1. Svetkovina Marije Bogorodice<\/u> Osam dana nakon ro\u0111enja Sina Bo\u017ejega Isusa Krista, Crkva katoli\u010dka slavi blagdan Majke Bo\u017eje – Bogorodice. Dostojno je i pravedno radovati se dolasku Sina Bo\u017ejega i One koja je najzaslu\u017enija da nam je stigao Spasitelj svijeta. U tom vidu Crkva posve\u0107uje prvi dan Nove godine. S Njoj, dakle, \u201ekoja je po\u010detak boljega svijeta\u201c (Mundi melioris origo: u Gospinom sveti\u0161tu na Tr\u0161kom Vrhu), zapo\u010dinjemo godinu. Naziv \u201eBogorodica\u201c usvojen je na Efe\u0161kom saboru (431.). Bila je to prva od \u010detiri dogme o BDM. Druga dogma o Marijinom djevi\u010danstvu definirana je na Lateranskom saboru (649.), a tre\u0107a o njezinom \u201ebezgrje\u0161nom za\u010de\u0107u\u201c progla\u0161ena je 1854. Papa Pio XII. je 1950. proglasio da je Marija odmah nakon smrti \u201edu\u0161om i tijelom bila slavno uznesena na nebo\u201c.<\/p>\n
Posve\u0107uju\u0107i prvi dan Nove godine Mariji-Bogorodici Crkva \u017eeli staviti sve pod za\u0161titu Isusove i na\u0161e majke. Neka nas ona \u010duva, \u0161titi i brani od svakoga zla i grijeha, od nesigurnosti i nereda, od gor\u010dine i razo\u010daranja, kao i duhovnih i \u017eivotnih opasnosti. U njoj, naime, uvijek \u0107emo na\u0107i srce majke koja razumije na\u0161e suze, muke, boli, patnje i trpljenja. Nije bez razloga sveti Pavao VI. pri zavr\u0161etku Drugog Vatikanskog Sabora (21. studenog 1964.) \u201eproglasio Mariju Majkom Crkve\u201c. A deset godina kasnije, u pobudnici o \u0161tovanju BDM \u201eMarialis cultus\u201c (1974.) napisao je da je Marija \u201emodel Crkve\u201c jer ona je \u201eDjevica koja slu\u0161a\u201c i s vjerom prima rije\u010d Bo\u017eju. Ona je i Djevica koja moli i ra\u0111a, te Djevica koja prinosi (Virgo audiens, orans, pariens et audiens). Sve ovo \u0161to se veli o Mariji pokazuje opravdanost da se njoj, koja je rodila za\u010detnika na\u0161ega spasenja, posveti sami po\u010detak godine. Jer, ona je po\u010detak spasenja svijeta. <\/p>\n
2. Svjetski Dan mira, pedeset drugi po redu<\/u>. Od 1968. kada je sveti Pavao VI. uveo prvi puta \u201eSvjetski dan mira\u201c, koji se, evo slavi 52. put. Teme koje su \u010detvorica papa obra\u0111ivali veoma su raznolike. Spomenimo samo neke da se vidi \u0161iroki spektar ideja na koje su nas pape poticali i pozivali: Promaknu\u0107e ljudskih prava put je k miru; \u017deli\u0161 li mir \u010dini pravdu i brani \u017eivot; Istina je snaga mira; Mir je Bo\u017eji dar; Razvoj je novo ime mira; Ako \u017eeli\u0161 mir, pomozi siromasima; Vjerska sloboda, put koji vodi k miru. Odgajati mlade za pravdu i mir. Nikada vi\u0161e ropstva, bra\u0107o. Od ravnodu\u0161nosti do milosr\u0111a; Migranti i izbjeglice u potrazi za mirom. Ovogodi\u0161nja poruka pape Franje jest: Dobra politika je u slu\u017ebi mira.<\/p>\n
Evo nekoliko misli iz ovogodi\u0161nje poruke: \u201e\u0160alju\u0107i svoje u\u010denike Isus im odredio neka idu i u \u201ekoju god ku\u0107u u\u0111u neka najprije reknu \u2018Mir ku\u0107i ovoj!\u2019 (Lk <\/em>10, 5-6). Dono\u0161enje mira, dakle, u sredi\u0161tu je poslanja Kristovih u\u010denika. A \u201eku\u0107a\u201d o kojoj govori jest svaka obitelj, zajednica i \u010ditava zemlja. Mir koji u\u010denici nose, poput je nade i nalik krhkom cvijetu koji se bori ne bi li procvao na kamenom tlu nasilja. Stoga, uloga i odgovornost politike jest stalni izazov svima kako \u017eivjeti dostojno i pravedno, te po\u0161tivati dignitet osobe, \u017eivota i slobode (br. 2). U tom vidu Papa podsje\u0107a na rije\u010di vijetnamskoga kardinala Nguy\u1ec5n V\u00e3n Thu\u1eadna (umro 2002.) o blagodatima ako dru\u0161tvo ima politi\u010dare koji su \u201evjerodostojni i rade za op\u0107e dobro, a ne za vlastiti interes\u201c. Blago dru\u0161tvu u kojem su \u201epoliti\u010dari vjerni i dosljedni\u201c. Posebice je dobro i korisno, nastavlja V\u00e3n Thu\u1eadn, kada \u201epoliti\u010dari znaju slu\u0161ati i nemaju straha ni bojazni\u201c govoriti, planirati i predlagati (br. 3).<\/p>\n 3. Dru\u0161tvu trebaju mirotvorci i glasnici mira<\/u>. No, Papa podsje\u0107a kako uz vrline koja se o\u010dekuje od politi\u010dara postoje i poroci, kako zbog osobnih nesposobnosti, tako i zbog nepravilnosti sustava. Poroci umanjuju vjerodostojnost u \u017eivotu kao i u ugledu onih koji u tome sudjeluju. Oni potkopavaju ideal demokracije, a sramota su u javnom \u017eivotu \u0161to dovodi u opasnost dru\u0161tveni mir. Me\u0111u poroke Papa spominje na prvom mjestu korupciju, zatim zloupotrebu javnih dobara, instrumentalizaciju pojedinaca, nijekanje prava, nepo\u0161tivanje dru\u0161tvenih pravila, te nezakonito boga\u0107enje i opravdavanje vlasti silom. Papa dodaje i ksenofobiju, rasizam, nebrigu za prirodni okoli\u0161, neobuzdano iskori\u0161tavanje prirodnih resursa radi brze zarade i prijezir onih koji su prisiljeni na izgnanstvo. Pred tim izazovima Papa predla\u017ee \u201edobru politiku\u201c koja je \u201eu slu\u017ebi mira kada priznaje darove i sposobnosti svakoga pojedinca, te \u201epromi\u010de ljudska prava i iskreni dijalog s drugima\u201c. Posebice kad njeguje povjerenje u \u201eslo\u017eenim odnosima straha i nepovjerenja od drugih i druga\u010dijih\u201c. Jer, danas vi\u0161e no ikada prije, veli Papa \u201edru\u0161tvu trebaju mirotvorci koji \u0107e biti glasnici i svjedoci Boga Oca koji \u017eeli dobro i sre\u0107u svima\u201c (br. 5).<\/p>\n Prisje\u0107aju\u0107i se strahota Prvog svjetskog rata i silnoga broja mladih ljudi koji su tada poginuli, te uz sedamdesetu obljetnicu Op\u0107e deklaracije o ljudskim pravima, koja je usvojena nakon Drugog svjetskog rata, Papa zaklju\u010duje i predla\u017ee: \u201cNe ratu i strategiji straha\u201c, ve\u0107 \u201eda velikom projektu mira\u201c. Mir, naime, mo\u017ee biti samo \u201eplod velikoga politi\u010dkoga projekta koji se temelji na me\u0111usobnoj odgovornosti i me\u0111uovisnosti svih ljudi\u201c. No, on je tako\u0111er \u201eizazov s kojim se treba iz dana u dan hvatati u ko\u0161tac\u201c, nastavlja Papa. Jer, mir je \u201eobra\u0107enje srca i du\u0161e\u201c koji povezuje i umre\u017euje sve njegove neraskidivo povezane dimenzije: Ljude, obitelji, prijatelje, strance, siromahe i sav stvoreni svijet\u201c. To je taj veliki projekt mira koji bi imao biti sadr\u017eaj \u201edobre politike\u201c koju Papa Franjo predla\u017ee u ovogodi\u0161njoj poruci za 52. Svjetski Dan mira.<\/p>\n 4. Neka nas blagoslovi Gospodin i neka nas \u010duva<\/u>. Na po\u010detku Nove godine zahvalni smo Mariji Bogorodici \u0161to je po djetetu Isusu donijela mir Bo\u017eji nama ljudima, vremenima i narodima. On pravi mironosac i ove godine \u017eeli osna\u017eiti na\u0161u vjeru i na\u0161e zajedni\u0161tvo donose\u0107i darove blagoslova i mira. Primimo ga! Ugostimo ga i recimo mu da je on doista mir i \u010de\u017enja du\u0161e na\u0161e.<\/p>\n \u010cestit Bo\u017ei\u0107 \u017eelim svima i mirom Bo\u017ejim blagoslovljene dane Nove 2019. godine u kojoj neka nas sve Novoro\u0111eni obdari svojim darovima radosti, zdravlja i mira! Zavr\u0161avam rije\u010dima Mojsija iz dana\u0161njega prvoga \u010ditanja: Neka nas sve blagoslovi Gospodin i neka nas \u010duva. Neka svoj pogled svoj svrati na nas i mir nam donese. Neka nas licem svojim obasja i milostiv neka nam bude! Amen.<\/p>\n \u2020 \u017delimir Pulji\u0107, nadbiskup<\/p>\n Katedrala, Nova godina 2019.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"