

\"\"<\/a>Kad se ve\u0107 govori o vi\u0161estoljetnoj povezanosti Hrvata i Svete Stolice, odnosno vjernosti hrvatskog naroda nasljedniku Svetoga Petra, dr. Ani\u0107 je potaknula da se korektni pristup i tuma\u010denje uloge Marije Magdalene promatra i u kontekstu po\u0161tovanja stavova koje o Mariji Magdaleni iznosi crkveno u\u010diteljstvo, odnosno sv. Ivan Pavao II. i papa Franjo. Dr. Ani\u0107 je istaknula da je papa Franjo 2016. g., odnosno Kongregacija za bogoslu\u017eje i disciplinu sakramenata, spomendan Marije Magdalene uzdigla na razinu blagdana, dakle, da se Marija Magdalena u Crkvi liturgijski slavi na razini proslave blagdana mu\u0161kih apostola. \u201ePapa Franjo nije u\u010dinio ne\u0161to novo, nego je vratio na staro i ispravio na na\u010din kako je nekada bilo. Jer, do 1955. g. Marija Magdalena slavila se u Crkvi na razini blagdana, a onda je ‘spu\u0161tena’ na razini spomendana\u201c rekla je s. Rebeka.<\/p>\n

\"\"<\/a>\u017dalosno je da se, unato\u010d objavi u Svetom Pismu i u\u010diteljstvu Crkve, jo\u0161 uvijek i sada neki, i u samoj Crkvi, \u010dude kako se mo\u017ee re\u0107i da je Marija Magdalena u\u010denica i apostolica. \u201eNau\u010dili smo da su oko Isusa bili mu\u0161ki u\u010denici, njih poistovje\u0107ujemo s apostolima. U Djelima apostolskim spominju se i aktivne \u017eene. \u0160tovi\u0161e, Junija je \u017eena apostolica koja se spominje u Svetom Pismu, da je bila me\u0111u apostolima. Pavao u Poslanici Rimljanima ka\u017ee: \u201ePozdravite Andronika i Juniju, ro\u0111ake i suuznike moje; oni su ugledni me\u0111u apostolima i prije mene su bili u Kristu\u201c (Rim 16,7). Kasnije je Junija u prijevodu promijenjena u mu\u0161ko ime, Junije. Oko Isusa su bile i \u017eene. Za \u017eene se ka\u017ee da su bile sljedbenice, u smislu poslu\u017eivanja u svakodnevnom \u017eivotu. Me\u0111utim, rije\u010d ‘slu\u017eenje’ nije zna\u010dila poslu\u017eivanje kod stola, nego se, prema tuma\u010dima evan\u0111elja, koristila u zna\u010denju u\u010denika\u201c rekla je dr. Ani\u0107. Istaknula je i da se rije\u010d u\u010denik koristi u mno\u017eini, pri \u010demu se to prvo lice mno\u017eine izjedna\u010duje s mu\u0161karcima. No, \u201ekada se govori o mu\u0161koj mno\u017eini ‘u\u010denici’, govori se o \u017eenama i mu\u0161karcima, misle\u0107i i na \u017eene koje su bile oko Isusa\u201c rekla je autorica Ani\u0107. Prema egzegetima, odgovor na pitanje \u201ekoji su kriteriji da bi osoba bila Isusov u\u010denik\u201c glasi: \u201eU\u010denik je onaj tko slijedi Isusa\u201c.<\/p>\n

\"\"<\/a>\u201eIsus ka\u017ee: ‘Ho\u0107e li tko za mnom, neka uzme svoj kri\u017e i neka ide za mnom’. U\u010denik u\u010di na temelju \u017eivota U\u010ditelja i opona\u0161a ga. Ka\u017ee se da je u ono vrijeme za mu\u0161karce bilo opasno stajati pod Isusovim kri\u017eem, jer su kao Isusovi nasljedovatelji tako\u0111er mogli stradati kao Isus, biti pogubljeni\u201c rekla je dr. Ani\u0107, navode\u0107i tu tezu u prilog ‘opravdanja’ za\u0161to mu\u0161karci, Isusovi u\u010denici, nisu bili pod kri\u017eem raspetog Gospodina. \u201eNo i za \u017eene je bilo opasno biti pod kri\u017eem. I one su mogle biti pogubljene, jer su slijedile Isusa. No, \u017eene ostaju pod kri\u017eem. \u017dene ispunjavaju kriterij mu\u010deni\u0161tva! \u017dene su premostile jaz izme\u0111u smrti i uskrsnu\u0107a, taj rascjep u vjeri. Vi\u0161e nije upitno niti pitanje da se \u017eene smatraju u\u010denicama\u201c istaknula je dr. Ani\u0107.<\/p>\n

\"\"<\/a>Autorica Ani\u0107 je pojasnila i povremeni govor u javnosti \u201eda je Marija Magdalena bila Isusova ljubavnica\u201c, pri \u010demu mediji spominju apokrifno evan\u0111elje po Filipu. U njemu pi\u0161e, misle\u0107i na Isusa, \u201eVolio je i \u010desto ljubio\u2026\u201c. Onda nedostaje dio, zavr\u0161etak te re\u010denice, \u0161to, gdje je Isus ljubio. \u201ePoljubac u usta u prvim stolje\u0107ima kr\u0161\u0107anstva nema erotsko zna\u010denje, kako se danas poima. Prema znanstvenicima, poljubac je zna\u010dio pripadnost, znak povezanosti me\u0111u pripadnicima jedne skupine. Poljubac je imao zna\u010denje predaje duha, objave, \u017eivota, preno\u0161enje duhovnog  znanja na izabranog pojedinca\u201c istaknula je s. Rebeka, autorica prvog dijela u knjizi naslovljenog: ‘Marija iz Magdale – Od Novoga zavjeta do legendi’. Dr. Ani\u0107 je rekla da je Marija Magdalena za\u0161titnica znanstvenika, zna\u010dajnih sveu\u010dili\u0161ta Oxford i Cambridge, dominikanskoga reda, simbol je nade. Za\u0161titnica je i frizera, kroja\u010da, ko\u017eara, tkalaca, suknara, tapetara, zatim proizvo\u0111a\u010da vina, parfema, prodava\u010da vode, vrtlara, bolnica, hospicija, gubavaca, pustinjaka i raznih pokorni\u010dkih dru\u0161tava.<\/p>\n

\"\"<\/a>Suautorica knjige dr. Globan, docentica na Odjelu za komunikologiju na Hrvatskom katoli\u010dkom sveu\u010dili\u0161tu, rekla je da je \u201eknjiga posve\u0107ena svim \u017eenama koje su kroz povijest gurnute na margine, a tema je aktualna i danas\u201c. \u201eNovozavjetnoj \u017eeni Mariji Magdaleni treba vratiti njeno izgubljeno dostojanstvo. Percepciju ljudi kroje mediji i popularna kultura. Film kao medij utje\u010de na na\u0161u kolektivnu memoriju. Povijest je Mariji Magdaleni nanijela veliku nepravdu, gurnuv\u0161i je na marginu\u201c rekla je dr. Globan. Utjecaj kulturalne i seksualne revolucije krajem 1960.-ih godina nagla\u0161ava \u010dovje\u010dnost Isusa. Marija Magdalena stavljena je u kontekst seksualnih prijestupa. U filmu ‘Posljednje Kristovo isku\u0161enje’ (Martin Scorsese, 1988. g.) prikazana je kao njegovo isku\u0161enje, kao \u017eena lakog morala prikazana je i u filmovima ‘Isus Krist superstar’ i ‘Da Vincijev kod’. Zadnjih deset godina doga\u0111a se promjena.<\/p>\n

\"\"<\/a>Pi\u0161u\u0107i u knjizi kako je Marija Magdalena prikazana u filmskoj industriji, dr. Globan je navela naslove filmova u kojima se tematizira njen lik i kako su je redatelji prikazali. Filmski prikaz Marije Magdalene u ve\u0107ini filmova ne odgovara evan\u0111eoskome, odstupa od njene biblijske slike. \u201eZa oblikovati kolektivnu memoriju o tom novozavjetnom liku zna\u010dajna su 24 filma. Prvi film je \u017divot i muka Isusa Krista (Ferdinand Zecca, 1903. g.), Od jaslica do kri\u017ea (Sidney Olcott, 1912.), Otkupljenje (Carmine Galone, 1919.), Kralj kraljeva (Cecil B. DeMille, 1927.), Najve\u0107a pri\u010da ikad ispri\u010dana (George Stevens, 1965.), Mesija (Roberto Rossellini, 1975.), Isus iz Nazareta (Franco Zeffirelli, 1977.), Marija Magdalena (Rafaele Mertes, 2000.), Evan\u0111elje po Ivanu (Philip Savile, 2003.), Pasija (Mel Gibson, 2004.), Magdalena: oslobo\u0111ena srama (Charlie Jordan Brookins, 2007.), zadnji film Marija Magdalena (Garth Davis, 2018.) i drugi.<\/p>\n

\"\"<\/a>\u201eUvijek se u filmovima Marija Magdalena pojavljuje u duetu s Isusom. Zajedni\u010dko im je da je Marija iz Magdale prikazana kao gre\u0161nica i predstavlja mozaik puno novozavjetnih \u017eena. Prikazana je kao obra\u0107ena prostitutka koja u susretu s Isusom biva otkupljena, prototip otkupljenog \u010dovjeka\u201c rekla je dr. Globan. U drugom dijelu knjige naslovljenom: ‘Bludnica, obra\u0107enica, u\u010denica: 120 godina Marije Magdalene na filmu’, dr. Globan je, opisuju\u0107i transformaciju Magdaleninog filmskog lika u 20. i 21. st., tematizirala filmove podijeliv\u0161i ih u filmska razdoblja: vrijeme nijemog filma do 1927. g., europski film i holivudski biblijski epovi sredinom 20. st., eksperimentiranje i stilizacija biblijskih filmova od 1970.-ih godina do danas, novi biblijski film, filmske hagiografije Marije Magdalene i filmovi s Magdaleninim dvojnicama.   <\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Dr. Vu\u010deti\u0107 rekao je da tu knjigu od 478 stranica promatra \u201eproro\u010dkom knjigom koja govori o nadolaze\u0107em svijetu gdje \u0107e se izvr\u0161iti dekonstrukcija mu\u0161ke mo\u0107i. U vremenu kad diskurs mo\u0107i promi\u010de stanje mu\u0161ke uzvi\u0161enosti, to \u0107e biti govor istine, ravnopravnosti i jednakosti, u me\u0111usobnom po\u0161tovanju\u201c. Upozorio je na \u201eantropologiju kozmeti\u010dkog i hermeneuti\u010dkog u\u017easa gdje nismo u stanju \u017eivjeti drugost drugoga\u201c. Marija Magdalena je svedena na bludnicu da se njena egzistencija konstruira kao slaba, a ne kao Kristova u\u010denica vjerna Kristu, i to u situaciji kad su se mu\u0161karci razbje\u017eali, istaknuo je dr. Vu\u010deti\u0107, ironi\u010dno rekav\u0161i da su \u201eu tom kriznom trenutku\u201c Isusovog umiranja na kri\u017eu, \u201emu\u0161karci postali meditativno – kontemplativna bi\u0107a\u201c.<\/p>\n

\u201eMe\u0111u \u017eenama koje su gledale kako Krist pobje\u0111uje smrt u odsustvu mu\u0161karaca, bila je i Marija Magdalena. Zato je ona ‘trebala’ postati bludnicom, a zapravo treba pro\u010distiti mu\u0161ki diskurs i pogled. U zapadnom kr\u0161\u0107anstvu postoje dvije slike \u010dovjeka, jedna je o mu\u0161karcu, druga je o \u017eeni. Te dvije slike jo\u0161 nisu ravnopravne\u201c upozorio je dr. Vu\u010deti\u0107, rekav\u0161i da \u201eKrist nije imao na umu ekonomiju spasa koja \u0107e sadisti\u010dki nastupiti prema Magdaleni, identificiraju\u0107i je s gre\u0161nicom i preljubnicom\u201c. Autorica Ani\u0107 se pita \u201eza\u0161to ta ekonomija propovijedanja nije vrijedila za mu\u0161karce\u201c. \u201eSvaka \u017eena koja se spominje u Svetom Pismu nosi antropologiju slike Bo\u017eje\u201c poru\u010dio je dr. Vu\u010deti\u0107.<\/p>\n

U 16. st. po\u010delo se raspravljati o ulozi Marije Magdalene, u smislu da se djela o njoj ne smiju \u010ditati i bila su me\u0111u zabranjenim knjigama. Istaknuv\u0161i da je tom knjigom \u201eAni\u0107 razotkrila veo neistine upu\u0107ene \u010dovjeku\u201c, dr. Vu\u010deti\u0107 je upozorio da se u svijetu i danas razapinje ljude. \u201eSvatko tko je razapet zbog nekog svog identiteta (spol, nacionalnost, vjera itd.) je Marija Magdalena i biva progla\u0161en bludnicom, a ljude treba promatrati kao one koje je Krist oslobodio. Magdalena je bila bludnica u filmskim prikazima i u protu-antropolo\u0161koj ekonomiji propovijedanja. Bludni\u0161tvo joj je nametnuto kulturolo\u0161ki. A zapravo, bludnici na povijesnoj sceni su oni koji vlastito bludni\u0161tvo utiskuju u egzistenciju sugovornika\u201c upozorio je dr. Vu\u010deti\u0107, dodav\u0161i da su \u201epovijesne kulturolo\u0161ke zablude bludni\u010denje nad umom i mogu\u0107no\u0161\u0107u da spoznamo \u0161to je istina. A istina je da je Marija Magdalena Isusova u\u010denica, apostolica apostola\u201c.<\/p>\n

Studentica filozofije Lon\u010dar svoje vi\u0111enje knjige stavila je u kontekst propitivanja uloge \u017eene u dru\u0161tvu. Upozorila je na \u010deste situacije kada osoba biva poni\u017eena zato \u0161to je \u017eena. \u201eTo je pitanje nepravde, a onda treba reagirati. Lik Marije Magdalene se iskrivljeno interpretira, u filmskoj industriji se iskrivljavao njen polo\u017eaj, pre\u0161u\u0107ivale su se \u017eene\u201c upozorila je Lon\u010dar. Autorica Ani\u0107 pokazuje da postoji vi\u0161e identiteta lika Marije Magdalene i kako je spominju \u010detiri evan\u0111elista. Uz Mariju Magdalenu kao \u017eenski lik iz Novog zavjeta, prisutno je stapanje vi\u0161e likova u jedan lik: Marija iz Magdale, Marija iz Betanije (sestra Marte i Lazara) i gre\u0161nica koja Isusu pere noge i bri\u0161e ih svojom kosom.<\/p>\n

\u201eSvaka osoba \u017eivi razli\u010dite uloge, pa je u tom kontekstu Marija Magdalena motiv za transformacije koje nam se u \u017eivotu doga\u0111aju, motiv da odgovorno ostvarimo sve svoje uloge i identitet. S odgovorno\u0161\u0107u treba pristupati svemu \u0161to mislimo. Marija Magdalena mo\u017ee biti motiv za pravednost, zahvalnost, za bolje djelovanje, za obra\u0107enje, pra\u0161tanje, ljubav. Marija Magdalena se pojavljuje u klju\u010dnim trenucima: kod razapinjanja, polaganja Krista u grob i kod uskrsnu\u0107a. U situacijama Isusovog umiranja, smrti i uskrsnu\u0107a uloga \u017eene je bila klju\u010dna! A ta je \u017eena kroz povijest bila minimalizirana i krivo interpretirana. \u0160to bismo tek imali da interpretacija Marije Magdalene nije izokrenuta\u201c upitala je Lon\u010dar, sugeriraju\u0107i da uloga Marije Magdalene ostaje velika unato\u010d neto\u010dnim i nepravednim interpretacijama koje odudaraju od zapisa o njoj u Novom Zavjetu – Marije Magdalene kao u\u010denice koja je Isusa nasljedovala u svom \u017eivotu i slijedila ga do njegovog kri\u017ea.<\/p>\n

Ines Grbi\u0107<\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Knjiga \u201eMarija Magdalena: Od Isusove u\u010denice do bludnice. Teolo\u0161ko – kulturalna analiza\u201c \u010dije su autorice Jadranka Rebeka Ani\u0107 i Irena …<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":10,"featured_media":33498,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0},"categories":[1],"tags":[],"aioseo_notices":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/05\/P1010403.jpg","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/33497"}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=33497"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/33497\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":33513,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/33497\/revisions\/33513"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/33498"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=33497"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=33497"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=33497"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}