Predsjednik Hrvatske biskupske konferencije, zadarski nadbiskup \u017delimir Pulji\u0107 dao je intrevju za ‘Die Tagespost’.<\/p>\n
Katoli\u010dki list za politiku, dru\u0161tvo i kulturu Die Tagespost <\/a>objavio je razgovor s predsjednikom Hrvatske biskupske konferencije, nadbiskupom \u017delimirom Pulji\u0107em. Intervju prenosimo u cijelosti.<\/p>\n \u0160to Katoli\u010dkoj Crkvi u Hrvatskoj zna\u010di spomen na ubijene u Bleibur\u0161koj tragediji? Za\u0161to joj je taj spomen toliko va\u017ean?<\/strong><\/p>\n \u2013 Mo\u017eda je za \u010ditatelje va\u017eno napomenuti kako je pred prodorom jugoslavenskih partizana u svibnju 1945. godine hrvatska vojska i mno\u0161tvo civila krenulo iz Zagreba prema austrijskoj granici s nakanom da se predaju saveznicima. Britanske snage, koje su bile stacionirane kod Bleiburga, odbile su prihvatiti vojnike i civile iz Hrvatske, te naredile da odlo\u017ee oru\u017eje i predaju se Jugoslavenskoj armiji. Prema nekim izvje\u0161\u0107ima, 15. svibnja 1945., u ju\u017enoj Koru\u0161koj, a najvi\u0161e kod Bleiburga, predalo se preko 100.000 vojnika i civila. Partizani su zarobljenike s Bleiburga povukli na podru\u010dje dana\u0161nje Slovenije i veliki dio pobili u masovnim zlo\u010dinima kod Teznog, na Ko\u010devskom Rogu, Hudoj Jami, Maceljskoj \u0161umi, te drugim strati\u0161tima diljem onda\u0161nje Jugoslavije. Bleiburg je tako postao simbol i metafora stradanja po zavr\u0161etku Drugog svjetskoga rata bez presude i osude, klasi\u010dan primjer ratnoga zlo\u010dina protiv \u010dovje\u010dnosti. O tomu se kroz pola vijeka komunizma nije smjelo ni govoriti, a kamoli za njih Bogu moliti. K tome su komunisti\u010dke vlasti dale preorati postoje\u0107e grobove neprijateljskih vojnika te time u\u010dinile jo\u0161 jedan krajnje nehuman \u010din. Kad je pao Berlinski zid, a s njime i diktatura komunizma, po\u010delo se istra\u017eivati i otkrivati brojna strati\u0161ta stradanja i odr\u017eavati javne komemoracije za stradale. Dosad je otkriveno oko 1700 masovnih grobnica.<\/p>\n Prija\u0161njih godina hrvatski biskupi i kardinali slavili su sv. misu. Jeli u okviru misnoga slavlja bilo doga\u0111aja s kojima niste bili suglasni?<\/strong><\/p>\n \u2013 U okviru misnoga slavlja i cijele liturgije, uklju\u010duju\u0107i molitvu na groblju i procesiju do polja pro\u0161le godine nije bilo za primijetiti ni\u0161ta \u0161to bi bilo neprihvatljivo. Kasnije sam doznao za nekoliko incidenata. Prema informacijama organizatora na komemoraciji je sudjelovalo preko 10 000 ljudi, a policija je privela 7 osoba, od kojih je jednu odmah pustila. \u017dalim i osu\u0111ujem te incidente, jer njima nije mjesto na komemoraciji \u017ertava. Isto tako \u017eao mi je \u0161to su neki takve pojave s ruba komemoracije iskoristili da u krivom svjetlu prika\u017eu i cijelu komemoraciju, koja je po svjedo\u010denju organizatora sigurno bila najurednija i najbolja do sada.<\/p>\n Dijelite li dojam dijecezanskog upravitelja Guggenbergera da je spomen mrtvih u Bleiburgu pro\u0161le godine bio instrumentaliziran za jednostrano politi\u010dko-nacionalno tuma\u010denje povijesti?<\/strong><\/p>\n \u2013 Dobrim dijelom sam ve\u0107 odgovorio na to pitanje. Dakle, ne dijelim taj dojam. Jednostrano politi\u010dko tuma\u010denje povijesti imali smo u komunizmu i danas je vrijeme kada se kona\u010dno mo\u017eemo suo\u010diti s povijesnom istinom i odgovorno\u0161\u0107u svih sudionika i promatra\u010da velike tragedije koja je hrvatski narod zadesila za vrijeme i nakon Drugog svjetskog rata. Dakako, da su i drugi narodi bili zahva\u0107eni tom ratnom i poratnom tragedijom i da svi oni imaju pravo i du\u017enost komemorirati svoje \u017ertve, ali i iskazati pijetet, razumijevanje i po\u0161tovanje prema \u017ertvama drugih, pa i neprijatelja. To smo mi hrvatski biskupi jasno istaknuli u pismu od 1. svibnja 1995. povodom 50. obljetnice zavr\u0161etka Drugog svjetskog rata: \u201eNije glavna te\u017eina pitanja u tome kako \u017ealiti \u017ertve vlastite zajednice i kako prepoznati krivnju druge zajednice. Hrvati i Srbi, katolici i pravoslavni, muslimani i drugi pred te\u017eim su moralnim pitanjem: Kako \u017ealiti \u017ertve druge zajednice, kako priznati krivnju u vlastitoj zajednici? A zatim: Kako zapo\u010deti novo doba osnovano na pravednosti i istini?\u201d Nismo se sustezali izre\u0107i te rije\u010di u iznimno te\u0161kom povijesnom trenutku nedavnoga Domovinskoga rata (1991.-1995.) dok su jugoslavenska armija i srpske paravojne formacije tre\u0107inu Hrvatske bili okupirali, domove spalili, brojne crkve razru\u0161ili, a mnogi na\u0161i sunarodnjaci i vjernici bili mu\u010deni, ubijani ili protjerani. Tim pismom kao i komemoracijom u Bleiburgu \u017eelimo otvoriti \u201enovo doba osnovano na pravednosti i istini\u201c u kojem \u0107emo mo\u0107i \u017ealiti \u017ertve kako iz svojih, tako i iz drugih zajednica. I preporu\u010diti ih Bo\u017ejem milosr\u0111u jer su bili ubijeni bez procesa i su\u0111enja.<\/p>\n Katoli\u010dka Crkva u Hrvatskoj trpjela je pod usta\u0161kom vla\u0161\u0107u, a kasnije i pod komunisti\u010dkom tiranijom. Imate li razumijevanja za pojedince koji na rubu Bleibur\u0161ke komemoracije nose simbole usta\u0161kog re\u017eima?<\/strong><\/p>\n \u2013 Crkva ne mo\u017ee \u017eivjeti bez trpljenja i progona koji je pro\u010di\u0161\u0107uju i ja\u010daju. Trpljenja i pogoni podsje\u0107aju da je ona Kristova, a ne ljudska ustanova. Crkva u razli\u010ditim re\u017eimima i razdobljima svjedo\u010di i \u010duva spomen muke, smrti i uskrsnu\u0107a Gospodina Isusa Krista. Ona je zajednica koja \u017eivi od spomena toga sredi\u0161njega doga\u0111aja ljudske povijesti i time pokazuje ono u \u0161to vjeruje i za \u0161to se zala\u017ee; kako za vrijeme Drugoga svjetskog rata, tako i nakon njega. A i u dana\u0161njim se okolnostima trudi se ostati na tragu Evan\u0111elja, iako su prilike druga\u010dije. Danas, naime, vlada jedan novi sustav kojega je papa u miru Benedikt XVI. nazvao \u201ediktaturom relativizma\u201c. A u duhu Kristove evan\u0111eoske poruke kao i Deklaracije Europskog parlamenta kojom je utvr\u0111en Europski dan sje\u0107anja na \u017ertve svih totalitarnih i autoritarnih sustava napose fa\u0161izma, nacizma i komunizma, nemam razumijevanja za pojedince koji na rubu komemoracije u Bleiburgu nose usta\u0161ka obilje\u017eja.<\/p>\n U vrijeme Jugoslavije masakri Titovih partizana bili su tabuizirani \u2013 zbog toga se komemoracija i morala odr\u017eavati u Koru\u0161koj. Ne bi li danas bilo mogu\u0107e komemoraciju odr\u017eati u Hrvatskoj?<\/strong><\/p>\n \u2013 Naravno da je mogu\u0107e komemoraciju odr\u017eati i u Hrvatskoj. Svake se godine odr\u017eava vi\u0161e komemoracija u Sloveniji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini blizu mjesta gdje se nalaze masovne grobnice. Tako se npr. odr\u017eavaju komemoracije u Mariboru za ubijene i zakopane u tenkovske jarke na Teznom, ili u Maclju kod Krapine za ubijene u tom kraju, me\u0111u kojima je i veliki broj sve\u0107enika, redovnika i bogoslova. No, Bleiburg je simbol po\u010detka, prva postaja kri\u017enoga puta i stradanja nakon izru\u010denja vojske i civila Titovim partizanima. I ve\u0107 preko sedamdeset godina ljudi se tamo okupljaju na komemoraciju svih stradalnika na brojnim kri\u017enim putovima tijekom 1945.<\/p>\n Kako \u0107ete reagirati na zabranu dijecezanskog upravitelja Guggenbergera? Ho\u0107e li 18. svibnja biti svete mise?<\/strong><\/p>\n \u2013 Mi po\u0161tujemo slu\u017ebu dijecezanskog upravitelja i njegove ovlasti. Ne razumijemo, me\u0111utim, njegovo obrazlo\u017eenje. Stoga, ne sla\u017eemo se s njegovom odlukom i ne mo\u017eemo prihvatiti navedene razloge. Smatramo, naime, kako je upravo takva odluka politi\u010dki instrumentalizirana, jer zabranjuje ne\u0161to \u0161to je Crkvi vlastito. A to je molitva za pokojne, tim vi\u0161e \u0161to su ovi tragi\u010dno nastradali bili osu\u0111eni na \u201edamnatio memoriae\u201c, pa im je spomen desetlje\u0107ima bio zatiran. U tom vidu je odluka dijecezanskog upravitelja Guggenbergera obradovala one koji ne vole Crkvu i ne priznaju stradanje Hrvata u tom te\u0161kom vremenu zavr\u0161etka rata. Zato smo o\u010ditovali svoje neslaganje. A komemoracija u Bleiburgu, 18. svibnja 2019., je zakazana i bit \u0107e odr\u017eana kao i dosada pod pokroviteljstvom Hrvatskoga Sabora, uz uobi\u010dajene molitve, s odrje\u0161enjem za pokojne i svetom misom, koju ove godine ne\u0107e predvoditi hrvatski biskup, ve\u0107 sve\u0107enik, ukoliko se odluka Biskupije Gurk-Klagenfurt u me\u0111uvremenu ne promijeni.<\/p>\n Intervju s predsjednikom Hrvatske biskupske konferencije, nadbiskupom \u017delimirom Pulji\u0107em objavio je Die Tagespost <\/a>. (IKA)<\/p>\n <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"