{"id":33422,"date":"2019-04-25T20:58:32","date_gmt":"2019-04-25T19:58:32","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=33422"},"modified":"2019-04-26T13:10:21","modified_gmt":"2019-04-26T12:10:21","slug":"zadar-predstavljena-obnova-petostoljetne-procesije-sa-svetim-trnom-u-pagu-i-njegovo-javno-cascenje-u-liturgiji","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=33422","title":{"rendered":"ZADAR: PREDSTAVLJENA OBNOVA PETOSTOLJETNE PROCESIJE SA SVETIM TRNOM U PAGU I NJEGOVO JAVNO \u010cA\u0160\u0106ENJE U LITURGIJI"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a><\/p>\n

U \u017eupi Uznesenja BDM u Pagu obnavlja se procesija sa Svetim Trnom, koji je bio na glavi raspetoga Isusa Krista kada je podnio muku i smrt za spas svijeta. Uz Trnovu krunu u pari\u0161koj katedrali Notre Dame, to je jedini Sveti Trn u svijetu koji ima potvrdu Rimske kurije da je autenti\u010dan. Procesija sa Svetim Trnom, relikvijom postojanom vi\u0161e od dva tisu\u0107lje\u0107a, kojega su od 15. st. vlasnice i \u010duvarice benediktinke samostana sv. Margarite u Pagu, odr\u017eavana je u Pagu 500 godina, od 1445. do 1945. g., kada komunisti\u010dke vlasti vi\u0161e nisu dale dozvolu za njeno odr\u017eavanje.<\/p>\n

Sve\u010dana misa i procesija opet \u0107e se odr\u017eati 4. svibnja 2019. g., 74 godine nakon \u0161to se nije odr\u017eavala i Trn nije bio javno \u010da\u0161\u0107en od strane puka. U subotu 4. svibnja, zadarski nadbiskup \u017delimir Pulji\u0107 predvodi sve\u010dano koncelebrirano misno slavlje u 19,00 sati u zbornoj crkvi Marijina uznesenja u Pagu, potom i procesiju sa Svetim Trnom kroz grad Pag.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Crkvena, povijesna i duhovna pozadina \u0161tovanja i postojanja Svetoga Trna u Pagu, koju mnogi u Hrvatskoj ne poznaju i nedovoljno je javno vrednovana, predstavljena je na konferenciji za medije u dvorani Nadbiskupskog ordinarijata u Zadru u \u010detvrtak 25. travnja. Na konferenciji su sudjelovali pa\u0161ki sin, mr. don Dario Ti\u010di\u0107<\/strong>,<\/strong> poznavatelj \u0161tovanja te dragocjene relikvije, s. Benedikta Halilovi\u0107<\/strong>, zamjenica opatice \u017eenske benediktinske zajednice u Pagu koja \u0161est stolje\u0107a \u010duva Sveti Trn u svom pa\u0161kom benediktinskom samostanu, dr. Miroslav Grani\u0107,<\/strong> povjesni\u010dar sa Sveu\u010dili\u0161ta u Zadru, istra\u017eiva\u010d i promicatelj pa\u0161ke crkvene ba\u0161tine, Ante Fabijani\u0107<\/strong>, gradona\u010delnik Grada Paga i Vesna Karavani\u0107<\/strong>, direktorica Turisti\u010dke zajednice grada Paga. Providonosno je da se obnovljena pobo\u017enost Svetog Trna doga\u0111a u jubilarnim godinama sedam stolje\u0107a postojanja \u017eenske pa\u0161ke benediktinske zajednice sv. Margarite i 775 godina od prvoga poznatog zapisanog zavjeta Pa\u017eana Gospi od Staroga Grada.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\u0160tovanje Svetoga Trna u Pagu odobrila je Kongregacija za obrede 1788. g.<\/strong> Ta je odluka Kongregacije slu\u017ebeno zapisana u Kodeksu isprava i povlastica i objavljena je u Obredniku Zadarske nadbiskupije, s odredbom za kalendar da se svake godine 4. svibnja u Pagu, prema odluci Kongregacije za obrede, \u0161tuje relikvija Svetog Trna. Ta petostoljetna pobo\u017enost zamrla je silom komunisti\u010dkih politi\u010dkih neprilika koje su bile zahvatile cijelu zemlju. Zadarska nadbiskupija, pa\u0161ke koludrice i Pa\u017eani pozivaju vjernike iz cijele domovine da 4. svibnja hodo\u010daste u Pag i po\u010daste Isusovu muku \u0161tovanjem Svetoga Trna, \u010dime u njegovom javnom \u010da\u0161\u0107enju nakon sedam i pol desetlje\u0107a zapo\u010dinje novo, obnovljeno razdoblje. Koliko je bilo sna\u017eno \u0161tovanje Svetog Trna potvr\u0111uje i da su komunisti\u010dke vlasti zabranile jedino procesiju sa Svetim Trnom u Pagu, a tijekom komunizma nastavile su se u Pagu odr\u017eavati procesije na Veliki petak, Tijelovo i na Veliku Gospu.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\u201eSveti Trn kojega su benediktinke stolje\u0107ima \u010duvale u zidinama svoga samostana, sada ponovno izla\u017eemo na javno \u0161tovanje. \u017delimo o\u017eivjeti \u0161tovanje Svetoga Trna, ne samo u gradu Pagu i pa\u0161koj \u017eupi, nego senzibilizirati \u010ditavu na\u0161u javnost da Republika Hrvatska i grad Pag \u010duvaju ne\u0161to jedinstveno, a to je trn iz Isusove krune koji je bio na Isusovoj glavi u trenutku njegove smrti. Budu\u0107i da je proteklih dana stra\u0161no stradala katedrala Notre Dame u Parizu koja \u010duva relikviju Isusove krune, i na ovaj na\u010din \u017eelimo se solidarizirati s pari\u0161kom Crkvom i s katedralom Notre Dame koja je glasovita. \u017delimo objaviti da i mi iz Hrvatske koja nije toliko glasovita kao \u0161to je Francuska, ali smo veliki po svojoj ljubavi i po svojoj privr\u017eenosti prema Gospodinu, da na\u0161a povijest, tradicija i sve \u0161to imamo ne zaostaje ni\u0161ta manje za svim ostalim europskim narodima i sredinama\u201c istaknuo je mr. Ti\u010di\u0107, dodav\u0161i kako Zadarska nadbiskupija \u017eeli istaknuti, \u201eda to \u0161to \u010dinimo nije da bude neka senzacija, nego to je \u010din vjere, kulture, tradicije\u201c.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\u201e\u017delimo to u\u010diniti prvenstveno kao doga\u0111aj vjere. Jer vjerujemo da Sveti Trn koji se \u010duva kod sestara benediktinki, na poseban na\u010din pokazuje, dokazuje i \u010duva uspomenu Isusove prisutnosti kao \u017eivog materijalnog svjedoka Isusovog mu\u010deni\u0161tva. Stari Pa\u017eani padali su na koljena pred tom relikvijom, vjeruju\u0107i da su i oni kao svi po svojim grijesima i slabostima taj Trn zabijali, kao \u0161to su znali re\u0107i, u glavu na\u0161em glasovitom golgotskom mu\u010deniku, a to je Isus Krist\u201c rekao je don Dario.<\/p>\n

\u201eTo \u0161to \u010dinimo je spoj povijesti, sada\u0161njosti, budu\u0107nosti, ali i vje\u010dnosti<\/strong>. Jer ono \u0161to je materijalno, taj Sveti Trn, povezuje nas sa stvarno\u0161\u0107u Isusa Krista koji je \u017eiv, koji je uskrsnuo, pobjednik je nad grijehom i smr\u0107u. Isusovo uskrsnu\u0107e opravdava i njegovu mu\u010deni\u010dku smrt na Golgoti. Mo\u017eemo re\u0107i da je i taj relikvijar uspomena Isusove smrti i podsjetnik da je taj Trn, kao znak muke, patnje, boli i smrti, tako\u0111er i biser Isusovog uskrsnu\u0107a! Jer Krist je uskrsnuo, u to \u017eivo vjerujemo! S tom vjerom \u010dastimo ne samo relikvije Svetoga Trna, nego op\u0107enito, u Katoli\u010dkoj Crkvi – kad god se slave ostaci svetaca i mu\u010denika, prvo se daje po\u010dast Bogu koji je velik u tim svojim svetima. Tako\u0111er dajemo po\u010dast i Isusu Kristu. A Sveti Trn kao materijalni ostatak toga na\u0161a je pomo\u0107 da bismo do\u0161li do Krista, on je za nas dao svoj \u017eivot. Trn koji je probijao Isusovu svetu i plemenitu glavu na dan njegove smrti, do\u0161ao je do na\u0161ih dana da smo svi skupa svjedoci obnovljene procesije i \u010da\u0161\u0107enja koje \u0107e se dogoditi\u201c poru\u010dio je mr. Ti\u010di\u0107, istaknuv\u0161i da se mnogi jako zanimaju za taj \u010din i doga\u0111aj. Pa\u0161ke benediktinke ka\u017eu da ih mnogi zovu i zanimaju se za Sveti Trn, u \u010du\u0111enju, zadivljenosti i zahvalnosti Bogu da se autenti\u010dni Sveti Trn nalazi u Pagu.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\u201eZato koristim priliku sve pozvati, ne samo Pa\u017eane, na\u0161e goste i prijatelje, nego i \u0161ire, ljude iz ostalih krajeva na\u0161e domovine, da do\u0111u u Pag 4. svibnja i iska\u017eu svoje \u0161tovanje prema Svetom Trnu. Za to se na osobiti na\u010din zanimaju i vitezovi Svetoga groba Jeruzalemskoga koji su \u010duvari Kristove krune u katedrali Notre Dame u Parizu, ali \u017eele biti i sudionici \u010duvanja Svetoga Trna u Pagu\u201c naglasio je don Dario.<\/p>\n

\u201eDoga\u0111aj obnovljene procesije i mise sa Svetim Trnom koji \u0107e se dogoditi je spoj povijesti, sada\u0161njosti, budu\u0107nosti, ali to nas uvijek usmjerava prema vje\u010dnosti, prema onome \u0161to je transcendentno. Po tome vremenitome, materijalnome, do\u0107i do onoga \u0161to je izvan svega toga \u0161to vidimo\u201c potaknuo je don Dario. Podsjetio je da su Pa\u017eani u pro\u0161losti na blagdan sv. Marka, predvo\u0111eni svojim Kaptolom, nosili Sveti Trn u procesiji hode\u0107i u blagoslov pa\u0161koga polja. U crkvi Presvete Trojice koja se nalazila izvan gradskih zidina pred tom relikvijom bi se slavila misa nakon blagoslovnog ophoda. Pa\u017eani su u Trnu gledali i znak kakva \u0107e biti godina pred njima jer su u svakodnevici materijalno ovisili o poljoprivredi kojom su se bavili. Ako je Trn bio uspravan i ako je djelovao svje\u017ee, godina je bila plodna. Ako bi bio malo sme\u017euran ili iskrivljen, godina nije bila dobra, \u0161to je tako\u0111er \u010dudesan znak i \u201eelement spajanja neba i zemlje\u201c rekao je don Dario.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Povjesni\u010dar dr. Grani\u0107 istaknuo je da je vjerodostojnost relikvije Svetog Trna u Pagu potvr\u0111ena javnom ispravom, \u0161to je pokazao i primjerkom povijesnog Kodeksa pa\u0161kih isprava<\/strong> koji se ina\u010de \u010duva u Arhivu Zadarske nadbiskupije, a prigodno je predstavljen na Konferenciji za medije.<\/p>\n

Naime, mnoge relikvije iz Srednjeg vijeka diljem kr\u0161\u0107anskog svijeta velikim dijelom baziraju se na tradiciji. \u201eGrad Pag o relikviji Svetoga Trna s Isusove krune ima vjerodostojno pisano javno svjedo\u010danstvo. To je bila sve\u010dana javna isprava izvorno napisana na pergameni koja je po\u010detkom 20. st., na\u017ealost, nestala. Ali gradski pa\u0161ki oci odlu\u010dili su da grad Pag dobije op\u0107inski slu\u017ebeni diplomatarij, zna\u010di, zbirku svih najva\u017enijih gradskih isprava. Tada je u Kodeks pa\u0161kih isprava u\u0161la i isprava relikvije Svetoga Trna. Isprava je zapisana u originalnom kodeksu na latinskom jeziku i svjedo\u010di da je Sveti Trn u Pag donio pa\u0161ki sin, fra Ivan Tutni\u0107, opat benediktinske opatije sv. Petra u Pagu. Fra Ivan je u pa\u0161kom samostanu imao sestru Stanu, redovni\u010dkog imena Marija. Fra Ivan Tutni\u0107 je 1443. g. donio Sveti Trn svojoj sestri na njeno sve\u010dano mona\u0161ko zavjetovanje u pa\u0161ki benediktinski samostan, vra\u0107aju\u0107i se iz Svete Zemlje gdje ga je dobio.<\/strong> Napisao je javnu ispravu o tom daru gdje pi\u0161e kako je do\u0161ao do Trna i kako \u0107e se u Pagu ubudu\u0107e odvijati \u0161tovanje te relikvije\u201c rekao je dr. Grani\u0107.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Prijepis te isprave iz 1564. g. iz arhiva Marka Laura Rui\u0107a otkriva zahtjeve Tutni\u0107a na koji na\u010din \u010duvati, \u0161tovati relikviju Svetog Trna i kako je izlo\u017eiti u liturgijskim slavljima.<\/p>\n

\u201ePa\u017eani su s velikom pobo\u017eno\u0161\u0107u \u0161tovali tu presvetu relikviju i 1788. g. ishodili su slu\u017ebenu potvrdu Rimske kurije, najvi\u0161e apostolske vlasti, dakle Svete Stolice, da se mo\u017ee \u0161tovati blagdan Svete Krune 4. svibnja. Sveta Stolica se, dakle, uvjerila da se radi o vjerodostojnoj relikviji. Pa\u017eani su 1935. g.<\/strong> na najsve\u010daniji na\u010din proslavili 500. godi\u0161njicu<\/strong> dolaska Svetog Trna u Pag koju je predvodio apostolski administrator, \u0161ibenski biskup Jerolim Mileta. To je bila najve\u0107a manifestacija u povijesti koja je povezana s tom \u010duvenom relikvijom. O toj veli\u010danstvenoj procesiji sa\u010duvano je i nekoliko fotografija. Nadamo se da \u0107e obnovljena pobo\u017enost u ovim vremenima uroditi vjerskim \u017earom i obnovom duhovnog \u017eivota, ne samo grada Paga i \u0161ire okolice nego i cijele nam domovine\u201c poru\u010dio je dr. Grani\u0107.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

U ime koludrica u Pagu koje su relikviju marno \u010duvale \u0161est stolje\u0107a u svojoj kapeli, koru gdje dnevno mole mona\u0161ki \u010dasoslov, prigodne poruke uputila je s. Benedikta Halilovi\u0107. Klju\u010d ni\u0161e gdje je bio Sveti Trn imale su benediktinke (majka opatica), za \u017eivota opat Tutni\u0107; nakon njegove smrti klju\u010d se davao  nekome od uglednika u Pagu, tre\u0107i klju\u010d imala je pa\u0161ka Op\u0107ina koja se smatrala za\u0161titnicom nad svetkovinom, a \u010detvrti klju\u010d imao je pa\u0161ki zborni Kaptol. <\/p>\n

\u201ePrenosim pozdrave pa\u0161kih benediktinki, s velikim veseljem i zahvalno\u0161\u0107u Gospodinu da se pobo\u017enost Svetog Trna obnavlja na radost na\u0161e zajednice, cijelog Paga, Zadarske nadbiskupije i \u0161ire u domovini. Koludrice su stolje\u0107ima bile i ostale vlasnice i \u010duvarice te zna\u010dajne relikvije. I u te\u0161kim vremenima molile su pred Svetim Trnom\u201c rekla je s. Benedikta. Navela je primjer za vrijeme Drugog svjetskog rata, 14. prosinca 1944. g. kada je na Pag s mora bilo usmjereno osamnaest topova. \u201eTada je samostanska crkva bila znatno o\u0161te\u0107ena. Relikvija Svetog Trna ostala je neo\u0161te\u0107ena, a nalazila se u blizini svega \u0161to se o\u0161tetilo u crkvi, krov je bio gotovo sav uni\u0161ten. To je tako\u0111er bilo \u010dudo za koludrice, i u drugim te\u0161kim vremenima uvijek su molile pred Svetim Trnom. Mi vjerujemo da \u0107e ta pobo\u017enost Pa\u017eane i sve ostale koji budu \u0161tovali Sveti Trn voditi duhovnom napretku\u201c rekla je s. Benedikta.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\u201eTim znanstvenika precizno odre\u0111uje koji se dio mozga aktivira kada se radi o duhovnosti. Istra\u017eiva\u010di su taj dio mozga nazvali neurobiolo\u0161kim domom duhovnog iskustva, a aktivira se kada ljudi iskuse povezanost koja mo\u017ee osje\u0107ati kao da su preplavljeni mo\u0107i koja je ve\u0107a od njih. Kad je Krist primio na sebe trnovu krunu za spas cijelog ljudskog roda, kad su ga toliko mu\u010dili s tom krunom, on je to primio na sebe da oslobodi cijeli ljudski rod od lo\u0161ih posljedica slobodne volje. Svaki \u010dovjek mo\u017ee biti spa\u0161en, da ga Isus spasi od krivih puteva. Slobodna volja je veliki dar svakom \u010dovjeku, da \u017eivi slobodan od svakojakih tereta grijeha\u201c rekla je s. Benedikta. Trnova kruna nalazila se na Isusovoj glavi, da otkupi i lo\u0161e misli \u010dovjeka. \u201eGrijeh ulazi preko misli. Preko misli ide na usta. Usta mogu puno dobroga i lo\u0161ega u\u010diniti. Zato uvijek kao zajednica molimo za sve ljude, da ih Bog vodi i da blagoslovi svakog \u010dovjeka koji se usmjerava putem na\u0161eg Spasitelja. To nam je uvijek bio poticaj da molimo za sve ljude. Sveti Trn jako puno zna\u010di nama u samostanu i Pa\u017eanima, \u010dega se osobito sje\u0107a starija generacija\u201c rekla je s. Benedikta.<\/p>\n

Istaknula je da je nakon proslave jubileja 700 godina od osnutka \u017eenskog pa\u0161kog benediktinskog samostana sv. Margarite, \u0161to je proslavljeno 13. studenog 2018. g., \u201eobnovljena procesija sa Svetim Trnom kruna te proslave i velikog jubileja. Dakle, 700 godina samostana i 74 godine nakon prekida pobo\u017enosti procesija sa Svetim Trnom \u0107e se obnoviti. Ponavlja se broj sedam koji je broj punine. \u010casoslov molimo sedam puta u danu, prema stihu ‘Sedam puta na dan tebe hvalim, Gospodine (Ps 119,164). Broj sedam u Bibliji predstavlja Bo\u017eju puninu i savr\u0161enost.<\/strong> Od svih brojeva u Svetom Pismu, broj sedam najvi\u0161e se ponavlja, vi\u0161e od 400 puta. I to je za nas znak i nada napretka Paga, Zadarske nadbiskupije i svih koji tra\u017ee Gospodina u \u017eivotu. Isus Krist se slobodno daje svima koji ga \u017eele primiti\u201c poru\u010dila je s. Benedikta.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Mr. Ti\u010di\u0107 podsjetio je da se \u201eop\u0107enito na planu Crkve, a nakon liturgijske obnove Drugog Vatikanskog sabora, nismo sna\u0161li u \u0161tovanju relikvija. Najve\u0107i dio mo\u0107i svetaca, relikvije smo pozatvarali u riznice, muzeje, itd. Me\u0111utim, kad \u0161tujemo relikvije, mi ne \u0161tujemo komadi\u0107 kosti, odje\u0107e. \u0160tuju\u0107i taj Trn \u017eelimo po\u010dastiti Isusa Krista. \u010cuvala se uspomena na Sveti Trn kod kojega koludrice redovito mole. A veliki inicijatori i poticatelji obnovljenog javnog \u0161tovanja, o \u010demu smo razmi\u0161ljali i pro\u0161le godine, je i papinski vite\u0161ki red Svetog jeruzalemskog groba koji isto \u017eeli imati udjela u tome. I oni \u017eele biti \u010duvari, kao \u0161to se u Notre Dame i u Rimu u bazilici Svetoga kri\u017ea jeruzalemskoga \u010duva Sveti Trn, da se i u Pagu da pravi zna\u010daj tome. Jer nije u pitanju samo Pag, nego to je vrijedno na razini cijele na\u0161e domovine. Jedna mala Hrvatska i jedan Pag se stavlja uz bok Rimu i Parizu! To nije mala stvar! Mi toga nismo svjesni.<\/strong> Nemojmo olako prilaziti tome\u201c potaknuo je mr. Ti\u010di\u0107. Misle\u0107i i na poticaj vite\u0161kog reda Svetog jeruzalemskog groba da se obnovi procesija, don Dario je rekao: \u201eDogodilo se fakti\u010dki da je morao do\u0107i netko sa strane, pa nam re\u0107i: ‘Vi imate to i to, idemo to i to’. Tipi\u010dna hrvatska pri\u010da\u201c.<\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a>Relikvijar sa Svetim Trnom trenutno se nalazi u novom muzejskom stalnom postavu pa\u0161kih benediktinki pokraj zgrade njihovog samostana. To \u0161to se nije raspao govori koliko je bio dobro \u010duvan i u odgovaraju\u0107im mikroklimatskim uvjetima svih stolje\u0107a, to\u010dnije, 576 godina (1443.-2019.), unato\u010d tolikim povijesnim neda\u0107ama. To je toliko nadnaravno, jer sve prirodno i materijalno propada.<\/p>\n

Ministarstvo kulture RH nalo\u017eilo je da se izradi poseban oklop u kojem \u0107e se relikvijar sa Svetim Trnom prenositi. Na dan sve\u010danosti 4. svibnja nadbiskup Pulji\u0107 \u0107e nositi Sveti Trn ispod baldekina, nebnice. \u201eNadbiskup \u0107e imati pla\u0161t i velum kao kad se nosi Presveto na svetkovinu Tijelova. Relikvija Muke Isusove, bilo da je to bio komadi\u0107 Isusovog kri\u017ea ili taj Trn koji je jedinstven u svijetu, spada u u\u017ei krug relikvija koje se \u010daste gotovo na razini Presvetog oltarskog sakramenta. Presveti oltarski sakrament ima svoje dostojanstvo, ali relikvije Isusove muke po dostojanstvu odmah su do toga. Trn je malih dimenzija. \u010cuvali su ga u tabernakulima, svetohrani\u0161tima zbog sigurnosti i zbog njihovog zna\u010daja. Ostale relikvije svetaca \u010duvaju se u ormarima, vitrinama. Sveti Trn zaista je jedinstven. Jer relikvije Svetoga Kri\u017ea ima u malim \u010desticama svugdje po svijetu, ali Sveti Trn nalazi se samo u Parizu, crkvi sv. Kri\u017ea jeruzalemskoga u Rimu i kod pa\u0161kih benediktinki u zidinama njihovog samostana\u201c naglasio je don Dario.<\/p>\n

\"\"<\/a>Podsjetio je da Pag ima tri najve\u0107e svetinje<\/strong>: \u010dudotvorni Sveti Kri\u017e kojega \u0161tuju 23. srpnja, Majku Bo\u017eju od Staroga Grada koja se \u0161tuje od 1855. g. i sada se ponovno o\u017eivljuje pobo\u017enost prema Svetom Trnu. \u201eTo trojstvo na\u0161e vjere i kulture je biser onoga \u0161to imamo. To je prvenstveno \u010din vjere, doga\u0111aj vjere i kulture, nije nam do senzacije, jer iz vjere sve proizlazi\u201c poru\u010dio je don Dario. Podsjetio je da relikvije Svetoga Kri\u017ea u Zadarskoj nadbiskupiji imaju Pag, \u017eupna crkva u Ninu i katedrala sv. Sto\u0161ije. Pagu je relikviju Svetoga kri\u017ea darovao venecijanski patrijarh Foscari i \u010duva se u riznici zborne crkve u Pagu koja nije za javnost kao izlo\u017ebeni prostor.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\u201eKad je relikvija Svetog Trna u 15. st. stavljena u relikvijar u stakleni cilindar, ona je hermeti\u010dki zatvorena i nikad vi\u0161e nije otvarana. Dakle, nitko je nije mogao dotaknuti ni izvaditi\u201c rekao je dr. Grani\u0107 i naveo dokaze vjerodostojnosti relikvije potvr\u0111ene i od strane papinih izaslanika. \u201eS Tridentinskim koncilom Katoli\u010dka Crkva htjela je osloboditi od idolatrije u nekim slu\u010dajevima jer bilo je i nevjerodostojnih relikvija. Nakon Tridentinskog sabora, kad je Crkva reformirala svoje ustrojstvo i obrede, poslala je po svijetu apostolske vizitatore, crkvene prelate s najvi\u0161im papinskim ovlastima. Oni bi pokazali papinsku bulu, ‘Sve kontroliram’. Oni su imali nadle\u017enosti kontrolirati crkve, obrede, relikvije, \u0161tovanje, moralni \u017eivot. Oni su po katoli\u010dkim crkvama gdje su vizitirali po Europi izvan snage i \u0161tovanja stavili puno oltara, slika, predmeta, relikvija. Za \u0161to nisu utvrdili vjerodostojnost, to su maknuli. U Pag su do\u0161li i vidjeli relikviju Svetog Trna tri papina vizitatora<\/strong> koji su bili u razli\u010ditim vremenskim razdobljima. Nisu se poznavali, prethodni su ve\u0107 i umrli dok je sljede\u0107i do\u0161ao. Sva trojica jednako su rekli o Svetom Trnu: \u201eEsse de corona Domini! Jest s krune Gospodnje!<\/strong> I sva tri jednoglasna su u prosudbi pa\u0161kih svetinja. Oni su sve analizirali. Sva trojica vizitatora su napisali: Grad Pag ima tri najve\u0107e svetinje. To su Gospa od Starog Grada, Sveti Kri\u017e i Sveti Trn\u201c poru\u010dio je dr. Grani\u0107.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Pa\u0161ki gradona\u010delnik Ante Fabijani\u0107 pozvao je sve da do\u0111u u Pag i pogledaju Sveti Trn koji je izlo\u017een u novom prostoru muzejskog postava kod benediktinki u Pagu. Na proslavu 4. svibnja pozvani su svi gradona\u010delnici, na\u010delnici i \u017eupan Zadarske \u017eupanije, \u201eda se poka\u017ee na\u0161e blago koje imamo\u201c, rekao je Fabijani\u0107.<\/p>\n

Predsjednica pa\u0161ke Turisti\u010dke zajednice Karavani\u0107 rekla je da su se crkvene i svjetovne vlasti, Grad Pag i Ministarstvo kulture RH uklju\u010dili u proslavu Svetoga Trna u lijepoj suradnji i me\u0111usobnom podupiranju.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\u201eStalna izlo\u017eba crkvene umjetnosti u Pagu koja \u010duva crkveno blago benediktinki impuls je koji bi trebao privu\u0107i brojne vjernike ali i turiste koji bi vidjeli koliko je Pag bogat sakralnom ba\u0161tinom. Nazivam ga ‘malim Dubrovnikom’, pun je sakralnih spomenika, ima svoju posebnu atmosferu. To je impuls da krenemo k razvoju vjerskog turizma koji se mora razvijati stabilno, u dogovoru sa svim sudionicima toga. U procesiji na Veliku Gospu u Pagu Pa\u017eani u narodnim no\u0161njama nose Gospin kip tri kilometra na rukama od crkve u Starom gradu do zborne crkve. Imamo pro\u0161lost, sada\u0161njost, a uz Nadbiskupiju i samostan, Turisti\u010dka zajednica i Grad Pag misle i na budu\u0107nost. Pozivamo sve da do\u0111u u Pag 4. svibnja i budu dijelom toga povijesnog trenutka\u201c potaknula je Karavani\u0107.<\/p>\n

Ines Grbi\u0107<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a>\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Foto: I. Grbi\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U \u017eupi Uznesenja BDM u Pagu obnavlja se procesija sa Svetim Trnom, koji je bio na glavi raspetoga Isusa Krista …<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":10,"featured_media":33423,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0},"categories":[1],"tags":[],"aioseo_notices":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/04\/P1010382.jpg","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/33422"}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=33422"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/33422\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":33466,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/33422\/revisions\/33466"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/33423"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=33422"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=33422"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=33422"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}