![\"\"](\"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/02\/P2257917.jpg\")
<\/a>Relikvijar sv. Donata, zadarskog biskupa iz 8.\/9. st., s Donatovim kostima u njemu, predstavljen je pred zadarskim pukom, a Donatove mo\u0107i nakon vi\u0161e stolje\u0107a bile su izlo\u017eene puku na \u010da\u0161\u0107enje na blagdan sv. Donata u ponedjeljak 25. velja\u010de, za vrijeme sve\u010danog misnog slavlja u katedrali sv. Sto\u0161ije u Zadru koje je predvodio katedralni \u017eupnik don Josip Radojica Pin\u010di\u0107.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Donat je umro oko 811. g. i pokopan je u crkvi Presvetog Trojstva koju je dao izgraditi i ve\u0107 15 stolje\u0107a nosi naziv crkva sv. Donata. Za vrijeme zadarskog nadbiskupa Stelle, posmrtni ostaci biskupa Donata 1622. g. smje\u0161teni su ispod glavnog oltara u toj crkvi. Nakon provale Francuza u Zadar, posmrtni ostaci Donata 1809. g. preneseni su u Sto\u0161ijinu katedralu. Prikaz Donatovog lica nalazi se na fresci iz 14. st. na zidu zadarske katedrale. Prvi relikvijari posve\u0107eni sv. Donatu spominju se u 15. st.<\/p>\n Ines Grbi\u0107<\/p>\n Foto: I. Grbi\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<\/a>\u201eSv. Donat, zadarski biskup ro\u0111en u uglednoj zadarskoj obitelji, svojim povijesnim zaslugama, duhovnom snagom i \u010dudesima izdvaja se u nizu duhovnih osoba Zadarske nadbiskupije. Imamo milost biti uz mo\u0107i sv. Donata u njegovom relikvijaru \u0161krinji\u201c rekao je \u017eupnik Pin\u010di\u0107 u propovijedi. Izrazio je \u017ealjenje u ime mnogih vjernika \u0161to je biskup Donat, \u201eveliki i mudri \u010dovjek koji je dao potpuni odgovor na izazove svoga vremena\u201c, a 809. g. donio je i mo\u0107i sv. Sto\u0161ije u Zadar, nedovoljno sve\u010dano i s nedostatnom pobo\u017eno\u0161\u0107u slavljen u svome gradu kojega je simbol i \u010dije je ime pronio svijetom.<\/p>\n<\/a>Tome je uvelike pridonijela \u010dinjenica \u0161to je crkva sv. Donata, koju je u sklopu zadarskog Nadbiskupijskog kompleksa dao izgraditi upravo biskup Donat u 9. st., desakralizirana dva i pol stolje\u0107a. Ta je crkva najvrjedniji spomenik predromani\u010dkog graditeljstva ranog srednjeg vijeka u Hrvatskoj i zbog svoga oblika rotonde jedna je od najzna\u010dajnijih takve vrste u Europi. Crkvu sv. Donata 1798. g. austrijske vlasti pretvorile su u skladi\u0161te, a kasnije je za Napoleonovih osvajanja pretvorena u konju\u0161nicu. Crkva sv. Donata nije pod nadle\u017eno\u0161\u0107u Zadarske nadbiskupije niti se u njoj slave bogoslu\u017eja, nego je muzejski prostor u kojemu se odr\u017eavaju razna kulturna doga\u0111anja i pod nadle\u017eno\u0161\u0107u je Arheolo\u0161kog muzeja Zadar. <\/p>\n<\/a>U \u017eelji da se Donatov blagdan sve\u010danije proslavi s njegovim relikvijarom, \u010demu uvelike doprinosi i mogu\u0107nost \u010da\u0161\u0107enja sve\u010devih mo\u0107i, \u017eupnik Pin\u010di\u0107 proteklog je tjedna upitao generalnog vikara Zadarske nadbiskupije mons. Josipa Lenki\u0107a postoji li u zadarskoj riznici neki Donatov relikvijar kojega bi izlo\u017eio puku na \u010da\u0161\u0107enje. \u010cim je \u0160krinju sv. Donata, izvorno napravljenu u 16. st., uzeo u ruke, \u017eupnik Pin\u010di\u0107 osjetio je da se u njoj zaista i nalazi ono \u0161to je na njoj na prednjoj strani na plo\u010dici napisano.<\/p>\n<\/a>Uz lik biskupa Donata s mitrom i pastoralom, na plo\u010dici pi\u0161e: \u201eMDCCCIX Fu in Duomo trasferito S. Donato\u201c i “MDCCCXXVI Fu riposto in questa Cassetta\u201c. U prijevodu: \u201e1809. g. Sv. Donat prenesen u katedralu. 1826. g. postavljen u ovu \u0161krinju\u201c. Ispod gornjeg poklopca \u0161krinje je staklena stijenka, a kroz nju u \u0161krinji vidi se nekoliko kostiju, oblo\u017eenih pamukom te smotuljak pergamene. Relikvijar \u0107e uskoro otvoriti zadarski nadbiskup \u017delimir Pulji\u0107 koji je jedini ovla\u0161ten to u\u010diniti i odrediti ponovnu rekogniciju tih kostiju nadle\u017enim stru\u010dnjacima.<\/p>\n<\/a>U radosti zbog obnovljene pobo\u017enosti sv. Donata u budu\u0107nosti \u010demu doprinose i te mo\u0107i i u zahvalnosti Bogu \u201e\u0161to nam je podario toga svetog \u010dovjeka koji je bio stup mira i posrednik mira izme\u0111u Istoka i Zapada\u201c, \u017eupnik Pin\u010di\u0107 potaknuo je vjernike da \u201esve\u010danije, s vi\u0161e du\u0161e i srca odamo Bogu slavu \u010daste\u0107i toga velikog \u010dovjeka koji je najzaslu\u017eniji \u0161to je njegov nadbiskupijski grad Zadar postao Sto\u0161ijin grad i nadbiskupija\u201c.<\/p>\n<\/a>Tragom navje\u0161taja Bo\u017eje rije\u010di iz Knjige Siraha koji govori o mudrosti, u propovijedi je don Josip rekao da je \u010dovjek mudar onoliko koliko poznaje i po\u0161tuje Bo\u017eju mudrost. Sv. Jakov govori o la\u017enoj i istinitoj mudrosti koja dolazi odozgor, \u010dista je i miroljubiva. \u201eSv. Donat bio je mudar biskup svoga vremena. Svoju mudrost crpio je iz Bo\u017eje mudrosti. Njegovo ime Donatus zna\u010di Od Boga darovan\u201c rekao je don Josip, istaknuv\u0161i da je Donat \u017eivio u vrijeme careva, Karla Velikog na Zapadu i Nicefora na Istoku.<\/p>\n<\/a>\u201ePrema Donaldovu ljetopisu, pouzdano se zna kako su biskup Donat i mleta\u010dki du\u017ed 804. g. bili na dvoru bizantskog cara Nicefora u Carigradu, tada\u0161njem Konstantinopolu. U ime Karla Velikog pregovarali su o razgrani\u010denju izme\u0111u bizantske teme i hrvatskog kne\u017eevskog teritorija u Dalmaciji. Zahvaljuju\u0107i tim susretima s vladarima Zapada i Istoka, 812. g. zaklju\u010den je Aachenski mir izme\u0111u Frana\u010dkog i Bizantskog carstva kojim su Franci dobili Istru i Hrvatsku, a Bizant dalmatinske gradove i Veneciju. Biskup Donat tako je puno pridonio da Zadar i ostali dalmatinski gradovi, Kotor, Dubrovnik, Split, Trogir, Rab, Krk, Osor ostvare veliku autonomiju i da ujedno budu \u010duvari plovnih putova trgovine\u201c rekao je don Josip u propovijedi.<\/p>\n<\/a>\u201eBiskup Donat zauzimao se za mir, za ono bez \u010dega nijedno dru\u0161tvo i \u010dovje\u010danstvo ne mo\u017ee funkcionirati, napredovati i rasti. Na taj na\u010din u\u010dinio je sve da se zloduh tada\u0161njeg vremena otkloni. Zahvalni smo mu i molimo njegov zagovor da bdije nad Zadrom i udijeli svoj zagovor svakome tko se njemu utje\u010de. Neka Gospodin kraljuje i u na\u0161im srcima kao \u0161to je kraljevao u njegovom \u017eivotu, u srcu toga biskupa, \u010dovjeka koji je znao u danom trenutku, u te\u0161kom trenutku u\u010diniti \u0161to je bilo najbolje. Donat je simbol grada Zadra i neka se nikad ne izgubi\u201c potaknuo je katedralni \u017eupnik Pin\u010di\u0107.<\/p>\n<\/a>Upravo u zahvalnosti za posredovanje i doprinos u sklapanju mira izme\u0111u dva carstva, biskup Donat u Carigradu je od cara Nicefora dobio na dar mo\u0107i sv. Sto\u0161ije. Donio je sveti\u010dine relikvije u Zadar i pohranio ih je u tada\u0161nju katedralu sv. Petra, koja je zbog sveti\u010dinih mo\u0107i i velikog \u0161tovanja kasnije posve\u0107ena sv. Sto\u0161iji gdje se i sada nalaze u mramornom sarkofagu kojega je dao izraditi upravo biskup Donat. Njegovo ime je i uklesano na tom sarkofagu. Sv. Donat u Bizantu je dobio na dar i relikvije sv. Kr\u0161evana i sv. Zoila, a prema predaji i relikvije Solunskih svetica Irene, Agape i Kijone, sestara koje su stradale u Dioklecijanovim progonima.<\/p>\n<\/a>\u201eTako su u Zadar do\u0161le relikvije svih svetaca povezanih s mu\u010denikom sv. Kr\u0161evanom. Biskup Donat je najzaslu\u017eniji \u0161to se sv. Anastazija \u0161tuje u Zadru, tako je zabilje\u017eeno i na natpisima na kamenim gredama i mramornom relikvijaru iz kapele sv. Sto\u0161ije. Sv. Donat tim je svetinjama duhovno obogatio Zadar i njegove crkve\u201c istaknuo je don Josip.<\/p>\n<\/a>Nakon mise, puk je izrazio \u010da\u0161\u0107enje Donatovim relikvijama u \u0161krinji koja je duga 65 cm, a visoka i \u0161iroka 28 cm. Ta je \u0161krinja zadnji put bila otvarana 1930.-ih godina. Sarkofag je prvotno bio zape\u010da\u0107en crvenim voskom, \u0161to je jo\u0161 uvijek vidljivo. Nakon vizitacije zadarskog nadbiskupa Munzanija, 1930.-ih godina crveni pe\u010dat zamijenjen je bravicom koje su sada starim snopom klju\u010deva uspjeli otvoriti i kroz staklo vidjeti kosti, rekao je \u017eupnik Pin\u010di\u0107.<\/p>\n<\/a>\u0160krinja s mo\u0107ima koja je bila izlo\u017eena na blagdanskom misnom slavlju sv. Donata opisana je i predstavljena i u vrijednoj monografiji ‘Zlatarstvo \u2013 umjetni\u010dka ba\u0161tina Zadarske nadbiskupije’ autora Nikole Jak\u0161i\u0107a i Radoslava Tomi\u0107a. Ti povjesni\u010dari pi\u0161u da su se relikvije sv. Donata izvorno \u010duvale u mramornom sarkofagu s natpisom na sve\u010devu oltaru u crkvi sv. Donata. Nadbiskup Luka Stella dao je izvaditi sarkofag s relikvijama iz oltara 1622. g. da bi se utvrdila njihova autenti\u010dnost. Nakon toga, mo\u0107i su stavljene u novi sarkofag te su bile izlo\u017eene na glavnom oltaru, ispod stare Gospine slike iz crkve sv. Marije Velike. Oltar je nadbiskup Stella tada posvetio Bogorodici i sv. Donatu.<\/p>\n<\/a>\u0160krinja s relikvijama sv. Donata sastavljena je od dijelova iz razli\u010ditog vremenskog razdoblja i vi\u0161e puta je prepravljana. Zbog ratne opasnosti, \u0161krinja \u010diji najstariji dio datira oko 1540. g., u katedralu sv. Sto\u0161ije prenesena je 1649. g. Nadbiskup Vittorio Priuli odredio je 1705. g. da se \u0161krinja preoblikuje te je izlo\u017eio u crkvi sv. Donata na novom mramornom oltaru s kipovima sv. Kr\u0161evana i sv. Sto\u0161ije.<\/p>\n<\/a>\u0160krinju je 1809. g. u katedralu sv. Sto\u0161ije sve\u010dano prenio generalni vikar Ivan \u0110urovi\u0107. Relikvije su izva\u0111ene i stavljene u kutiju od orahova drveta, ukra\u0161ena likovima svetaca s pozla\u0107enim srebrom. Takva je 30. travnja 1809. g. pohranjena u riznici. Kona\u010dni oblik \u0161krinja je dobila 1826. g. Na prednjoj strani u sredini \u0161krinje nalazi se okrugli medaljon \u010diji je rub od lovorovog li\u0161\u0107a, a u sredini je lik sv. Donata u biskupskoj odje\u0107i s pastoralom i mitrom. Na mitri i pla\u0161tu na prsima umetnut je poludragi crveni kamen. Na rubovima \u0161krinje je srebrna traka i \u010detiri ukrasna metalna okova. Iznad medaljona je valovita metalna plo\u010dica na kojoj je velikim slovima natpis: ‘CORP. S. DONATI EP. IAD\u201c, u prijevodu: \u201eTijelo Sv. Donata, zadarskog nadbiskupa\u201c. <\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n<\/a><\/p>\n